Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: 8 Gž-564/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi kao predsjednika vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kate Brajković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. D., OIB: .., iz P., U. k. T. 75, zastupane po punomoćnici odvjetnici L. R., iz OD L. i R. d.o.o. P. K., protiv tuženika A. B. d.d. Z., S. a. ., OIB: .., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima O.. d. Š. & partneri d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj 9 P-273/2019-22 od 10. prosinca 2020., u sjednici održanoj 13. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Žalba tuženika se odbija kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj 9 P-273/2019-22 od 10. prosinca 2020. se potvrđuje.
II. Odbija se zahtjev tuženika da mu se naknade troškovi žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom (i rješenjem) odlučeno je:
"I. Utvrđuje se da su ništetni dijelovi odredbe čl. 2. st. 1, čl. 4. st. 3., čl. 6. i čl. 17. st. 2. i 3. Ugovora o kreditu broj 146-99/2008, solemniziranog 19.03.2008. god. kod Javnog bilježnika M. O. iz K., pod brojem OV-3253/08, sklopljenog 10.03.2008.god. između tužiteljice M. D., P., U. k. T. ., OIB: .. i tuženika A. B. d.d. Z., S. a. ., OIB: .., u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula u valuti švicarski franak, u dijelu u kojem je vezana isplata anuiteta uz srednji tečaj kreditora za CHF-a, u dijelu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, te u dijelu u kojem se navodi da bi kreditor bio upoznat i suglasan s tim uvjetima kredita i kamatnom stopom, te navedene odredbe ne proizvode pravne učinke za ugovorne strane.
II. Nalaže se tuženiku A. B. d.d., Z., S. a. ., OIB: …, da isplati tužiteljici M. D., P., U. k.T. ., OIB : …, iznos od 35.379,37 kn preplaćen s osnova ništetnih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u švicarskim francima, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose kako slijedi : na iznos 41,88 kuna
od 28. veljača 2009. do isplate
na iznos 148,17 kuna
od 31. ožujak 2009.
do isplate
na iznos 135,32 kuna
od 30. travanj 2009.
do isplate
na iznos 150,77 kuna
od 31. svibanj 2009. do isplate
na iznos 109,20 kuna
od 30. lipanj 2009.
do isplate
na iznos 96,88 kuna
od 31. srpanj 2009.
do isplate
na iznos 96,88 kuna
od 31. kolovoz 2009. do isplate
na iznos 116,28 kuna
od 30. rujan 2009.
do isplate
na iznos 97,60 kuna
od 31. listopad 2009. do isplate
na iznos 117,36 kuna
od 30. studeni 2009. do isplate
na iznos 112,69 kuna
od 31. prosinac 2009. do isplate
na iznos 150,24 kuna
od 31. siječanj 2010. do isplate
na iznos 175,20 kuna
od 28. veljača 2010. do isplate
na iznos 169,81 kuna
od 31. ožujak 2010.
do isplate
na iznos 195,68 kuna
od 30. travanj 2010.
do isplate
na iznos 239,87 kuna
od 31. svibanj 2010. do isplate
na iznos 252,09 kuna
od 30. lipanj 2010.
do isplate
na iznos 305,98 kuna
od 31. srpanj 2010.
do isplate
na iznos 316,76 kuna
od 31. kolovoz 2010. do isplate
na iznos 389,69 kuna
od 30. rujan 2010.
do isplate
na iznos 349,81 kuna
od 31. listopad 2010. do isplate
na iznos 363,47 kuna
od 30. studeni 2010. do isplate
na iznos 449,69 kuna
od 31. prosinac 2010. do isplate
na iznos 455,08 kuna
od 31. siječanj 2011. do isplate
na iznos 416,64 kuna
od 28. veljača 2011. do isplate
na iznos 431,73 kuna
od 31. ožujak 2011.
do isplate
na iznos 429,80 kuna
od 30. travanj 2011.
do isplate
na iznos 496,80 kuna
od 31. svibanj 2011. do isplate
na iznos 569,13 kuna
od 30. lipanj 2011.
do isplate
na iznos 686,90 kuna
od 31. srpanj 2011.
do isplate
na iznos 752,24 kuna
od 31. kolovoz 2011. do isplate
na iznos 614,39 kuna
od 30. rujan 2011.
do isplate
na iznos 557,18 kuna
od 31. listopad 2011. do isplate na iznos 545,97 kuna
od 30. studeni 2011. do isplate na iznos 585,84 kuna
od 31. prosinac 2011. do isplate na iznos 632,25 kuna
od 31. siječanj 2012. do isplate na iznos 639,89 kuna
od 29. veljača 2012. do isplate na iznos 619,44 kuna
od 31. ožujak 2012.
do isplate
na iznos 617,67 kuna
od 30. travanj 2012.
