REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7276/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca:

Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Tomislava Tomašića i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika M. R., zbog prekršaja iz članka 150. stavka 2. u vezi stavka 1 točke 4., 5., 26. i 45. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma ("Narodne novine", broj: 108/17. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika M. R. zastupanog po branitelju P. M. odvjetniku iz Z. i žalbi tužitelja Hrvatske narodne banke, protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Financijski inspektorat, od 5. svibnja 2022., Klasa :440-08/22- 04/12, URBROJ 513-08-01/104-22-42, na sjednici vijeća održanoj dana 13. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba okrivljenika M. R., ukida se prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu i u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I. žalba tužitelja Hrvatske narodne banke je bespredmetna

O b r a z l o ž e nj e

1. Prvostupanjskim rješenjem okrivljenik M. R. je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 21.000,00 kn, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 46. i 4. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma opisanih u izreci pobijanog rješenja pod točkama 1) i 2).

2. Istim rješenjem je obustavljen prekršajni postupak zbog prekršaja iz članka 150. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 5. i 26. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (u daljem tekstu ZSPNFT), opisanih u optužnom prijedlogu pod točkama 1. i 2. , zbog zastare prekršajnog progona.

3. Istim rješenjem okrivljenik M. R. je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn.

4. Protiv dijela rješenja kojim je proglašen krivim okrivljenik M. R. je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka jer je izreka prvostupanjske odluke proturječna razlozima odluke, nejasnoće razloga odluke, proturječnosti između onoga što se navodi u razlozima odluke o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isparava i zapisnika, te povreda prava obrane.

5. Povrede materijalnog prekršajnog prava, odredaba ZSPNFT i internih akata Zagrebačke banke d.d. donesenih na temelju ZSPNFT, posebno po pitanju je li djelo za koje se vodi prekršajni postupak, ima li okolnosti koje isključuju krivnju te ima li okolnosti koje isključuju prekršajni progon, je li nastupila zastara prekršajnog progona.

6. Pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer su odlučne činjenice pogrešno utvrđene budući da sadržaj isprava i zapisnika o izvedenim dokazima dovodi u sumnju pravilnost i pouzdanost utvrđenja odlučnih činjenica, te da odlučne činjenice nisu u potpunosti i točno utvrđene budući da nisu prihvaćeni dokazni prijedlozi okrivljenika.

7. Odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima prekršajnog postupka.

8. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

9. Tužitelj Hrvatska narodna banka je pravodobno podnio žalbu zbog odluke prekršajnopravoj sankciji, predlaže izricanje više novčane kazne.

10. Žalba okrivljenika M.R. je osnovana, a žalba tužitelja Hrvatska narodna banka je bespredmetna.

11. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118. - dalje Prekršajni zakon), uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje je vodilo prekršajni postupak (dalje - prvostupanjsko tijelo) počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuje žalitelj.

12. U odnosu na djelo pod toč. 1.) izreke.

Pod točkom 1.) izreke okrivljenik je proglašen krivim što je protivno odredbi članka 60. stavak 3 . ZSPNFT prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranja terorizma na datume provođenja transakcija, nije korištena lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i to : od 10. svibnja 2018. do 28. kolovoza 2018. za 7 transakcija stranke I. Č., budući da nije prepoznat indikator iz internog akta Zagrebačke banke d.d.- u za provođenje mjera i radnji sprječavanja pranja novca u segmentu privatnog bankarstva broj 4006/18 od 5. siječnja 2018. i Uputa za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa u Privatnom bankarstvu broj 4064/18 od 28. ožujka 2018. Prilog 2. indikatori za kontinuirano praćenje poslovnog odnosa klijenta: učestalo obavljanje gotovinskih transakcija jedva ispod praga od 200.000,00 kn ili odgovarajućeg iznosa u drugoj valuti.

