REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
Poslovni broj: 1 UsI-1344/2021-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja A. J. iz K., kojeg zastupa opunomoćenica M. T., odvjetnica u S. B., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg na temelju punomoći zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 13. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/20- 01/1882, URBROJ: 522-4/1-1-1-21-4 od 4. listopada 2021.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562- 02/20-01/1882, URBROJ: 522-4/1-1-1-21-4 od 4. listopada 2021. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Brodsko-posavske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Odsjeka za hrvatske branitelje, KLASA: UP/I-562-02/18-01/195, URBROJ: 2178/1-06-02/7-20-15 od 19. listopada 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata uslijed psihičkog oboljenja i oboljenja kralježnice.
2. Tužitelj osporava zakonitost osporavanog rješenja navodeći da je prije vještačenje dostavio medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da mu je dijagnosticiran PTSP chronica, pa stoga nije jasno kako je drugostupanjsko tijelo vještačenja moglo utvrditi da njegovo oštećenje organizma iznosi samo 0 %. Ističe da se kod njega javljaju čak i suicidalne misli zbog ratnih trauma, o kojima svjedoči i ratni put iz kojeg proizlazi da se stalno nalazio u egzistencijalno ugrožavajućim situacijama. Utvrđujući da se liječi psihijatru tek od 2012. drugostupanjsko tijelo vještačenja zanemaruje okolnost da psihička bolest uzrokovana sudjelovanjem u Domovinskom ratu može eskalirati s dugim, odnosno dužim vremenskim odmakom. Stoga, kako bi se otklonila sumnja u pristranost odnosno vjerodostojnost vještaka iz upravnog postupka, tužitelj predlaže sudu provesti vještačenje tijekom upravnog spora. Nadalje tužitelj ističe da je i bolest kralježnice rezultat njegovog unutarnjeg emocionalnog opterećenja, pa je i ta bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zbog tih razloga tužitelj predlaže sudu poništiti osporavano rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 6. srpnja 2022. kod ovog suda održana je rasprava, kako bi se, u smislu članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na ročištu su opunomoćenici stranaka u cijelosti ostali kod svih ranije iznesenih navoda.
5. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom tužitelja od 8. ožujka 2018. za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem psihičkog oboljenja i oboljenja kralježnice.
6. Prema članku 12. stavku 1.c Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji (''Narodne novine'', br. 121/17. i 98/19. – dalje ZOHBDR) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
7. Sukladno članku 179. stavku 1.f ZOHBDR-a status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.
8. Slijedom citiranih odredbi, u postupku povodom navedenog zahtjeva prvostupanjsko tijelo je uputilo predmet na stručnu procjenu u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu, bolnicu Dr. J. B. u S. B. Liječnici iz te bolnice su nakon analize medicinske i druge dokumentacije dana 21. ožujka 2019. donijeli ocjenu da nije utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između pojave bolesti i/ili pogoršanja bolesti psihičkog oboljenja i oboljenja kralježnice sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.
9. Zatim je predmet upućen Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao prvostupanjskom tijelu vještačenja, koje je nalazom i mišljenjem od 3. veljače 2020. utvrdilo da kod tužitelja postoje bolesti koje se ne uzimaju u obzir pri priznavanju postotka oštećenja organizma, oboljenje kralježnice i psihičko oboljenje, pa stoga oštećenje organizma po osnovi tih bolesti iznosi 0 % stalno.
10. Nakon toga, u skladu s člankom 182. ZOHBDR-a, spis je proslijeđen reviziji Vijeća viših vještaka, koje je svojim nalazom i mišljenjem od 24. rujna 2020. potvrdilo mišljenje vještaka u prvom stupnju, da ne postoji kontinuitet liječenja niti medicinski dokazi iz kojih bi se moglo zaključiti da su tužiteljeve bolesti direktno povezane sa njegovim sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
11. U daljnjoj (žalbenoj) fazi postupka pribavljeni su nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 18. ožujka 2021. u kojem se, između ostalog, navodi da se tužitelj prvi put javio psihijatru 13. lipnja 2012. i tada se konstatira da je tužitelj bio sudionik Domovinskog rata, zaposlen je, živi uredno i skladnim obiteljskim životom, no povremeno ima neugodne prisilne misli i nakane koje ga nekada zaplaše, san mu je remećen povremenim košmarnim snovima sa raznom tematikom, ali inače dobro spava. Tada mu je dana dijagnoza, prema MKB klasifikaciji bolesti, F42.0 Pretežito prisilne misli, F43.2 Poremećaj prilagodbe. Pod tim dijagnozama tužitelj se vodi i na kontrolnim pregledima 11. listopada 2012. Tek se 27. veljače 2018. javlja psihijatru kada se navodi liječenje iz 2012. i dijagnoze pod kojima je liječen, navodi se i nalaz psihologa od 3. siječnja 2018. u kojem se navodi nešto slabija pozornost, a na planu ličnosti koristi obrambeni pristup. Tada mu je dana dijagnoza: Poremećaj prilagodbe s elementima PTSP-a, Pretežito prisilne misli. Kontrolni pregledi bili su 17. travnja 2018. i 21. kolovoza 2018. Vijeće viših vještaka nadalje utvrđuje da tužitelj na ovaj pregled donosi nalaz psihijatrijske kontrole od 21. siječnja 2020. (Dg. Poremećaj prilagodbe s elementima PTSP-a, Pretežito prisilne misli) u kojem se navodi da povremeno sanja mučne snove vezane za ratne traume bez dublje psihopatološke produkcije.
