REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1574/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice L. S., iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. R., odvjetniku u Z., protiv ovršenika Grada Z., Trg OIB: ..., koga zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-65/18-2 od 16. siječnja 2018., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-5517/11-16 od 23. listopada 2013., na sjednici održanoj 13. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Odbija se revizija ovrhovoditeljice kao neosnovana.
Obrazloženje
1.1. Prvostupanjskim rješenjem o namirenju je, u toč. I. izreke, odlučeno da se određuje isplata iznosa naplaćenog po rješenju o ovrsi broj Ovrpl-5517/11 od 16. siječnja 2012. položenog na poseban račun kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te se nalaže računovodstvu suda isplatiti naznačeni iznos i to:
-s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) iznos glavnice od 2.410,68 kuna, te zakonske zatezne kamate u iznosu od 2.677,37 kuna na račun Republike Hrvatske otvoren kod Hrvatske narodne banke;
- s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziranje štednje (II. stup) iznos glavnice od 803,56 kuna, te zakonske zatezne kamate u iznosu od 892,46 kuna na račun Republike Hrvatske otvoren kod Hrvatske narodne banke;
-s naslova predujma poreza i prireza na dohodak u iznosu od 5.309,92 kune;
-s naslova neto iznosa plaće utvrđenih ovršnom ispravom iznos glavnice od 7.547,04 kune, te zakonske zatezne kamate u iznosu od 8.381,94 kune, na tekući račun ovrhovoditelja.
1.2. Točkom II. izreke, obustavljena je ovrha za iznos od 5.897,35 kuna te su u tom dijelu ukinute sve provedene ovršne radnje.
2. Drugostupanjski sud odbio je žalbu ovrhovoditeljice kao neosnovanu i potvrdio je prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke.
3. Protiv drugostupanjskog rješenja, ovrhovoditeljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP) u vezi sa čl. 12. st. 1. i čl. 19. Ovršnog zakona ("Narodne novine", 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08 dalje: OZ/96). Predlaže prihvatiti reviziju, preinačiti drugostupanjsko rješenje na način da sud odredi isplatu iznosa za koji je ovrha obustavljena na račun ovrhovoditeljice, podredno ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku odluku te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija ovrhovoditeljice nije osnovana.
6.1. U skladu s odredbom čl. 12. st. 1. OZ/96, odredba kojeg se zakona u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 339. i čl. 340. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12, dalje: OZ/10) u vezi s čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12), u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.
6.2. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Ovrhovoditeljica postavlja sljedeće revizijsko pitanje:
"Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 67. st. 2. i st. 5. Ovršnog zakona te odredbu čl. 41. Ovršnog zakona, kada je odbio žalbu ovrhovoditelja i potvrdio rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrpl-5517/11 od 23. listopada 2013. s obrazloženjem da je naslovni sud u cijelosti postupio po ovrhovoditeljičinom ovršnom zahtjevu, a da je za preostali iznos od kn 5.897,35 ovrha neprovediva zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi, iako je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu radi naplate iznosa od kn 16.071,20 sa zateznim kamatama na cjelokupni iznos, u čemu je sadržan i iznos zateznih kamata na porez i prirez tj. iznos od kn 5.897,35 u pogledu kojeg je sud obustavio ovrhu?“
8. Obrazlažući razloge važnosti ovrhovoditeljica se poziva na odluke Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž-1304/13 od 4. lipnja 2013., Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-4412/14 od 18. prosinca 2014. i Gž-106/15 od 27. siječnja 2015. te Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gžovr- 5037/13 od 10. prosinca 2013. i Gžovr-6498/13 od 10. prosinca 2013.
9.1. Prema odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.
9.2. Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.
10.1. Odredbom čl. 67. st. 1.-3. OZ taksativno su navedeni opći razlozi za obustavu postupka ovrhe.
10.2. Između ostalog, prema odredbi čl. 67. st. 2. OZ ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
10.3. Prema odredbi čl. 127. OZ kada predlaže provedbu ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu, ovrhovoditelj je ovlašten na temelju ovršne presude, odnosno na temelju izvješća obračuna dospjele, a neisplaćene plaće kao ovršne isprave, tražiti ovrhu radi naplate ukupno dosuđenog, odnosno utvrđenog iznosa (st. 1.) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, nakon što naplaćena sredstva u cijelosti ili djelomično budu prenesena na poseban račun javnog ovršitelja, odnosno suda ovršno tijelo koje provodi ovrhu će o tome obavijestiti nadležnu poreznu upravu i od nje zatražiti da obračuna porez, prirez i doprinose, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju iz naplaćenog iznosa (st.2). Porezna uprava obavit će obračun iz stavka 2. ovoga članka u skladu s važećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak uz naznaku propisanih računa na koje će se uplatiti doprinosi, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju, porez i prirez (st.3). Obračun iz stavka 3. ovoga članka nema značenje upravnog akta i protiv njega nisu dopušteni pravni lijekovi (st.4.) Na temelju obračuna iz stavka 3. ovoga članka, nakon što strankama omogući da se o njemu izjasne, ovršno tijelo će bez odgode donijeti rješenje o namirenju u kojem će odrediti dio naplaćenog iznosa koji će se isplatiti ovrhovoditelju, dio koji će se isplatiti poreznoj upravi te dio koji će se uplatiti na račun na koji se uplaćuje doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju (st.5.).
