Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 37 Gž Zk-527/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. M., OIB:... iz D., koju zastupaju punomoćnici S. Š. i M. K., odvjetnici u Z. odvjetničkom uredu u D., protiv protustranke I. M., OIB:... radi zabilježbe postojanja braka, odlučujući povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku od 23. studenog 2021. poslovni broj: Z-10948/2021, Ozn Z-7819/2021., 13. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuju se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Z-10948/2021, Ozn Z-7819/2021 od 23. studenog 2021.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice upisane u zk.ul. 241 k.o. Č. rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Z-13265/2021 od 22. veljače 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prigovor „protivnika“ i potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda posl.br. Z-7819/2021 od 1. listopada 2021, a točkom II. izreke naložena je zemljišnoknjižnom odjelu zabilježba odbijenog prigovora.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagateljica „zbog svih žalbenih razloga“ s prijedlogom da se usvoji njezina žalba i pobijano rješenje preinači na način da se dopusti zabilježba postojanja braka kako je to i predložila.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Iznoseći razloge zbog kojih je ocijenio neosnovanim prigovor predlagateljice na rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta kojim je odbijen prijedlog za zabilježbu postojanja braka na nekretnini protustranke kčbr. 725/6 zk.ul. 241 k.o. Č., prvostupanjski sud se prije svega poziva na članak 75. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19 – dalje u tekstu: ZZK) kojim je određeno da se zabilježbe mogu odrediti kada je to predviđeno tim ili drugim zakonom, a kad zakon predviđa mogućnost zabilježbe, nju na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili nadležnog tijela rješenjem određuje zemljišnoknjižni sud, ako nije što drugo posebno određeno, pa kako upis zabilježbe postojanja braka nije propisan ni odredbama ZZK niti odredbom nekog drugog zakona, zaključuje da je zemljišnoknjižni referent pravilno utvrdio činjenično stanje i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenio materijalno pravo. Posljedično iznesenom pravnom shvaćanju prvostupanjski sud primjenom članka 145. stavka 4. u svezi članka 120. stavka 1.

ZZK odbija prigovor predlagateljice kao neosnovan.

5. U žalbi predlagateljica tvrdi da u obrazloženju pobijanog rješenja, kao i ranijeg, suštinski nema „obrazloženja“ već se sud nasumično poziva na odredbe Zakona o zemljišnim knjigama pritom ih ne dovodeći u vezu s konkretnim prijedlogom za upis i osnovom upisa, ujedno u bitnome tvrdeći da je obrazloženje pobijanog rješenja u potpunosti promašeno i nije u vezi sa stvarnim činjeničnim i pravnim stanjem uz iznošenje razloga zbog kojih smatra da se radi o osobnom odnosu u smislu članka 44. ZZK i druge razloge zbog kojih smatra da je trebalo upisati predloženu zabilježbu postojanja braka.

6. Iznesenim žalbenim navodima predlagateljica nije dovela u sumnju materijalnopravno shvaćanje prvostupanjskog suda radi kojeg je odbio njezin prijedlog za zabilježbu postojanja braka, a koje shvaćanje ovaj sud prihvaća pravilnim. Protivno navodima žalbe prvostupanjski sud iznio je dostatne i pravno relevantne razloge zbog kojih je ocijenio da prijedlog predlagateljice nije osnovan pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka iz članka 365. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP) koji se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. ZZK, a na koju bitnu povredu sadržajem žalbe aludira predlagateljica. Ispitivanjem pobijanog rješenja i stanje spisa predmeta ujedno je utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni bilo koja druga bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavka 2. ZPP u vezi članka 99. stavka 2. ZZK.

6.1. U članku 75. stavku 1. ZZK, a kako to ističe i prvostupanjski sud, izrijekom je određeno da se zabilježbe mogu odrediti kad je to predviđeno tim Zakonom ili drugim zakonom. Zabilježba postojanja braka nije propisana Zakonom o zemljišnim knjigama, Obiteljskim zakonom kojim su uređeni imovinski odnosi bračnih drugova, a niti bilo kojim drugim zakonom. Argumentum a contrario, ako neka vrsta zabilježbe nije propisana Zakonom o zemljišnim knjigama ili nekim drugim zakonom, tada se takva zabilježba ne bi mogla upisati u zemljišne knjige. Na takav zaključak nedvojbeno upućuje i odredba članka 76. ZZK kojom je određeno da se zabilježbe osobnih odnosa predviđene zakonom, kao i brisanje takvih zabilježaba provode na prijedlog sudionika, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih sudova ili drugih nadležnih tijela, a na temelju isprava kojima se dokazuje postojanje osobnoga odnosa čija se zabilježba odnosno čiji se prestanak zahtijeva. Pravno shvaćanje da zabilježba postojanja braka, kao zabilježba osobnog odnosa, nije dopuštena, zauzeo je ovaj sud i na sjednici Građanskog odjela od 26. veljače 2020., a prema članku 40. stavku 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20 i 21/22) pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela.

6.2. Obzirom na naprijed iznesenu zakonsku regulativu, polemiziranje predlagateljice o dobrobiti zabilježbe postojanja braka kao i pozivanje na odluke drugih županijskih sudova (Županijski sud u Splitu posl.br. Gž Zk-260/2015 i posl.br. Gž Zk-393/2014 i Županijski sud u Dubrovniku posl.br. Gž-926/2006) ne može utjecati na drugačiju ocjenu njezinog prijedloga.

7. Iz naprijed navedenih razloga valjalo je primjenom članka 149. stavak 3. ZZK odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje i ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk.ul. 241 k.o. Č. rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Z-13265/2021 od 22. veljače 2022.

U Varaždinu, 13. srpnja 2022.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec v.r.