REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1466/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja M. P. iz K., OIB …, II. tužitelja K. P. iz K., OIB …, III. tužiteljice K. P. iz K., OIB …, svi nasljednici pok. prvotnog tužitelja M. P. iz K., i IV. tužiteljice R. P. iz K., OIB …, nasljednice prvotnog tužitelja V. P. iz K., koje zastupa punomoćnik Ž. Š., odvjetnik u K., protiv tuženika G. K., K., OIB …, koga zastupa punomoćnik J. J., odvjetnik u K., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-342/2019-2 od 15. prosinca 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-661/2017-33 od 2. travnja 2019., u sjednici održanoj 12. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-342/2019-2 od 15. prosinca 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-661/2017-33 od 2. travnja 2019. i tužbeni zahtjev odbijen.
2. Tužitelji su predložili dopustiti podnošenje revizije u odnosu na pitanje:
"Ukoliko tijekom prvostupanjskog postupka dođe do promjene vlasništva na nekretnini koja je predmetom tužbenog zahtjeva, na način da tuženik koji je u vrijeme pokretanja parnice bio vlasnikom te nekretnine, uknjižen kao takav u zemljišnim knjigama, a isti tuženik nije bio vlasnikom iste nekretnine u vrijeme zaključenja glavne rasprave, već je vlasnikom nekretnine u to vrijeme bila treća osoba, koja se kao vlasnik nekretnine uknjižila u zemljišnim knjigama tijekom trajanja prvostupanjskog postupka, a na koju promjenu vlasništva tužitelj nije mogao utjecati, a nije moguće primijeniti odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da li je tada za presuđenje mjerodavno vlasničko stanje koje je postojalo na spornoj nekretnini u vrijeme podnošenja tužbe ili ono vlasničko stanje na nekretnini koje je postojalo u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a sve to u vezi s primjenom propisa iz čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku, dakle (ne)postojanja pasivne legitimacije prvotnog tuženika u vrijeme zaključena glavne rasprave, a u smislu materijalnopravnog učinka promjene osobe vlasnika nekretnine tijekom trajanja prvostupanjskog postupka, dakle da li tužitelj tada može uspjeti s tužbenim zahtjevom da mu tuženik ispuni utuženu tražbinu.".
3. U obrazloženju važnosti navedenog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni predlagatelji su se pozvali na pravno shvaćanje koje je Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeo na petoj sjednici održanoj 21. listopada 2019., a koje glasi: "Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe.".
4. Tuženik nije odgovorio na prijedlog.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da prijedlog nije dopušten.
6. U ovoj pravnoj stvari tužitelji kao najmoprimci stanova zahtijevaju od Grada Karlovca isplatu iznosa koji su potrebni za izgradnju drvarnice i spremišta koje su koristili prema ugovoru o najmu stana.
7. Pošavši od utvrđenja da se kao vlasnik predmetne nekretnine upisala Republika Hrvatska, drugostupanjski sud je odbio zahtjev za isplatu pozivom na odredbu čl. 24. st. 1. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20). Smatra da se "zahtjev za održavanje stana može usmjeriti samo prema najmodavcu (koji je u ovom slučaju i vlasnik nekretnine), a G. K. to više nije", pa da se, stoga, tuženiku G. K. ne može naložiti da napravi izdatak koji bi trebao snositi najmodavac.
8. Pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019. na koje su se pozvali tužitelji obrazlažući važnost postavljenog pitanja, ne može se primijeniti na konkretnu pravnu situaciju. Navedeno pravno shvaćanje odnosi se na stvarnopravni tužbeni zahtjev i situaciju kada je tuženik otuđio stvar ili pravo tijekom parnice, dok je u ovom predmetu odlučeno o zahtjevu za isplatu, a do promjene vlasništva predmetnih stanova nije došlo dobrovoljnim otuđenjem nekretnine.
9. Budući da navedeno pravno shvaćanje od 21. listopada 2019. ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a, to nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda i dopuštenje revizije.
10. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 387. st. 1. i 5. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 12. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