- u razdoblju od 28. svibnja 2018. do 14. srpnja 2018. za 15 transakcija stranke M. R. budući da nije prepoznat indikator iz internog akta Zagrebačke banke d.d.- u za provođenje mjera i radnji sprječavanja pranja novca u segmentu privatnog bankarstva broj 4006/18 od 5. siječnja 2018. i Uputa za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa u Privatnom bankarstvu broj 4064/18 od 28. ožujka 2018. Prilog 2. indikatori za kontinuirano praćenje poslovnog odnosa klijenta: učestalo obavljanje gotovinskih transakcija jedva ispod praga od 200.000,00 kn ili odgovarajućeg iznosa u drugoj valuti.

- za transakciju od 27. srpnja 2018. stranke A. H. budući da nije prepoznat indikator propisan Globalnim operativnim pravilom Praćenje transakcija radi sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma iz studenoga 2017.; transakcija bez očigledno poslovnog razloga ili koja se ne može objasniti uzimajući u obzir prirodu poslovanja te ujedno nije prepoznat indikator propisan Propisom indikatora za poznavanje sumnjivih osoba i transakcija u bankarskom sektoru HUB-a od 8. travnja 2009.; odljev sredstava u inozemstvo u korist off-shore društva ili drugih kompanija iz zemalja visokog rizika

- U razdoblju od 10. svibnja 2018. do 13. kolovoza 2018. za 24 transakcije stranaka C. d.o.o. i C. C. Ltd u stvarnom vlasništvu M. P., jer nisu prepoznati sljedeći indikatori sumnjivih transakcija iz internog akta Zagrebačke banke d.d. – Globalno operativno pravilo Praćenje transakcija radi sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma iz studenog 2017.: uključenost visoko rizičnih jurisdikcija; transakcija koja se ne može objasniti uzimajući u obzir prirodu poslovanja; neobjašnjiv odabir poslovnice /nema veze s mjestom poslovanja klijenta, te Popisom indikatora za prepoznavanje sumnjivih osoba i transakcija u bankarskom sektoru HUB-a od 8. travnja 2009.: uključenost visoko rizičnih jurisdikcija ili klijenata; priljevi/ odljevi naslovljenih kao'' kreditna linija'', ''zajam'' ili ''predujam'' temeljnih ugovora ili kredita te ulaganja u nekretnine financirana sredstvima primljenim iz stranih izvora

- čime je počinio prekršaj članka 150. stavka 1. toč. 46 stavka 2. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma

13. Dakle okrivljenik je proglašen krivim jer na datume provođenja točno navedenih i opisanih transakcija u izreci, nije korištena lista Indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija.

14. U bitnome okrivljenik se branio i to ponavlja u žalbi, da nije odgovorna osoba za inkriminirano djelo prekršaja jer prema propisima koji se citiraju u činjeničnom opisu djela nije bio odgovorna osoba u smislu čl. 61. st.1. Prekršajnog zakona - osoba kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, odnosno osoba koja je trebala na datume provođenja predmetnih transakcija koristiti liste indikatora.

15. Okrivljenik navodi da prema aktima koji se citiraju, nije odgovorna osoba koja je trebala koristiti navedene indikatore na datume provođenja transakcija iz činjeničnog opisa već je za transakcije koji se odnose na stranku I. Č. odgovorna osoba privatna bankarica L. N., za stranku M. R. privatni bankar H. J., za stanku A.

H. privatna bankarica O. J. B.

16. Tvrdi da su privatni bankari bili upoznati s navedenim internim aktima Zagrebačke banke i da će nepostupanje po njima biti sankcionirano kao prekršaj te je predlagao da se kao svjedoci ispitaju navedeni privatni bankari jer će se na temelju iskaza privatnih bankara i pravilnim tumačenjem internih akata banke, utvrditi da su oni trebali provesti inkriminirajuće transakcije i na datume provođenja predmetnih transakcija koristiti indikatore za prepoznavanje sumnjivih transakcija.

