Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 23 Gž-1999/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Horvat Mataić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. O. pok. M. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku M. M., odvjetniku iz B., protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1100/2018 od 12. travnja 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2022. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1100/2018 od 12. travnja 2022. godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se prema tuženiku Republici Hrvatskoj da je tužitelj S. O. pok. M. iz Z., OIB: …, stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem…., upisane u zk. ul. broj:…, k.o. R., pašnjak, površine 22343 m2, označenoj na skici izmjere stalnog sudskog vještaka I. B. iz O. od 20.listopada 2016., koja čini sastavni dio ove presude, slovima ""A,B,C,D,E,F,G,H i A", što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku od 15 dana, od dana pravomoćnosti ove presude."

2. Nalaženo je tužitelju da naknade tuženoj troškove postupka u iznosu od 3.000,00 kn (točka II. izreke).

3. Tužitelj je pravovremeno izjavio žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) a na navode žalitelja valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječja između stanja spisa i danih razloga.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je tužitelj vlasnik dijela čest. zem. … upisane u zk. ul. … k. o. R. označene na skici izmjere stalnog sudskog vještaka I. B. iz O. od 20. listopada 2016., koja čini sastavni dio ove presude, slovima ""A,B,C,D,E,F,G,H i A" u površini od 22.343 m2, s time da kao zakonski temelj za stjecanje prava vlasništva navodi stjecanje prava vlasništva dosjelošću i stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem i diobom.

8. Pošavši od utvrđenja:

- da je u zemljišnim knjigama kao vlasnica prijeporne nekretnine čest. zem. … upisana tužena,

- da je u posjedovnom listu kao posjednik prijeporne nekretnine u površini od 6.341.447 m2 upisana tužena, dok je prednik tužitelja M. O. pok. M. upisan kao posjednik 500 m2 premetne čestice,

- da iz povijesti promjena Državne geodetske uprave od 23. siječnja 2014. proizlazi da je dio čest. zem. … k.o. R. bio upisan u korist više fizičkih osoba, a dio u korist Društvenog vlasništva R. od revizije 1956., da je na temelju zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Z. te rješenja Područnog ureda za katastar Z. od 27. ožujka 2013. izvršen upis dijela čest. zem. … k.o. R., a koji je bio upisan u korist Društvenog vlasništva u korist Republike Hrvatske, da je dio čest. zem. … k.o. R. površine 500 m2 upisan u korist M. O. pok. M. iz B. od revizije 1956. do 2005. te je na temelju rješenja posl.br. O-207/08 izvršen upis dijela čest. zem. … k.o. R. površine 500 m2 u korist S. O. za 2/4 dijela, M. K. za 1⁄4 dijela i M. H. za 1⁄4 dijela te da je takvo stanje upisa ostalo nepromijenjeno do danas,

- da su nasljednici M. O. pok. M., oca tužitelja, između ostalog u pogledu predmetne nekretnine tužitelj za 2/4 dijela, te tužiteljeve sestre M. K. za 1⁄4 dijela i M. H. za 1⁄4 dijela,

- da iz dopisa H. š., Š. B. od 25. ožujka 2014. s prilozima proizlazi da je predmetna nekretnina bila uvrštena u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima B. užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. sa površinom od 643ha 86a 00m2, a važeći Program gospodarenja za G. J. D. K. (2007.-2016.) obuhvaća površinu od 0ha 09a 53m2 te da se predmetna površina nalazi na dijelu kat. čest. zem. … – dio k.o. R. unutar odsjeka 5 A, G.J. D. K., uređajni razred šikara. Nadalje slijedi da je terenskim pregledom površine za koju se traži utvrđenje prava vlasništva utvrđeno da se na površini nalazi kuća sa popratnim objektima, da je površina ograđena s istočne strane sa željeznim stupovima i žicom (mrežom) koja da omeđuje i dio južne strane dok da je dio južne strane ograđen suhozidom, da je sa sjeverne strane površina ograđena dračom i šmrikom a sa zapadne strane da je ograđena sa suhozidom, da se na predmetnoj površini nalazi 50 stabala starih badema, 6 stabala mladih maslina promjera 8 cm i 3 stabla bagrema,

- da je djed tužitelja M. O. rođen u B. dana … od oca G. O.1 i majke T. O., te da je pradjed tužitelja G. O.2 rođen …,

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da da je predmetna nekretnina bila od njegovog pradjeda G. kojeg je naslijedio njegov djed M. koji je imao dvoje djece i to njegovog oca M. i njegovog brata I. Tužitelj misli da su se M. i I. podijelili na način da je M. pripala ova nekretnina, a I. je dobio neku drugu nekretninu. Osim njega da njegov otac ima dvije kćeri ali da je on ulagao u ovu nekretninu pa su mu majka i otac rekli da će nekretnina njemu pripasti,