do isplate
na iznos 626,63 kuna
od 31. svibanj 2012. do isplate na iznos 640,46 kuna
od 30. lipanj 2012.
do isplate
na iznos 620,98 kuna
od 31. srpanj 2012.
do isplate
na iznos 632,24 kuna
od 31. kolovoz 2012. do isplate na iznos 581,60 kuna
od 30. rujan 2012.
do isplate
na iznos 614,39 kuna
od 31. listopad 2012. do isplate na iznos 633,36 kuna
od 30. studeni 2012. do isplate na iznos 623,24 kuna
od 31. prosinac 2012. do isplate
na iznos 580,24 kuna
od 31. siječanj 2013. do isplate
na iznos 593,24 kuna
od 28. veljača 2013. do isplate
na iznos 595,24 kuna
od 31. ožujak 2013.
do isplate
na iznos 595,24 kuna
od 30. travanj 2013.
do isplate
na iznos 572,24 kuna
od 31. svibanj 2013. do isplate
na iznos 565,24 kuna
od 30. lipanj 2013.
do isplate
na iznos 569,24 kuna
od 31. srpanj 2013.
do isplate
na iznos 570,60 kuna
od 31. kolovoz 2013. do isplate
na iznos 585,24 kuna
od 30. rujan 2013.
do isplate
na iznos 622,24 kuna
od 31. listopad 2013. do isplate
na iznos 597,24 kuna
od 30. studeni 2013. do isplate
na iznos 630,24 kuna
od 31. prosinac 2013. do isplate
na iznos 597,24 kuna
od 31. siječanj 2014. do isplate
na iznos 630,24 kuna
od 28. veljača 2014. do isplate
na iznos 645,24 kuna
od 31. ožujak 2014.
do isplate
na iznos 640,24 kuna
od 30. travanj 2014.
do isplate
na iznos 608,24 kuna
od 31. svibanj 2014. do isplate
na iznos 620,24 kuna
od 30. lipanj 2014.
do isplate
na iznos 635,24 kuna
od 31. srpanj 2014.
do isplate
na iznos 642,24 kuna
od 31. kolovoz 2014. do isplate
na iznos 645,24 kuna
od 30. rujan 2014.
do isplate
na iznos 660,24 kuna
od 31. listopad 2014. do isplate
na iznos 673,24 kuna
od 30. studeni 2014. do isplate
na iznos 675,24 kuna
od 31. prosinac 2014. do isplate
na iznos 673,24 kuna
od 31. siječanj 2015. do isplate
na iznos 676,24 kuna
od 28. veljača 2015. do isplate
na iznos 675,60 kuna
od 31. ožujak 2015.
do isplate
pa sve do isplate svakog pojedinog iznosa, po kamatnoj stopi koja je propisana odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku A. B. d.d. Z., S. a. .., OIB: …. da tužiteljici M.. D.., OIB: …, iz P.., U. k. T. .., naknadi trošak ovoga parničnog postupka u iznosu od 11.345,50 kn zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja ove presude 10. prosinca 2020. do isplate, po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
Tužiteljici se dopušta preinaka tužbe prema podnesku od 6. svibnja 2020."
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom, presudu pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP) i predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev odbije i obveže tužitelja (tužiteljicu) tuženiku naknaditi troškove postupka, uvećano za troškove žalbenog postupka, podredno predlaže usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora utvrđenje je ništetnim odredaba Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena promjenljiva kamatna stopa te valutna klauzula u švicarskim francima (CHF), prema srednjem tečaju kreditora, kao i restitucijski zahtjev u pogledu onog što je tuženiku tužiteljica platila više nego što bi platila da nije bilo tih ništetnih ugovornih odredbi, zajedno sa zateznom kamatom od stjecanja pojedinih mjesečnih iznosa do isplate.
6. Prvostupanjski je sud utvrdio:
- da su stranke sklopile Ugovor o kreditu 10. ožujka 2008. (dalje: Ugovor), kojim je tuženik stavio na raspolaganje tužiteljici kunsku protuvrijednost svote od 23.645,00 CHF, prema srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita,
- da je ugovorena redovna kamatna stopa od 6,50% godišnje, promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama ili drugom aktu banke (tuženika),
- da je kredit ugovoren radi kupnje vozila,
- da je kredit otplaćen uplatom zadnje rate u ožujku 2015.
- da razlika obveza temeljena na promjeni kamatne stope u odnosu na početno ugovorenu te temeljene na promjeni tečaja u odnosu na početni tečaj za valutu CHF iznosi, na štetu tužiteljice, ukupno 35.379,37 kuna.
