REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3648/2021-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ODVJETNIČKO DRUŠTVO DRAGIČEVIĆ I PARTNERI d.o.o., Zagreb, Palmotićeva 60, OIB 23479386645, kojeg zastupa punomoćnik Nikša Valjalo, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ADDIKO BANK d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnik Toni Smrček, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lovrić, Novokmet, Smrček d.o.o. u Zagrebu, radi isplate iznosa od 1.159.425,00 kn, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-747/2019-6 od 10. svibnja 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-145/18-25 od 16. studenoga 2018., u sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2022.
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-747/2019-6 od 10. svibnja 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 145/18-25 od 16. studenoga 2018.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na prijedlog tužitelja.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP jer u njima tužitelj u bitnom ukazuje na eventualnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka počinjenu pred nižestupanjskim sudovima, kao i na pogrešnu primjenu materijalnog prava, što se u okviru prijedloga za dopuštenje revizije ne može razmatrati.
5. Predlagatelj u prijedlogu postavlja sljedeća pitanja:
1. Da li aktivna građanska legitimacija u parničnom postupku za sporna pitanja između ugovornih strana postoji ukoliko su stranke ugovora, ugovor u cijelosti ili pretežitom dijelu ispunile, ukoliko se volja za zaključenjem i ispunjenjem ugovora očitovala konkludentno, te ukoliko je nesporno utvrđeno postojanje usmenog ugovora, odnosno nastavka ranijeg ugovornog odnosa-ugovora zaključenog između parničnih strana, te da li se ugovorna volja ugovornih strana mora proučavati uzimajući u obzir okolnosti koje su bile poznate i/ili mogle biti poznate ugovornim stranama u trenutku zaključenja ugovora?
2. Da li je direktor trgovačkog društva bez posebne ovlasti trgovačkog društva ovlašten kao druga ugovorna strana zaključiti ugovor s trgovačkim društvom u svoje ime a za račun društva ?
3. Da li je odvjetničko društvo univerzalni pravni sljednik samostalnog odvjetnika koji je svoje poslovanje nastavio unutar odvjetničkog društva?
4. Da li je sud ovlašten vršiti prijeboj tražbina iako stranke nisu istaknule prigovor prijeboja ni prigovor radi prebijanja niti je u parničnom postupku podnesena protutužba?
5. Da li je presuda iz čijeg uvoda i obrazloženja proizlazi da se radi o eventualnom plagijatu ranije presude donesene od strane drugog sudskog vijeća zakonita, odnosno da li ju iz navedenih razloga treba ukinuti kako bi nepristrani sud u nepristranom postupku donio zakonitu sudsku presudu, te da li je sud u postupku koji se vodi povodom podnesenog pravnog lijeka ovlašten svojom odlukom baviti se pitanjima i razlozima koji nisu bili sastavnim dijelom ni podnesene žalbe ni prvostupanjske odluke koja se žalbom pobija, te da li je nastavno na navedeno ovlašten mijenjati vrijednost predmeta spora u žalbenom postupku?
6. Kao razlog važnosti navedenih pitanja predlagatelj navodi pravna shvaćanja zauzeta u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja Odvjetničkog društva Dragičević i partneri d.o.o. da mu tuženik na ime zastupanja naknadi parnični trošak.
8. Sudovi su odbili navedeni tužbeni zahtjev utvrdivši da tužitelj kao odvjetničko društvo nema aktivnu građanskopravnu legitimaciju u odnosu na tužiteljevo potraživanje naknade za radnje zastupanja koje je u ime tuženika poduzimao odvjetnik Mladen Dragičević, jer predmetna tražbina nije prenesena na tužitelja, a niti je tužitelj to u tijeku postupka tvrdio.
9. Navod da je do prijenosa tražbine došlo tužitelj je istaknuo tek u žalbi, što je suprotno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP, prema kojoj se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
10. S obzirom na tako utvrđene činjenice ovaj sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje pitanja koja se navode u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, to nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije određene odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP.
11. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Branko Medančić
Broj zapisa: eb30f-4bda6
Kontrolni broj: 06c63-64cb9-733fd
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=BRANKO MEDANČIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