17. U odnosu na inkriminirajuće transakcije društava povezanih sa strankom M. P. činjenično opisanih u izreci, okrivljenik se branio i to ponavlja u žalbi da se radi o bezgotovinskim transakcijama provedenim bez prisutnosti bankara elektronskim putem, te da internim aktima nije propisana obveza voditelja poslovnog odnosa monitorirati i provjeravati bezgotovinske transakcije u trenutku kada se dešavaju elektronskim putem, bez prisutnosti bankara, već da u slučaju takvih transakcija aplikacija SIRON treba korištenjem indikatora prepoznati sumnjive transakcije, a aplikacija SIRON nije u nadležnosti divizije korporativnog, investicijskog i privatnog bankarstva koja spada u nadležnost okrivljenika kao člana uprave banke, već je aplikacija SIRON u nadležnosti Odjela za sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji spada u nadležnost predsjednika uprave Zagrebačke banke d.d.što nesporno proizlazi iz Odluke o rasporedu nadležnosti i zaduženjima članova Uprave od 20. ožujka 2018 (koji su bili na snazi u inkriminiranom periodu).

18. Aplikacija SIRON kontrolira bezgotovinske transakcije u trenutku kada se dešavaju elektronskim putem bez prisutnosti bankara i kada aplikacija SIRON primjenom indikatora signalizira da se radi o sumnjivoj transakciji, djelatnici Odjela za sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma trebaju o tome obavijestiti voditelja poslovnog odnosa i zatražiti provođenje dodatnih mjera i istraga u vezi transakcije koju je aplikacija SIRON prepoznala kao sumnjivu uslijed primjene liste indikatora. Aplikacija SIRON je u lipnju 2018. prepoznala kao sumnjive transakcije stranaka C. d.o.o. i C. C. Ltd ali zaposlenici Odjela za sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma nisu analizirali prepoznate transakcije niti izvijestili voditelja poslovnog odnosa.

19. Prvostupanjsko tijelo ne prihvaća takvu obranu okrivljenika i daje u obrazloženju odluke o krivnji i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za inkriminirano djelo nejasne i proturječne razloge.

20. Na str. 75 odluke šesti odlomak navodi se ''U slučaju I. Č. privatni bankar je u skladu s podtočkom b) Upute za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa u Privatnom u bankarstvu o prepoznatom indikatoru trebao obavijestiti Odjel sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.''

21. Na strani 76 drugi odlomak'' privatni bankar je u slučaju M. R. u skladu s podtočkom b) Upute za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa u Privatnom u bankarstvu o prepoznatom indikatoru trebao obavijestiti Odjel sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.''

22. Na na str, 76 peti odlomak ''U slučaju A. H. privatni bankari su trebali poznati sumnjivu transakciju i od stranke zatražiti razloge za osobni transfer 100.000,00 EUR u korist fizičke osobe u Turskoj''.

23. U obrazloženju odluke se na više mjesta navodi da su privatni bankari na datume provođenja transakcija I. Č., M. R. i A. H. trebali koristiti listu indikatora za prepoznavanje sumljivih transakcija.

24. Na str. 78. šesti odlomak ''voditelji poslovnog odnosa su mogli uočiti da transakcija stranaka C. d.o.o. i C. C.l Ltd odgovaraju indikatorima sumnjivih transakcija iz Globalnog Operativnog pravila Praćenje transakcija radi sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.''

25. Prvostupanjsko tijelo je Izrekom okrivljenika proglasilo krivim što na datume provođenje transakcija nije korištena liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija ali nije dalo jasne razloge o krivnji i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za inkriminirano djelo prekršaja, a na što osnovano ukazuje žalitelj.