7. Prvostupanjski je sud saslušao tužiteljicu i zaposlenicu tuženika i zaključio da tužiteljica nije mogla utjecati na sadržaj Ugovora, da se radilo o standardnom, unaprijed formuliranom ugovoru, da se o njemu nije pojedinačno pregovaralo, a utvrđujući ništetnost relevantnih ugovornih odredbi (o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF uz koju je vezana glavnica) pozvao se i na pravna utvrđenja iz odluka sudova na koje se pozvala tužiteljica, a koje su donesene u postupku radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača – korisnika kredita s valutnim klauzulama vezanim uz CHF i s promjenjivim kamatnim stopama. Riječ je o presudama Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1401/12, Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-7129/13 i Pž-6632/2017, te Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revt-249/2014 i Rev-2221/2018.
8. Navedenim odlukama pravomoćno je utvrđeno da je (i) tuženik, u razdoblju u koje spada i vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora, povrijedio kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o potrošačkim kreditima, koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i švicarskom franku kao valuti uz koji je vezana glavnica, a da nije kao trgovac potrošače u cijelosti informirao o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka, čime su banke postupile suprotno odredbama, u vrijeme sklapanja Ugovora važećeg, Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ 79/07, dalje: ZZP 07).
9. Prvostupanjski se sud, pozivajući se na utvrđenja iz navedenog postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača, pozvao na odredbe članka 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" 14/14, 110/15, 14/19, dalje: ZZP) kojom je propisano da pravomoćna odluka donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika, te je ustvrdio da je tužba u tom postupku pokrenuta u smislu odredbe članka 502.a ZPP-a, a da se, prema odredbi članka 502.c ZPP-a, fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozivati na pravna utvrđenja iz presude kojima su tužbeni zahtjevi u takvim postupcima prihvaćeni.
10. Prvostupanjski je sud odbio prigovor zastare navodeći da je prethodno spomenutim postupkom po kolektivnoj tužbi prekinuta zastara individualnih restitucijskih zahtjeva na temelju odredbe članka 241. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – u daljnjem tekstu: ZOO), a ponovno je počela teći pravomoćnošću odluka u tom predmetu. U pogledu promjenjive kamatne stope presuda je postala pravomoćna 13. lipnja 2014. (Pž-7129/13), a u pogledu valutne klauzule vezane za CHF 14. lipnja 2018. (Pž- 6632/17), pa do podnošenja tužbe u ovom predmetu – 6. lipnja 2019. nije protekao petogodišnji zastarni rok.
11. Prvostupanjski je sud svoju odluku o kondemnatornom tužbenom zahtjevu temeljio na odredbama članaka 323., 1111. te 1115. ZOO-a.
12. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a. Protivno žalbenim navodima pobijana presuda se može ispitati, ona je razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samog zapisnika, kako to paušalno tvrdi žalitelj.
13. Žalitelj pobija i pravo suda da primijeni odredbe članaka 502.c ZPP-a, te, kako navodi i ponavlja, članka 138.a ZZP-a. Prvostupanjski se sud nije pozvao na odredbu članka 138.a ZZP-a 07, već na sadržajno identičnu odredbu članka 118. ZZP-a donesenog 2014. godine, koji je bio na snazi u vrijeme vođenja prvostupanjskog postupka i donošenja pobijane odluke, i to je učinio pravilno, kao što se pravilno mogao pozivati i na odredu članka 502.c ZPP-a, a temeljem kojih odredbi je prvostupanjski sud vezan za pravna utvrđenja, odnosno postojanje povrede propisa iz postupka po kolektivnoj tužbi na odluke u kojem su donesene one na koje se tužiteljica pozivala.
13.1. S tim u vezi žaliteljevo pozivanje da se te odredbe odnose samo na individualne postupke za naknadu štete bile bi osnovane kada bi se propis strogo gramatički tumačio. Međutim takvo tumačenje nije prihvatljivo, propise treba tumačiti teleološki, pa uzimajući u obzir svrhu unošenja u ZPP, koji je procesni zakon, čitave glave 32. (Tužba za zaštitu kolektivnih prava), vodeći računa o tome da su "stjecanje bez osnove" i "naknada štete" kategorije materijalnog prava (obje predstavljaju izvanugovorne obveze, te pravnu osnovu za isplatu), činjenicu da je u glavi 32., kasnijom zakonskom izmjenom izmijenjena samo odredba članka 502.c dodavanjem iza riječi "naknada štete" riječi "ili isplata", ovaj sud ne nalazi da bi pozivanjem na navedene zakonske odredbe bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a. (Ni u odlukama Vrhovnog suda RH Rev- 3142/18, a ni odluci Ustavnog suda RH br. U-III-2233/19, koje se također tiču primjene ove zakonske odredbe, nisu zauzeti stavovi koji bi dovodili u pitanje ovakav stav ovog drugostupanjskog suda).