- da iz iskaza svjedoka proizlazi da je na predmetnom zemljištu bila jedna mala mala kućica i sjenica gdje se čuvalo blago, da je ta nekretnina ranije bila u cijelosti ograđena suhozidom, dok je sada ista djelomično ograđena suhozidom, a djelomično metalnom ogradom. Nekretninu su koristili otac tužitelja M. i M.1 otac M. , dok je tužitelj 70-ih godina prošloga stoljeća otišao živjeti u Zagreb, da bi iz Zagreba dolazio povremeno k ocu M.1 . Otac tužitelja M. je na nekretnini sagradio stambenu kuću koja se nalazi na tom zemljištu u blizini ranije male kućice,

pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan jer se temeljem izvedenih dokaza ne može zaključiti da je tužitlej samostalno i putem svojih prednika bio barem u poštenom neprekidnom samostalnom posjedu predmetne nekretnine u površini od 22.343 m2 u vremenu dužem od 40 godina, pozivajući se na odredbu članka 159. st. 4. i 388. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08,38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP), te pravno pravilo paragrafa 1460. Općinskog građanskog zakonika (dalje: OGZ).

9. Odredbom čl. 388. st. 1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ZVDSP propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se primjenom onih zakonskih odredaba koje su važile i bile u primjeni u vrijeme stjecanja stvarnih prava, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Odredbom čl. 159. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.). Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3.) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve i u drugih pravnih osoba koje ne raže za sebe dobit nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

11. Prema odredbi čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80 i 36/90 – u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, međutim, donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91) stavljena je izvan snage odredba čl. 29. ZOVO koja nije dopuštala sjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu.

12. Donošenjem ZVDSP koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. odredbom čl. 388. st. 4. je bilo određeno da se u rok stjecanja vlasništva dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1991. (Narodne novine broj 137/99) ukinuta je navedena odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP, a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 114/01), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001. i to odredbom čl. 2., određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 2001. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

13. Odredbom čl. 388. st. 3. ZVDSP rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu. Naime, za redovnu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu tada važeće odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je za izvanrednu dosjelost u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO potreban savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima kao zakon koji je važio u vrijeme stjecanja dosjelosti na navedenoj nekretnini nije radio razliku o stjecanju prava vlasništva dosjelošću redovnom, odnosno izvanrednom dosjelošću na nekretninama koje su u društvenom vlasništvu.

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavki: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom, dok je za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo 30 ili 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. OGZ). Nadalje se za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ zahtijeva pošten posjed, dok je pošten prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. OGZ onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju.

15. Imajući u vidu da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljev djed M.2 imao dvoje djece, njegovog oca M. i I., da su oca tužitelja M. O. u pogledu predmetne nekretnine naslijedili tužitelj za 2/4 dijela, M. K. za 1⁄4 dijela i M. H. za 1⁄4 dijela, da je otac tužitelja upisan kao posjednik u površini od samo 500 m2 predmetne čestice, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da tužitelj nije dokazao da je u diobi njegovog oca i brata mu Ivana ova predmetna nekretnina pripala upravo njegovom ocu. Nadalje, kako su oca tužitelja, osim tužitelja naslijedile i tužiteljeve sestre, svaka za 1⁄4 dijela pravilan je zaključak prvostupanjskog sud da je tužitelj kao jedan od nasljednika znao da i njegove sestre imaju pravo na 1⁄4 dijela naslijeđene imovine, dakle da tužitelj nije pošten posjednik premetne nekretnine.

16. Tužitelj u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu provedenih dokaza ponavljajući tijekom postupka istaknute tvrdnje da je nasljednik iza svog oca i da su mu otac i majka usmenim putem za života ustupili nekretninu , te je se njegov M. prethodno podijelio nekretninu s bratom Ivanom.

17. Kako tužitelj u žalbi samo procjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

18. Slijedom iznesenog prvostupanjski sud na temelju rezultata dokaznog postupka pravilno zaključuje da tužitelj nije dokazao da bi osobno i putem svojih prednika savjesno posjedovao nekretninu u cijeloj utuženoj površini od ukupno 22.342 m2 u zakonom propisanom roku za dosjedanje od 40 godina.

19. Iz navedenih razloga žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

20. Odluka o troškovima postupka također je pravilna kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i po visini (čl. 155. ZPP).

21. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nije uspio sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP).

U Zagrebu, 12. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić, v.r.