26. U obrazloženju odluke na str. 79 zadnji odlomak ''ako prekršaj može biti počinjen samo nečinjenjem , a posao je organiziran tako da nije moguće odrediti fizičku osobu u pravnoj osobi koja je bila dužna postupiti u skladu s propisanim, za počinjenje prekršaja odgovorna je uprava obveznika. U točki 8.1. Upute za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa s poslovnim subjektima navedeno je da su s poslovne strane (Maloprodaja, Korporativno i privatno bankarstvo, Međunarodni klijenti) odgovorni svi zaposlenici koji praćenje obavljaju kroz poslovni odnos i putem aplikacije banke, ne nužno voditelji poslovnog odnosa. Na taj način odgovornost je preširoko postavljena . Radi se o odredbi koja sve zaposlenike ovlašćuje na plaćanje poslovnog odnosa, a nikoga ne pogorša odgovornim. izričito je napisano da voditelj poslovnog odnosa nije nužno odgovoran za praćenje poslovnog odnosa .Uprava banke je krajnje odgovorna za radnje svog osoblja''„

27. Naime, člankom 4. Prekršajnog zakona propisano je načelo krivnje-nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeni prekršaj, a krivnja se utvrđuje u odnosu na inkriminaciju.

28. Okrivljenik je proglašen krivim za prekršaj iz članka 150. stavak 2. u vezi stavka 1. točka 46. ZSPNFT jer na datume provođenja točno navedenih i opisanih transakcija u izreci, nije korištena lista Indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija.

29. U obrazloženju se u više navrata navodi da su privatni bankari u odnosu na inkriminirane transakcije stranaka I. Č., M. R. i A. H. trebali prepoznati i koristiti u činjeničnom opisu navedene indikatore.

30. U odnosu na transakcije društava povezanih sa strankom M. P. indikatore su trebali koristiti voditelji poslovnog odnosa, u obrazloženju se navodi da ovlašteni tužitelj tijekom nadzora nije mogao utvrditi odgovornu osobu u pravoj osobi na razini voditelja poslovnog odnosa kada su u pitanju stranke C. d.o.o. i C. C. Ltd jer je upitnik za klijenta C. d.o.o. potpisala I. K. a za klijenta C. C. Ltd B. C. S., pa je obrazloženje i u tom dijelu nejasno jer odlučne činjenice od kojih ovisi pravila primjena materijalnog prava treba utvrditi sud a ne tužitelj.

31. Prvostupanjsko tijelo okrivljenika proglašava krivim jer je član uprave nadležan za diviziju u kojoj su se dogodili ti propusti a ''uprava je krajnje odgovorna za radnje svoga osoblja''.

32. Sukladno čl. 61. Prekršajnog zakona odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

33. U obrazloženju se navodi da su privatni bankari u odnosu na inkriminirane transakcije stranaka I. Č., M. R. i A. H. trebali prepoznati i koristiti u činjeničnom opisu navedene indikatore, da su kod bezgotoviskih transakcija stranaka (društva povezana s M. P.) koje su provedene bez prisutnosti bankara (on line) odgovorni zaposlenici koji praćenje transakcija obavljaju kroz poslovni odnos(voditelji poslovnog odnosa) i putem aplikacije banke (aplikacija SIRON koja je u nadležnost Odjela ZSPNFT koji ne spada u diviziju korporativnog i privatnog bankarstva).

34. Dakle, na datume provođenja inkriminiranih transakcija prema internim propisima kreditne institucije, privatni bankari i voditelji poslovnog odnosa su trebali koristiti indikatore navedene u činjeničnom opisu djela, a okrivljenik nije znao niti je trebao znati za te transakcije na datume provođenja transakcija.

35. Na strani 77 drugi odlomak odluke se navodi „ Odredbom članka 14. stavak 9. Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma privatno bankarstvo je određeno kao samostalni čimbenik rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Primjena indikatora je način na koji privatni bankar može od sebe i kreditne institucije otkloniti prekršajnu odgovornost.''

36. Na opisani način prvostupanjsko tijelo je proturječnim i nejasnim obrazloženjem odluke o krivnji i prekršajnoj odgovornosti u obrazloženju odluke počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. toč.11 Prekršajnog zakona na koju okrivljenik osnovano ukazuje u žalbi.

