Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 54 Gž-1321/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Vande Senta kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. P., OIB…, K., zastupanog po punomoćnici Lj. S., odvjetnici u P., protiv tuženika 1. L. T., R., OIB…, 2. L. G., K., OIB…, oboje zastupane po punomoćnici A. P. B., odvjetnici iz U., 3. G. R., N., OIB…, 4. B. P., N., OIB… i 5. M. R., N., OIB…, zastupani po punomoćniku I. P., odvjetniku u P., radi utvrđenja vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P-300/2020-58 od 17. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 12. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P-300/2020-58 od 17. prosinca 2020. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka tužitelja odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj M. P. iz P., OIB:…, vlasnik dijela nekretnina na k.č. br. 408/1 u k.o. B. iz z.k. ul. br. 928 i k.č. br. 408/2 u k.o. B. iz z.k. ul. br. 1048, koji dio ovih nekretnina je na Skici lista mjesta od 17. lipnja 2019. sačinjenoj po G. K. d.o.o. P. - stalni sudski vještak E. K., a koja je sastavni dio ove presude označen "zelenom šrafurom", crvenom linijom te točkama A,B,C,D,E, ukupne površine 1191m2, pa je tužitelj na temelju ove pravomoćne presude i navedene Skice ovlašten ishoditi cijepanje ovih nekretnina na način da od označenog dijela k.č. br. 408/1 i k.č. br. 408/2 obje u k.o. B., formira novu katastarsku česticu novu nekretninu, te izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini na svoje ime, a što su tuženici dužni trpjeti.

Tuženici su dužni naknaditi tužitelju parnični trošak u roku 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate, pod prijetnjom ovrhe."

II/ Nalaže se tužitelju da tuženima L. T. i L. G. isplati parnični trošak u ukupnom iznosu od 8.800,00 kuna, u roku od 15 (petnaest) dana.

III/ Nalaže se tužitelju da tuženima G. R., B. P. i M. R. isplate parnični trošak u ukupnom iznosu od 9.600,00 kuna, u roku od 15 (petnaest) dana.

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/97, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), te predlaže presudu ukinuti, uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na spornom dijelu zemljišnih čestica navedenim u izreci presude, pri čemu iz provedenog postupka proizlazi da smatra da je vlasništvo stekao na temelju sudske nagodbe i dosjelošću.

Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

5. Prilikom donošenja prvostupanjske presude sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP na koju ukazuje žalitelj, jer presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te nema nedostataka i proturječnosti zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Također nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. 2 ZPP).

6. Pravilno prvostupanjski sud nalazi da tužitelj temeljem sudske nagodbe od 11.2.1975. nije stekao vlasništvo spornog dijela predmetnih nekretnina. U vrijeme zaključenja sudske nagodbe u primjeni je bio Opći građanski zakonik koji je u paragrafu 436 propisivao: "Ako se vlasnost stvari nepokretnih ima prenijeti na drugog uslijed pravomoćne presude, sudskog diobnog pisma ili uslijed sudskog izručenja kojega nasljedstva, tad je od potrebe i uknjiženje ovih isprava". Nesporno je da u konkretnoj pravnoj stvari nije došlo do upisa u zemljišnoj knjizi. Zaključena sudska nagodaba u predmetnu I-72/74 nije dakle bila valjan temelj za upis, jer su istom stranke preuzele obveze izrade prijavnog list, kao podloge za donošenje rješenja o diobi, što nesporno nije učinjeno, te isplatu određenog iznosa novca od strane P. M. (majke tužitelja), a što također u postupku nije dokazano da je novac u cijelosti isplaćen. Danas upisani suvlasnici nisu bili niti potpisnici nagodbe, a tužitelj nije dokazao da su upravo potpisnici sudske nagodbe pravni prednici svih tuženika, te tužitelj nije suvlasnik k.č.br. 408/2, pa se on ne može pozivati na predmetnu nagodbu kao pravovaljanu pravnu osnovu za stjecanje vlasništva, iz čega proizlazi da njegov posjed nije zakonit.