13.2. Neosnovano žalitelj tvrdi da bi se kod primjene odredbe članka 118. ZZP 14 (a ne 138.a ZZP 07) radilo o retroaktivnoj primjeni zakona. Riječ je o procesnopravnoj odredbi, a budući je odredbom članka 146. ZZP 14 propisano da će se postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu tog Zakona dovršiti po odredbama ranije važećeg ZZP-a (onog iz 07), proizlazi da će se postupci pokrenuti nakon njegova stupanja na snagu (a to je ovaj) dovršiti po odredbama ZZP 14.
14. Stoga, upravo zbog navedene zakonske vezanosti za pravna utvrđenja iz presuda na koje se pozvao, prvostupanjski sud nije počinio niti povredu iz odredbe članka 8. u vezi članka 354. stavak 1. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj, pa dakle nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
15. U odnosu na navode žalitelja o tome da se tužitelj može pozivati na pravna utvrđenja ali ne i na činjenice utvrđene u kolektivnom sporu valja reći da kada tužitelj dokaže da je potrošač i da je riječ o ugovoru o kreditu kakav je bio predmetom razmatranja u postupku po kolektivnoj tužbi (sklopljen u tom razdoblju s valutnom klauzulom u CHF i promjenjivom kamatnom stopom), tada je na tuženiku teret dokaza da postoje neke posebne okolnosti zbog kojih se pravna utvrđenja ne bi mogla primijeniti, pa tako npr. da tužitelj ipak ne spada u kategoriju potrošača s obzirom na zakonsku definiciju i sl., a nije potrebno dokazivati ono što je u postupku po kolektivnoj tužbi utvrđeno na apstraktnoj razini u pogledu neodređenog broja korisnika kredita i ugovora zaključenih s tim korisnicima. Takva pravna utvrđenja utemeljena su upravo na činjenici postojanja pojedinačnih ugovora, jer bez postojanja pojedinačnih slučajeva ne bi bilo osnove ni za pružanje kolektivne zaštite.
16. Dakle, prvostupanjski je sud prihvatio zahtjev za isplatom preplaćenih iznosa anuiteta s osnove promjene kamatne stope i tečaja valute CHF, te na te svote dosudio i zateznu kamatu od dana primitka (uplate) do dana vraćanja, pravilno se pozivajući na pravna utvrđenja iz pravomoćnih presuda donesenih u postupku po kolektivnoj tužbi.
17. Neosnovano žalitelj tvrdi da je prvostupanjski sud neosnovano odbio njegov prigovor na nalaz i mišljenje vještaka u pogledu metode koju je vještak koristio za izračun. Ovo stoga što su se prigovori na nalaz vještaka u pogledu metode odnosili na zadatak koji je vještak dobio, a to ne predstavlja metodu izračuna, već pravni stav suda o tome što je to tuženik stekao na temelju ništetnih odredbi Ugovora..
18. Prvostupanjski je sud pravilno odbio prigovor zastare iz razloga koje je i sam naveo, a žalitelj nije u pravu da se ovdje ima primijeniti trogodišnji zastrani rok, jer je ovdje riječ o restitucijskom zahtjevu zbog ništetnih ugovornih odredbi, a za to nije propisan posebni zastarni rok, pa vrijedi opći, petogodišnji zastarni rok.
18.1. Žalbena tvrdnja da kolektivna tužba ne može predstavljati tužbu iz članka 241. ZOO-a kojom se zastara prekida, po shvaćanju ovog suda, nije osnovana. Ovaj sud smatra upravo suprotno, da se ona može i treba primijeniti, tumačeći propise teleološki, smisleno i životno. Procesni propis (ZPP) kojim se zahtijeva ekonomičnost postupanja, te kojim je propisana vezanost sudova u individualnim postupcima radi naknade štete i isplate za pravna utvrđenja iz kolektivnih sporova, što je u skladu i s lex specialisom za ovaj slučaj – Zakonom o zaštiti potrošača, upravo navode na takvo tumačenje odredbe članka 241. ZOO-a.
19. U pogledu tijeka dosuđenih kamata valja reći da nepoštenje tuženika, pa stoga i obveza plaćanja zatezne kamate od dana stjecanja, kako je pobijanom presudom odlučeno, proizlazi iz činjenice da je tuženik, pravna osoba čija je djelatnost (pored ostalog) davanje kredita, bio taj koji je sastavio i ponudio ugovor koji sadrži nepoštene i upravo zbog toga ništetne odredbe, pa se ni on onda ne može drugačijim smatrati.
20. Slijedom navedenog, a kako je i odluka o troškovima valjano donesena s obzirom na uspjeh stranaka u sporu, to se žalba ukazuje neosnovanom radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.
21. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je kao u točki II. izreke na temelju odredbe članka 166. stavak 1., u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.
Dubrovnik, 13. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Đorđo Benussi