11.1. U konkretnom slučaju nižestupanjski sudovi obustavljaju ovrhu u dijelu (za iznos od 5.897,35 kn) pozivom na odredbu čl. 19. st. 2. OZ, a u vezi s čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11 dalje: ZPD) prema kojoj odredbi utvrđuju da nije nastala obveza isplate zakonskih zateznih kamata na dio bruto iznosa plaće ovrhovoditelja koji predstavlja predujam poreza i prireza iz plaće, budući da obveza uplate predujma poreza i prireza dospijeva prilikom svake isplate.
11.2. Iz dopisa Porezne uprave (list 20 spisa) razvidno je kako je sukladno odredbi čl. 127. OZ dostavljen obračun poreza, doprinosa i kamata po sudskoj presudi (ovršnoj ispravi), te je navedenim obračunom određen iznos koji se uplaćuje u državni proračun, iznos za lokalnu jedinicu (u konkretnom slučaju Grad Z.) dok se posljednja stavka odnosi na neto plaću za isplatu, a koji iznos, prema navedenom obračunu, ne pripada niti u državni proračun niti u proračun jedinice lokalne samouprave.
11.3. Ovrhovoditeljica u podnesenoj reviziji osporava pravilnost odluke o obustavi ovršnog postupka za iznos od 5.897,35 kn ističući da sud u ovršnom postupku nije ovlašten preispitivati pravilnost ovršne isprave (pa tako niti zakonitost odluke o zateznoj kamati na dio dosuđenog iznosa), i uskratiti ovrhovoditeljici isplatu pravomoćno dosuđenog iznosa. Smatra da je sud pogrešno primijenio i odredbu čl. 127. st. 5. OZ/10 jer je od ukupno naplaćenog iznosa trebao izuzeti iznose koji se odnose na doprinose za mirovinsko osiguranje (I i II stup) s pripadajućim kamatama i predujam poreza i prireza na dohodak i uplatiti ih na odgovarajuće račune, a sve sukladno obračunu Porezne uprave sačinjenom sukladno važećim propisima te ističe da je isplatu preostalog naplaćenog iznosa trebao odrediti na račun ovrhovoditeljice, u skladu s izrekom pravomoćne i ovršne presude.
12.1. Međutim iz ispravljenog prijedloga za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-19436/04 od 15. prosinca 2008., kao ovršne isprave, a povodom kojeg je isti sud rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrpl-5517/11 od 16. siječnja 2012. odredio ovrhu, vidljivo je da je ovrhovoditeljica zahtijevala da prvostupanjski sud na temelju obračuna porezne uprave donese rješenje o namirenju, u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti poreznoj upravi, zatim dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi te dio iznosa koji će se isplatiti ovrhovoditeljici na ime neto razlike plaće sa pripadajućim zateznim kamatama.
12.2. Naime, prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPP u vezi s čl. 19. st. 1. OZ/96 sud je prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditeljice vezan ovršnim zahtjevom koji je u njemu sadržan, dok tražbinu iz ovršne isprave ovrhovoditeljica može zahtijevati i u manjem iznosu od onoga na koji ima pravo po ovršnoj ispravi.
13.1. Budući da je prvostupanjski sud donošenjem rješenja o namirenju u cijelosti postupio po ovršnom zahtjevu ovrhovoditeljice (određivanjem iz cjelokupnog naplaćenog iznosa bruto plaće sa obračunatim zateznim kamatama na isti iznos, dijela koji će se isplatiti poreznoj upravi s osnove predujma poreza i prireza porezu na dohodak, odnosno u odgovarajuće fondove s osnove dužnih doprinosa sa zateznim kamatama, ovrhovoditeljici zatraženi neto iznosa plaće sa zateznim kamatama), to je prema pravnom shvaćanju ovoga suda u odnosu na preostali naplaćeni iznos od 5.897,35 kn pravilno odlučeno u smislu odredbe čl. 67. st. 2. OZ/96 kada je u tom dijelu obustavljena ovrha.
13.2. Naime, navedeni iznos odnosi se na obračunati iznos zateznih kamata na iznosa poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, za koji iznos porezna uprava u dostavljenom obračunu nije odredila da se ima isplatiti na odgovarajući račun, a niti je isplatu tog dijela potraživanja ovrhovoditeljica tražila u ovršnom zahtjevu, pa sukladno odredbi čl. 67. st. 2. OZ/96 u vezi sa čl. 41. OZ/96, zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi, u tom dijelu ovrha nije provediva te je istu iz ovdje navedenih razloga valjalo obustaviti.
14. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 13. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