12. Polazeći od citirane (oskudne) medicinske dokumentacije Vijeće viših vještaka, jednako kao i svi liječnici prije njih, u provedenom psihijatrijskom liječenju ne nalazi psihičkih tegoba koje bi se mogle uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Naime, provedenom psihološkom obradom nije se utvrdilo simptoma iz kruga PTSP- a, a ostali psihičkih poremećaji (pretežito prisilne misli i poremećaj prilagodbe) su poslijeratne geneze.
13. Što se tiče bolesti kralježnice, Vijeće viših vještaka utvrđuje da se radi o degenerativnoj bolesti koja se manifestirala s velikim vremenskim odmakom od razvojačenja i s obzirom na duljinu sudjelovanja u Domovinskom ratu i njegovu životnu dob (tužitelj je rođen 17. siječnja 1952.) ne mogu se dovesti u uzročno- posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.
14. Budući da je navedeno mišljenja Vijeća viših vještaka dostatno obrazloženo, te kako sadrži razloge o bitnim činjenicama, isto je moglo poslužiti tuženiku za donošenje zakonitog rješenja o žalbi tužitelja. U tim okolnostima sud nije prihvatio dokazni prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku psihijatru i fizijatru, kako bi se otklonila svaka sumnja u pristranost, odnosno vjerodostojnost tijela vještačenja iz upravnog postupka, kako je to tužitelj naveo u tužbi. Naime, u situaciji kada su liječnici svih specijalnosti, koji su pregledali tužitelja i njegovu medicinsku dokumentaciju (liječnici bolnice Dr. J. B. iz S. B., liječnici prvostupanjskog, revizijskog i drugostupanjskog liječničkog povjerenstva) suglasni oko toga da tužiteljeve bolesti nisu neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, jer za to nema dokaza, i kada su svoju ocjenu valjano obrazložili, tada sud smatra da zakonitu i pravilnu odluku može donijeti i bez provođenja vještačenja u upravnom sporu. U tom smislu ni dva (2) liječnička nalaza o tužiteljevim kontrolnim pregledima iz 2021., koje je tužitelj dostavio tijekom upravnog spora, nisu od utjecaja, to više što se u njima iznose konstatacije na koje su se očitovali i vještaci u upravnom postupku. Izvođenjem dokaza vještačenjem u upravnom sporu u tim okolnostima dovodi se u pitanje svrha i potreba vještačenja u upravnom postupku. Pri tome tužitelja valja upozoriti i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3055/2017 od 19. svibnja 2020. u kojoj je Ustavni sud ustvrdio da u upravnom sporu nije dostatno u tužbi (samo) istaknuti da sud treba provesti novo vještačenje po neovisnom sudskom vještaku, bez specifikacije potrebnih utvrđenja i dovođenja u sumnju pravilnosti činjeničnih utvrđenja u provedenom upravnom postupku odgovarajućom medicinskom dokumentacijom koja predstavlja činjenični supstrat.
15. Dakle, osporavano rješenje sadrži detaljan opis relevantnog činjeničnog stanja, kao i detaljno obrazloženje u svezi primjene materijalnog prava, a takvo obrazloženje i razloge i sud prihvaća.
16. Kako, dakle, sud ne nalazi povrede zakona tužitelju na štetu, valjalo je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a presuditi kao u izreci ove presude pod točkom I., a na temelju članka 79. stavka 4. istog Zakona kao pod točkom II. izreke.
U Osijeku 13. srpnja 2022.
Sudac:
Tomislav Artuković v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).