7. Tužitelj tvrdi da je u poštenom posjedu spornog dijela od 1974/1975. Prvostupanjski sud pogrešno smatra da tužiteljev posjed nije bio pošten zato jer je on svo vrijeme znao da je potrebno izraditi prijavni list kako bi se stranke podijelile po sudskoj nagodbi. Naime, tužitelj tvrdi da je u posjedu spornog dijela od 1974/1975 tj. nakon zaključenja nagodbe, dok izrada prijavnog lista predstavlja obvezu provedivosti nagodbe u zemljišnim knjigama, te nije uvjet poštenja za stjecanje dosjelošću, s obzirom da je za dosjelost odlučna činjenica da li stjecatelj drži da je stvar koju posjeduje njegova, te posjed ne mora biti zakonit da bi bio pošten (par. 326 i 327 Općeg građanskog zakonika – dalje: OGZ).

8. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da neprotivljenje tuženih ne znači da su oni pristali da tužitelj postane vlasnikom dijela kojeg zahtjeva tužbom, iz čega proizlazi da sud smatra da je pristanak tuženih uvjet za stjecanje vlasništva dosjelošću. Takvo mišljenje je pogrešno, jer za stjecanje vlasništva dosjelošću nije potreban pristanak tuženih te je – pored ostalih uvjeta za takvo stjecanje – dovoljno da se oni nisu protivili posjedovanju tužitelja.

9. Uz to, napominje se da za stjecanje vlasništva dosjelošću također nije od značaja da li su svi potpisnici nagodbe bili prednici tuženih, već je odlučno poštenje stjecatelja.

10. Radi takvog pogrešnog pravnog pristupa, činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno, pa je osnovan žalbeni razlog iz čl. 353 st. 1 toč. 2 ZPP.

11. Naime, nije utvrđeno da li su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva spornog dijela dosjelošću, sukladno odredbama tada važećeg OGZ-a odnosno Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91, 9/92, 77/92) u vezi čl. 388 st. 2 i 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17 – dalje ZV).

12. Iz navoda tužitelja proizlazi da je njegova majka P. M. bila sudionica sudske nagodbe, od kada tužitelj smatra da teče dosjelost, te da mu je majka darovala sporni dio, što nije dokazao, međutim, nije utvrđeno od kada tužitelj posjeduje sporni dio i da li su s obzirom na trajanje njegovog posjedovanja ostvareni uvjeti za stjecanje dosjelošću, bez obzira na nedokazanost darovanja.

13. Također treba utvrditi od kakvog je značenja za stjecanje dosjelosti tužba u predmetu P-293/06, koju je podnio tužitelj radi utvrđenja prava vlasništva na novonastalim nekretninama k.č.br. 408/1 k.o. B. površine 1191 m2 i k.č.br. 408/2 k.o. B., tj. da li je u tužitelj najkasnije u trenutku podnošenja tužbe u predmetu tom predmetu prestao biti pošteni posjednik.

14. Uslijed toga, činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno, pa se zbog svih navedenih razloga za sada ne može ispitati zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude.

15. Slijedom izloženog, na temelju odredbe čl. 370 ZPP odlučeno je kao u toč. I izreke.

16. S tim u vezi valjalo je ukinuti i odluku o trošku.

17. Na temelju odredbe čl. 371 ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

18. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučeno je na temelju odredbe čl. 166 st. 3 ZPP (toč. II izreke).

19. Prilikom ponovnog suđenja prvostupanjski sud će postupiti prema navodima ove drugostupanjske odluke, tj. utvrditi sve odlučene činjenice vezane uz stjecanje dosjelošću za donošenje odluke u ovom predmetu, nakon čega će donijeti novu zakonitu i pravilnu presudu.

U Zagrebu, 12. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić, v.r.