Broj: Ppž-9789/2021.
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe XX d.o.o. X zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 6. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 68/03., 31/10., 139/10., dalje u tekstu ZPZ/10.) i okrivljenog R.B. zbog prekršaja iz članka 64. stavka 2. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe XX i okrivljenog R.B., podnesenoj po branitelju I.C., odvjetniku u Odvjetničkom društvu XX, protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, broj: Pp J-238/2019 od 9. kolovoza 2021., u sjednici vijeća održanoj 13. srpnja 2022.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljene pravne osobe XX d.o.o. i okrivljenog R.B. osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba XX je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 6. ZPZ/10., a okrivljeni R.B. je, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 64. stavka 2. istog Zakona, činjenično opisanih u izreci, te je, na temelju istog propisa okrivljena pravna osoba kažnjena novčanom kaznom od 10.000,00 kuna, dok je okrivljeni R.B., kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 kuna, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko okrivljenici, u određenom im roku, plate dvije trećine izrečene kazne.
1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljena pravna osoba i okrivljeni R.B. su, putem branitelja, podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Okrivljenici prvenstveno ističu kako je izreka pobijane presude nerazumljiva i ne sadrži sve obavezne elemente budući da je u presudi kojom se okrivljenici proglašavaju krivima, potrebno navesti djelo za koje se proglašavaju krivima, uz naznaku činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja, što je sud u predmetnom slučaju propustio učiniti. Također, niti uvod pobijane presude ne sadrži sve potrebne elemente te je gramatički i sintaktički potpuno nelogičan i nerazumljiv. Nadalje, okrivljenici ističu kako je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Prvostupanjski sud nije ispitao svjedokinju N.Đ., niti je dao valjane razloge zašto to nije učinio, iako se radi o osobi koja je zadužena za podjelu raspored i radnih naloga zaposlenicima – zaštitarima. Osim toga, prvostupanjski je sud propustio utvrditi sve relevantne činjenice u pogledu prekršajne odgovornosti okrivljene odgovorne osobe jer odgovorna osoba ne mora nužno biti ona osoba koja je kao odgovorna određena zakonom, aktom osnivanja ili odlukom organa upravljanja pravne osobe, a na što ukazuje i sudska praksa. U konkretnom slučaju, okrivljenici ističu kako je stvarno odgovorna osoba voditelj poslovnice – M.B., a ne okrivljeni R.B.. Uslijed pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, došlo je do pogrešne primjene materijalnog prava.
2.1. Okrivljenici predlažu da se pobijana prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer u prvostupanjskoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.
4.1. Tijekom prvostupanjskog postupka sud je raspolagao sa pisanim obranama okrivljenika, a ispitani su svjedoci M.B., D.P. i D.K. te je pročitana dokumentacija koja se nalazi u spisu predmeta.
4.2. Odredbom članka 64. stavka 1. točke 6. ZID/10. je propisano da će se kazniti novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna pravna osoba ako čuvaru, zaštitaru i zaštitaru – tehničaru ne izda valjani radni nalog, a stavkom 2. istog članka je propisano da će se za taj prekršaj kazniti novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite i obrtnik.
4.3. Obrazlažući odluku o krivnji, nakon što je naznačio koje je dokaze izveo tijekom postupka, prvostupanjski sud navodi da je nakon tako provedenog postupka nesporno da okrivljenici nisu izdali radni nalog zaštitaru i da su time ostvarili biće prekršaja iz članka 50. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti te ih je stoga sutkinja proglasila krivima i izrekla im kazne imajući u vidu stupanj njihove odgovornosti i težinu djela, a pri odmjeravanju kazne nije našla ni olakotne ni otegotne okolnosti.
4.4. Iz takvog paušalnog obrazloženja nije vidljivo koje su to činjenice odlučne za odluku o krivnji okrivljenika, odnosno nije vidljivo na koji način na tako utvrđeno činjenično stanje sud primjenjuje materijalno pravo.
4.5. Tijekom postupka, okrivljenici se brane na način da se ne smatraju krivima, tvrdeći kako je zaštitaru D.P. radni nalog bio izdan te opisuju način na koji funkcionira izdavanje radnih naloga, s obzirom da je za konkretan slučaj zadužena podružnica u Osijeku iz koje je, prema navodima obrane, radni nalog poštom poslan u Koprivnicu, a za primanje i neposrednu podjelu radnih naloga zaštitarima zadužena je bila N.Đ., čije ispitivanje predlažu. Prvostupanjski sud očito nije prihvatio ovaj dokazni prijedlog jer N.Đ. nije ispitao.
4.6. Nadalje, s obzirom da se prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, referira jedino na iskaz svjedoka D.P., kratko navodeći da je upravo taj svjedok iskazao da mu nije izdan radni nalog, pretpostavlja se da je sud svoju odluku o krivnji utemeljio upravo na tom dokazu.
4.7. Međutim, uz svjedoka D.P., sud je ispitao i svjedoke M.B. i D.K. te je čitao i dokumentaciju u spisu, i pri tome nije doveo u vezu izvedene dokaze međusobno, niti sa obranom okrivljenika, a niti je dao razloge zašto nije prihvatio dokazne prijedloge okrivljenika – konkretno ispitivanje svjedokinje N.Đ..
4.8. Odredbom članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona je propisano da će sud u obrazloženju presude iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanima ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zatim kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredbi Prekršajnog zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.
5. Izostanak razloga za odluku vidljiv je i u odnosu na odluku o kazni jer prvostupanjski sud samo paušalno navodi da nije utvrdio ni olakotne ni otegotne okolnosti, a da je u vidu imao stupanj odgovornosti okrivljenika i težinu počinjenog djela bez obrazlaganja takvih svojih navoda ( stupnja odgovornosti i težine djela).
6. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog rješenja provesti postupak tijekom kojeg će ispitati okrivljenike, odnosno, provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, otkloniti sve kontradiktornosti koje se pojave između obrana i izvedenih dokaza, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
7. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 13. srpnja 2022.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Martina Bastić, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
