Poslovni broj: Usž-2477/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća Blanše Turić i mr. sc. Mirjane Juričić, članica vijeća, te više sudske savjetnice – specijalistice Biserke Špoljar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice S. S. iz Z., zastupane po opunomoćenici S. S., dipl. pravnici iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Z., protiv tuženika Republike Hrvatske, Odbora za državnu službu, Z., radi ocjenjivanja državnog službenika, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 25 UsI-2373/21-5 od 31. ožujka 2022., na sjednici vijeća održanoj 13. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 25 UsI-2373/21-5 od 31. ožujka 2022.
II. Poništava se rješenje Republike Hrvatske, Odbora za državnu službu, klasa: UP/II-112-07/20-01/423, urbroj: 566-01/13-21-3 od 28. lipnja 2021.
III. Poništava se rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, klasa: UP/I-080-07/20-02/331, urbroj: 538-02-1- 1-2/561-20-1 od 18. ožujka 2022. i predmet vraća tom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Odbora za državnu službu, klasa: UP/II-112-07/20-01/423, urbroj: 566-01/13-21-3 od 28. lipnja 2021.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je tužiteljica, državna službenica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, za 2019. godinu ocijenjena ocjenom "primjeran".
3. Protiv označene presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih razloga propisanih odredbom članka 66. Zakona o upravnim sporovima. U bitnome ističe da je Uredbom o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika ("Narodne novine", broj 133/11. – dalje: Uredba) utvrđen postupak i kriteriji ocjenjivanja državnih službenika. Člankom 9. stavkom 1. Uredbe propisano je da neposredno nadređeni službenik predlaže godišnju ocjenu državnog službenika, a odredbom članka 10. stavka 1. Uredbe propisano je da je neposredno nadređeni službenik dužan omogućiti državnom službeniku uvid u prijedlog godišnje ocjene, dok je stavkom 3. istog članka propisano da državni službenik ima pravo dati primjedbu na prijedlog godišnje ocjene u roku tri dana od dana od kojeg mu je omogućen uvid u prijedlog. Navodi da ju je neposredno nadređena osoba kontaktirala telefonom prije davanja ocjene jer je dislociran u S. Ističe da se nakon dostave prijedloga ocjene, mailom očitovala nadređenom službeniku, voditelju Službe, načelnici Sektora te pomoćnici Ministra, međutim, da nitko od navedenih osoba do dana podnošenja žalbe protiv rješenja o ocjeni nije prokomentirao primjedbu tužiteljice na prijedlog ocjene, a osobito ne zajedno sa tužiteljicom kao što je to propisano. Navodi da je odredbom članka 10. stavka 4. Uredbe propisano da je primjedbu na prijedlog godišnje ocjene nadređeni službenik dužan razmotriti zajedno sa službenikom najkasnije u roku od tri dana od primitka primjedbe. Nadalje navodi da u predmetnom rješenju osim što nisu spomenute primjedbe tužiteljice na prijedlog ocjene, nisu uopće jasno obrazloženi razlozi za donošenje predmetne ocjene. Ističe kako nije navedeni niti jedan konkretan navod koji bi se odnosio na tužiteljicu i poslove koje je obavljala, pa bi se takvo navedeno rješenje moglo odnositi na bilo kojeg službenika ocijenjenog istom ocjenom. Smatra da obrazloženje rješenja ne smije biti općenito već konkretizirano i jasno upućivati na nužnost donošenja određene ocjene. Tužiteljica smatra da svojim radom zaslužuje veću ocjenu s obzirom na broj predmeta koje je riješila i dodatnih poslova koje obavlja uz redovne poslove radnog mjesta. Iz navoda žalbe proizlazi kako tužiteljica predlaže da se žalba usvoji.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u bitnome navodeći kako je u provedenom postupku neposredno nadređeni službenik tužiteljici predočio prijedlog ocjene za 2019. godinu kojim je tužiteljica ocijenjena ocjenom "primjeran", o kojem prijedlogu se tužiteljica imala prilike izjasniti. Smatra kako tužiteljica svojim tužbenim navodima nije dokazala da su njezin rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili više kvalitete odnosno da je trebala biti ocijenjena ocjenom "izuzetan". Slijedom svega navedenog prvostupanjski sud zaključuje, da je ocjena zakonita, dana u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ovlast dana, a što je sud, ograničen dosezima kontrole zakonitosti pojedinačne odluke ovlašten u upravnom sporu ocjenjivati. Smatra kako prigovori tužiteljice koji se odnose na proceduralne greške nisu takve naravi da bi utjecale na danu ocjenu te da su otklonjeni u osporenom rješenju tuženika.
7. Tuženik je u osporenom rješenju obrazložio kako navod tužiteljice da primjedba na prijedlog ocjene nije zajednički razmotrena s neposredno nadređenim službenikom, nije od utjecaj na danu ocjenu, osobito uzevši u obzir da je tužiteljica dislocirana od neposredno nadređenog službenika, te da je ocjenjena ocjenom više kategorije od prosječne. Prema ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud nije pravilno postupio kada je prihvatio tako dano obrazloženje tuženika.
8. Odredbom članka 85. stavka 3. Zakona o državnim službenicima, propisano je da se prijedlog ocjene daje na uvid državnom službeniku, a ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenom službeniku, koji je dužan tu primjedbu razmotriti zajedno sa službenikom. Stavkom 5. je propisano da postupak ocjenjivanja, kriterije za ocjenjivanje i sadržaj obrasca o ocjenjivanju propisuje Vlada uredbom. Prema odredbi članka 10. stavka 4. Uredbe primjedbu na prijedlog godišnje ocjene nadređeni službenik dužan je razmotriti zajedno sa službenikom najkasnije u roku od tri dana od primitka primjedbe.
9. S obzirom da je tužiteljica podnijela primjedbu na predloženu ocjenu, slijedom navedenih odredbi proizlazi da je nadređeni službenik bez obzira što je dislociran od tužiteljice trebao na neki od dostupnih načina komunikacije zajedno s tužiteljicom razmotriti njenu primjedbu. Činjenica da je tužiteljica ocijenjena višom ocjenom od prosječne ne može zanemariti propisani postupak donošenja ocjene odnosno pravo tužiteljice da se njena primjedba razmotri. Iako je predmetno rješenje o ocjeni doneseno primjenom slobodne diskrecijske ocjene javnopravnog tijela, navedeno postupanje ne oslobađa javnopravno tijelo obveze da postupi sukladno zakonom propisanim kriterijima prilikom donošenja ocjene. Stoga, uz počinjene proceduralne pogreške od strane javnopravnog tijela, prvostupanjski sud nije pravilno postupio kada je ocijenio da takvo postupanje nije utjecalo na zakonitost postupka donošenja ocjene. Ovo tim više jer se upravni spor temeljem odredbe članka 4. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ne može voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana. U konkretnom slučaju došlo je do povrede zakonitosti na štetu tužiteljice, zbog čega se osporeno rješenje kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja nije moglo ocijeniti zakonitim.
10. Zbog propusta učinjenih prilikom ocjenjivanja tužiteljice od strane prvostupanjskog tijela, kao i nedostatnog obrazloženja prvostupanjskog rješenja u odnosu na danu ocjenu, na što tužiteljica opravdano ukazuje, predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje. Prvostupanjsko će tijelo prilikom ocjene tužiteljice postupiti sukladno mjerodavnim odredbama Zakona i Uredbe te donijeti rješenje obrazloženo na način kako je to propisano odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku.
11. Kako se žalba nalazi osnovanom to je trebalo temeljem članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17.) odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 13. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća
Boris Marković
