REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5505/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. V., Z., OIB … , kojeg zastupa punomoćnica S. H., odvjetnica u O., protiv tuženice E. & S. b. d.d., R., R., OIB: … , koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva H.&P., odvjetnici u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-299/2020-2 od 6. travnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1856/2018-21 od 29. studenog 2019., u sjednici održanoj 13. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tuženice odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženica je ovome sudu podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-299/2020-2 od 6. travnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1856/2018-21 od 29. studenog 2019. radi pravnih pitanja navedenih u prijedlogu.
2. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije tuženice.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Tuženica u revizija postavlja sljedeća pravna pitanja:
„1) Da li ništetnost ugovorne odredbe odnosno dijela ugovorne odredbe može proizvoditi učinke samo u odnosu na jednu ugovornu stranu?
2) Da li u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe u dijelu kojim se kamatna stopa mijenja u skladu s važećim odlukama banke, tuženik ima pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to na ime razlike između početno ugovorene kamatne stope iz ugovora o kreditu i kamata koje je potrošač platio po kamatnoj stopi sniženoj odlukom tuženika?
3) Da li u slučaju utvrđenja ništentosti ugovorne odredbe o načinu promjenjivosti kamatne stope tuženik ima pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to na ime razlike između početno ugovorene kamatne stope iz ugovora o kreditu i kamata koje je potrošač platio po sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 % sukladno noveli Zakona o potrošačkom kreditiranju?“
5. Gore navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da pobijana odluka ne odstupa od odluke revizijskog suda poslovni broj Revt 249/14 od 9. travnja 2015. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da su samo odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene te samim time ništetne, dok „u preostalom dijelu tih ugovornih odredbi a kojima je određeno naznačena visina kamatne stope na dan sklapanja ugovora o kreditu iste nisu nepoštene a time ni ništetne, a zbog čega njihova valjanost, primjena a time i učinak nije doveden u pitanje ovom odlukom“. Naime, odluka o smanjenju kamatne stope nije ništetna, dok je sama kamatna stopa smanjena na temelju odredbe čl. 11.a st. 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine 85/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15 i 52/16) koja predstavlja kogentnu zakonsku odredbu. Podredno, valja reći i to da tuženica u odnosu na postavljena pitanja nije navela odgovarajuće razloge važnosti s obzirom na to da je kao razlog važnosti navedena odluka ovoga suda koja je donesena u drukčijoj činjeničnoj situaciji te se samim time ne može primijeniti na ovaj predmet.
6. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP i čl. 392. st. 1. ZPP riješio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 13. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić, v.r.