37. U odnosu na djelo pod toč. 2. okrivljenik je proglašen krivim što, protivno odredbi članka 13. stavka 1. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u razdoblju od 1. veljače 2018. do 31. kolovoza 2018. godine nije uspostavljen djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, budući da (1) u internim aktima Zagrebačke banke d.d. nisu definirane odgovornosti uprave u procesu upravljanja rizikom kod pranja novca i financiranja terorizma, uslijed čega proces upravljanja rizikom od pranja novca financiranja terorizma nema prepoznatljivu podršku uprave, (2) nije adekvatno upravljeno rizikom od pranja novca i financiranja terorizma za stranke iz poslovnih područja za koje je odgovoran, (3) nije osigurano pridržavanje obveza iz područja sprječavanja pranje novca i financiranja terorizma propisanih internim aktima Zagrebačke banke d.d. od strane radnika iz poslovnih područja u kojima dolazi do primjene mjera sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (prva linija obrane), (4) nije osigurana odgovarajuća razina svijesti radnika o rizicima pranja novca i financiranja terorizma niti odgovarajuća razina znanja radnika o njihovim zadaćama u području i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. čime je počinio prekršaj iz članka 150. stavak 1. toč. 4. i st 2. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

38. Zakonom je propisano da djelo iz članka 150. stavak 1. toč. 4. i st. 2. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma čini odgovorna osoba ''ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)''

39. U bitnome okrivljenik se branio i to ponavlja u žalbi, da nije odgovorna osoba za inkriminirano djelo prekršaja jer se sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ne organizira za svako poslovno područje – diviziju -već za cijelu kreditnu instituciju. Sustav stručnog osposobljavanja i izobrazbe za ZSPNFT može biti postavljen samo cjelovito, a ne zasebno unutar svake divizije kreditne institucije. Prema Zakonu ZSPNFT i Odluci o rasporedu nadležnosti i zaduženjima članova Uprave od 20. ožujka 2018. kontrolu provođenja aktivnosti u smislu pranje novca i financiranja terorizma provodi Odjel sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Uz taj Odjel, interni nadzor nad svim aktivnostima u banci vezano za ZSPNFT provodi interna revizija, a to je sve bilo u nadležnosti predsjednika uprave Zagrebačke banke d.d. Miljenka Živaljića.

40. Sukladno članku 67. stavak 4. Zakon o sprečavanju pranja novca financiranja terorizma Uprava je odredila predsjednika uprave kao člana koji će biti odgovoran za provedbu ZSPNFT i na temelju tog Zakona donesenih podzakonskih akata.

41. Zadatak uprave je osigurati nezavisnost u radu ovlaštene osobe – članak 67. stavak 1. toč. 3. ZSPNFT. Sukladno članku 69. toč. 3. i 7. ZSPNFT ovlaštena osoba je dužna pratiti usklađenost poslovanja kreditne institucije s odredbama ZSPNFT te davati upravi preporuke za poboljšanje sustava sprečavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provoditi stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika kreditne institucije za područje ZSPNFT. Kontrola i provođenje edukacije su prema slovu Zakona u nadležnosti ovlaštene osobe a to je u inkriminiranom periodu bila M. S. G.

42. Ističe da u odluci nije obrazloženo zašto bi on bio odgovorna osoba za inkriminirani period od 30. srpnja 2018. do 31. kolovoza 2018. kad je u tom periodu bio odsutan zbog korištenja godišnjeg odmora. Sukladno Odluci o rasporedu nadležnosti i zaduženjima članova Uprave od 20. ožujka 2018. u tom periodu ga je mijenjao zamjenik predsjednika uprave -general menager C. C.

