Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 37. Gž Ovr-803/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M. Č., OIB:…, iz B. n. M., kojega zastupa punomoćnik A. B., odvjetnik u B. n. M., protiv protivnika osiguranja T. Š., OIB:…, iz P., radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr- 411/20-4 od 12. listopada 2020., dana 13. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-411/20-4 od 12. listopada 2020.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je kao neosnovan predlagateljev prijedlog za osiguranje podnesen 12. lipnja 2020.

2. Protiv ovoga rješenja predlagatelj osiguranja je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, dalje: ZPP) koji se u ovršnom postupku i postupku osiguranja primjenjuje na odgovarajući način sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br.112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, dalje: OZ) s prijedlogom za "usvajanje žalbe".

3. Žalba nije osnovana.

4. Sadržajem žalbenih navoda žalitelj ne ukazuje na bitne povrede odredbi postupka a nisu počinjene niti one procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Odlučne činjenice proizlaze iz isprava u spisu a u žalbi također nisu osporene.

6. Prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja je podnesen radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 46.145,96 kn sa pripadajućom zateznom kamatom, utvrđenom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-549/19 od 3. ožujka 2020.

7. Odredbom čl. 297. st. 1. OZ propisano je da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (tako uostalom glasi i prijedlog predlagatelja) dok iz st. 4. istog članka proizlazi da ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja.

8. Prema odredbi čl. 290. OZ, na osiguranje tražbine prema tome dijelu Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe toga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

9. Odredbom čl. 82. OZ propisano je da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan priložiti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika (st. 1.). Ako je pravo na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na neku drugu osobu a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikovog prava (st. 2.). U slučaju iz st. 2. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti naložiti upis prava vlasništva ovršenika u zemljišnoj knjizi (st. 3.).

10. U ovom slučaju predlagatelj osiguranja je kao dokaz vlasništva protivnika osiguranja dostavio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju predmetnih nekretnina iza njegovog pok. oca kao ostavitelja, nije priložen niti zemljišnoknjižni izvadak već posjedovni list, očito nije sporno da niti ostavitelj protivnika osiguranja nije upisan kao vlasnik istih nekretnina.

11. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom citiranih odredbi odbio prijedlog predlagatelja osiguranja jer nema odgovarajućih dokaza o upisanom pravu vlasništva protivnika osiguranja niti postoje pretpostavke da sud u skladu sa odredbom čl. 82. st. 2. i st. 3. OZ naloži upis toga prava.

12. Naime, za provedbu upisa mjerodavne su odredbe Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19, dalje: ZZK).

13. Prema odredbi čl. 45. ZZK knjižni upisi u zemljišnoj knjizi su dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (knjižni prednik).

14. Nadalje, odredbom čl. 46. istog Zakona je propisano da ako su zemljište ili neko knjižno pravo preneseni izvanknjižno na više osoba uzastopno, posljednji stjecatelj može zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnog prednika do sebe.

15. Budući da prednik protivnika osiguranja nije upisan kao vlasnik nekretnina u zemljišnoj knjizi, dakle nema status knjižnog prednika niti je u ovom slučaju poznato tko je uopće knjižni prednik, priloženo rješenje o nasljeđivanju i posjedovni list nisu dokazi o vlasništvu protivnika osiguranja u smislu odredbe čl. 82. OZ. Samim tim nije moguće provesti protiv njega osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava sukladno odredbi čl. 297. st. 1. OZ jer zbog navedenih razloga nije moguća uknjižba založnog prava kako to predlagatelj osiguranja i sam predlaže.

16. Navodi žalitelja da je on podnio prijedlog za osiguranje u pogledu "vanknjižne imovine" su u ovom slučaju bespredmetni jer se za područje gdje se nekretnine nalaze vode zemljišne knjige te nema mjesta primjeni odredbe čl. 132. OZ o provedbi ovrhe odnosno osiguranja na području gdje ne postoje zemljišne knjige, prijedlog za osiguranje nije tako niti postavljen.

17. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. srpnja 2022.

Sudac:

Jasenka Grgić, v.r.