Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Revd 2719/2022-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. S. iz R., OIB …, zastupanog po punomoćnici M. B., odvjetnici iz P., protiv tuženika Sveučilište u R., Medicinski fakultet, R., OIB …, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, radi isplate odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-R-297/2019-8 od 14. listopada 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-277/2017-17 od 29. travnja 2019., u sjednici održanoj 12. srpnja 2022.,

    r i j e š i o  j e:

    Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-R-297/2019-8 od 14. listopada 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr- 277/2017-17 od 29. travnja 2019.

    2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena tri pravna pitanja i to:

    "1. Ako među strankama nije sporno da je radnik u utuženom razdoblju obavljao poslove u otežanim uvjetima rada, pripada li radniku pravo na dodatke na plaću za otežane uvjete, neovisno o tome što je Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 142/2010, dalje: KU) prestao važiti 27. ožujka 2014., ako je takvo pravo predviđeno zakonom i drugim podzakonskim aktima?

    2. Spada li dodatak na plaću zbog otežanih uvjeta rada sastavnim dijelom plaće u skladu s odredbama članka 90. Zakona o radu?

    3. Ako radniku pripada pravo na dodatak na plaću za otežane uvjete rada prema članku 94. Zakona o radu, može li sud u skladu s odredbom stavka 4. članka 90. Zakona o radu odrediti visinu navedenog dodatka?".

    3. Kao razlozi važnosti tih pitanja navedena je odluka Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-1651/2021-2 od 30. srpnja 2021., te presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2208/2018-2 od 18. veljače 2020.

    4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

    5. 1. Nižestupanjski sudovi su utvrdili da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu docenta na Katedri za sudsku medicinu i kriminalistiku, da je obavljao poslove nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanrednog profesora na Katedri za sudsku medicinu i kriminalistiku, da je tužitelj ostvario pravo na isplatu dodatka na plaću za posebne uvjete rada za razdoblje od listopada 2009. do ožujka 2014. temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3431/12 od 30. lipnja 2014., temeljem Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje ("Narodne novine" broj 142/2010 - dalje: KU), jer je u utuženom razdoblju radio na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, koji rad je predviđen u t. 56 Pravilnika s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine" broj 5/1984 i 71/2014), kojom je propisano da su poslovi s posebnim uvjetima rada oni pri kojima je radnik izložen biološkim agensima (između ostalih poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, poslovi u operativnim traktovima, bankama organa, dijagnostičkim laboratorijima i dr.).

    5. 2. Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12, 141/12, 150/13, 153/13) u čl. 55. st. 1. određeno je da zaposleniku u javnim službama, koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na posebni dodatak na plaću, a prema st. 2. radna mjesta s posebnim uvjetima rada i pripadajuću visina posebnih dodataka na plaću za svako takvo mjesto utvrdit će se granskim kolektivnim ugovorima. Istovjetno predviđa i odredba čl. 54. st. 1. i 2. Temeljnog kolektivnog ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 24/17).

    5. 3. Cijeneći da je u Ugovoru o radu pravo na dodatke na plaću ugovoreno sukladno pozitivnim propisima, kolektivnom ugovoru i općim aktima, a temeljem rješenja o plaći ,te da Pravilnikom o radu nije propisana naknada za otežane uvjete rada, dok KU-a temeljem kojeg je tužitelju taj dodatak bio isplaćivan za ranije razdoblje više nije na snazi, nižestupanjski sudovi smatraju da tužitelj neosnovano smatra da mu pravo na dodatak na plaću u navedenom razdoblju pripada temeljem čl. 94. ZR/14, prethodno čl. 86. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), koji je predvidio pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi budući da se radi o zakonskoj odredbi koja je općeg značenja te se ne može neposredno primijeniti u konkretnom slučaju kada je u pitanju dodatak na plaću za otežane uvjete rada koje pitanje je za oblast radnih odnosa službenika i namještenika u javnim službama uredio Zakon o plaćama u javnim službama na način da se isti utvrđuju kolektivnim ugovorom, pa budući da u tom razdoblju nije bio na snazi kolektivni ugovor kojim bi bili regulirani ti dodaci.

    6. Postavljena pravna pitanja se odnose na pravo radnika na dodatke na plaću za otežane uvjete, neovisno nakon što je Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje ("Narodne novine" broj 142/2010 - dalje: KU) prestao važiti 27. ožujka 2014.

    7. U odlukama na koju se tužitelj poziva nije izneseno pravno shvaćanje o postavljenim pitanjima, niti se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

    8. 1. Naime, u predmetu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1651/2021- 2 od 30. srpnja 2021., bilo je sporno pripada li tužitelju pravo da mu se i za vrijeme prekovremenog rada isplate dodaci na plaću koji se isplaćuju za rad u redovnom radnom vremenu, jer tuženik smatra da se dodaci na plaću ne obračunavaju na prekovremeni rad, izuzev uvećanja po samoj osnovi prekovremenog rada, već isto tužitelj ostvaruje samo u sklopu redovne mjesečne satnice, te je u odnosu na to sporno pitanje izneseno pravno shvaćanje prema kojem pravo tužitelja na isplatu dodatka na plaću proizlazi iz odredbi Zakona o radu i odredbi Kolektivnog ugovora.

    8. 2. U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2208/2018-2 od 18. veljače 2020. revizijski sud je odgovarao na pitanje koje glasi:

    "Ima li tužitelj pravo na isplatu propisanih dodataka na plaću, pa tako i na dodatak za otežane uvjete rada, te pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za prekovremeno odrađene sate budući je tada važeći KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 88/13) u svojem članku 47. st.1. odredio da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, a u članku 51. je propisano da će se za prekovremeni rad osnovna plaća uvećati za 50% ili tužitelj ima pravo na dodatke samo za sate rada unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati?", te je povodom toga pitanja naveo:

    "Povodom ovog u reviziji drugog postavljenog pitanja, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-56/19-18 održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto je pravno shvaćanje:

    "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

    U smislu prednjeg te polazeći od zauzetog citiranog pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odgovor na drugo u reviziji postavljeno pitanje glasi:

    Tužitelj kao zdravstveni radnik u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15) ako je u prekovremenom radu radio u posebnim uvjetima ima, pored 50%-tnog uvećanja osnovne plaće za odrađene sate prekovremenog rada i pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada".

    9. Prema navedenom, odluke na koje se poziva tužitelj donesene su u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji i temeljene su na važaćem kolektivnom ugovoru, dok u ovome slučaju kolektivni ugovor nije postojao u vrijeme utuženog razdoblja, na koje se odnosi prijedlog za dopuštenje revizije.

    10. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

    Zagreb, 12. srpnja 2022.

    Predsjednica vijeća:

    Viktorija Lovrić, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.