43. Prvostupanjsko tijelo u obrazloženju odluke ne daje jasne razloge zašto ne prihvaća takvu obranu okrivljenika.

44. Na str. 84, se navodi'' Svaki član uprave zadužen je i odgovoran u svom poslovnom području (diviziji) za vođenje i nadzor poslovanja i zakonitost poslovanja domene (članak 4. Odluke makaroorganizaciji Zagrebačke banke d.d.) U pojedinačnom rasporedu nadležnosti, odgovornosti i ovlasti za strateško upravljanje pojedinim poslovnim područjem, član uprave M. R. zadužen je i nadležan za nadzor i strateško upravljanje poslovni područjem korporativno investicijsko i privatno bankarstvo''.

45. Međutim, činjeničnim opisom okrivljenik je između ostalog proglašen krivim jer ''u internim aktima Zagrebačke banke d.d. nisu definirane odgovornosti uprave u procesu upravljanja rizikom kod pranja novca i financiranja terorizma, uslijed čega proces upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma nema prepoznatljivu podršku uprave'' i ''nije osigurano pridržavanje obveza iz područja sprječavanja pranje novca i financiranja terorizma propisanih internim aktima Zagrebačke banke d.d. od strane radnika iz poslovnih područja u kojima dolazi do primjene mjera sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (prva linija obrane)''.

46. U obrazloženju se navodi da je okrivljenik član uprave nadležan za diviziju korporativno investicijsko i privatno bankarstvo. U poslovno područje u kojem dolazi do primjene mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma (prva linija obrane ) spada i divizija Maloprodaje i poduzetničkog bankarstva za koju prema Odluci o makaroorganizaciji Zagrebačke banke d.d. nije nadležan okrivljenik kao član uprave nadležan za nadzor i strateško upravljanje poslovnim područjem korporativno investicijsko i privatno bankarstvo.

47. Također nije jasno obrazložena krivnja zato jer internim aktima Zagrebačke banke d.d. ''nisu definirane odgovornosti uprave u procesu upravljanja rizikom kod pranja novca i financiranja terorizma''. Sukladno Odluci o makaroorganizaciji Zagrebačke banke d.d. i Odluci o rasporedu nadležnosti i zaduženjima članova Uprave od 20. ožujka 2018., okrivljenik kao član uprave nadležan za korporativno investicijsko i privatno bankarstvo donosi interne akte koji se odnose na njegovu diviziju i nije odgovorna osoba za interne akte koji se odnose na ostale divizije i cijelu kreditnu instituciju.

48. Na str. 89. se navodi,, Dani koji je okrivljenik na kraju mandata eventualno proveo na godišnjem odmoru ne utječu na njegovu prekršajnu odgovornost koja se temelji na članstvu u upravi Zagrebačke banke d.d., stoga što član uprave ne prestaje biti članom uprave za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Osoba koja ga mijenja poduzima samo radnje koje ne trpe odgodu.''

49. Sukladno ranije spomenutom i obrazloženom načelu krivnje prekršajna odgovornost za inkriminirano djelo prekršaja se ne može temeljiti samo na činjenici što je okrivljenik bio član uprave nadležan za korporativno investicijsko i privatno bankarstvo već je potrebno utvrditi i obrazložiti da je bio odgovorna osoba u pravnoj osobi za djelo prekršaja činjenično opisano u optužnom prijedlogu u inkriminiranom periodu.

50. Na opisani način prvostupanjsko tijelo je proturječnim i nejasnim obrazloženjem odluke o krivnji i prekršajnoj odgovornosti počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. toč.11. Prekršajnog zakona na koju okrivljenik osnovano ukazuje u žalbi.

51. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st.1. Prekršajnog zakona ima za posljedicu ponavljanje postupka pa iz tog razloga ovaj Sud nije odlučivao o razložno obrazloženim žalbenim osnovama koji se odnose na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakon (povredu prava obrane), povredu materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a uslijed ukidne odluke žalba tužitelja na odluku o prekršajnopravnoj sankciji je bespredmetna.

U Zagrebu 13. srpnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Financijskom inspektoratu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.