Republika Hrvatska
Broj: Ppž-2031/2022
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe MULTIIGRA d.o.o., koju brani V. B., odvjetnik iz S. zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 3. i 27. Zakona o zaštiti novčarskih institucija („Narodne novine“, br. 56/15. i 46/21.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe M. d.o.o., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, broj:
Pp G-199/2020 od 23. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljene pravne osobe M. d.o.o., ukida se prvostupanjska presude u pobijanom dijelu, glede prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti novčarskih institucija, činjenično opisanog u točki d) izreke prvostupanjske odluke i predmet u ovom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom M. d.o.o. proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točaka 3. Zakona o zaštiti novčarskih institucija, činjenično opisanih u točkama a), c) i d) i prekršaja iz članka 42. stavka 1. točaka 27. istog Zakona, činjenično opisanog u točki b) izreke pobijane presude, te joj je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 95.000,00 kuna.
2. Istom presudom okrivljena pravna osoba dužna je nadoknaditi troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.
3. Protiv pobijane presude okrivljena pravna osoba podnijela je žalbu pobijajući istu u odnosu na točku d) izreke, i to zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Žaliteljica ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji se navode u obrazloženju su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, prvostupanjski sud prvenstveno nije iznio razloge zbog kojih smatra da su se alternativne mjere u automat klubu R. S., u S., P. xx, uspostavile tek s 19. rujna 2019., dakle, više od sedam mjeseci nakon što je navedenu činjenicu nadležna služba MUP-a konstatirala zapisnikom od 25. siječnja 2019. Isto tako u presudi nema ocjene dokaza privremenog rješenja MUP-a od 12. prosinca 2018., kao ni analize i tumačenja okolnosti da je izrekom tog rješenja naloženo okrivljenoj pravnoj osobi uspostaviti alternativne mjere zaštite u roku od 30 dana od dana njegovog primitka. Osim toga, nedostatak valjanih razloga za osuđujuću presudu vidljiv je i u tome što se prvostupanjski sud nije bavio učinkom okolnosti da je okrivljena pravna osoba, nakon što je zapisnikom utvrđena primjena alternativnih mjera zaštite u automat klubu, dana 25. ožujka 2019. podnijela zahtjev za izdavanje suglasnosti za alternativne mjere zaštite. Ispitni postupak glede izdavanja suglasnosti MUP-a na alternativne mjere zaštite bio je do tada (25. ožujka 2019.) u potpunosti proveden (doneseno je privremeno rješenje MUP-a o opravdanosti uspostave alternativnih mjera zaštite u automat klubu, stanje i primjena odnosnim mjera te potpunost dokumentacije konstatirano je zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 25. siječnja 2019.), te nije bilo nikakvih propisanih radnji koje bi se zahtijevale od okrivljene pravne osobe, u cilju izdavanja suglasnosti za alternativne mjere zaštite. Nadalje, budući se pobijanom presudom okrivljena pravna osoba kažnjava za djelo od 6. lipnja 2019., kada je rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanjem suglasnosti na alternativne mjere zaštite već bio protekao, to nedvojbeno na strani okrivljene pravne osobe postoje razlozi za isključivanje krivnje, koje, u konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije uzeo u obzir. Žaliteljica ističe da je u svojoj obrani posebno naglasila krizno razdoblje pandemije u kojem joj je skoro 2 godine neprestano bilo ograničeno ili čak isključeno radno vrijeme u automat klubu, zbog čega joj je gubitak u 2020. nastao u iznosu od preko 4.000.000,00 kuna. Zbog toga smatra da joj, podredno, ukoliko je žalbeni sud ipak proglasi krivom, izrečena kazna za djelo iz točki d) treba biti dodatno umanjena jer se svrha kažnjavanja postići i primjenom blaže mjere.
4. Žaliteljica predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, pravilno pravno označivši djelo okrivljenika kao prekršaje iz primijenjenog propisa, te da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da glede prekršaja pod točkom a), b) i c) izreke prvostupanjske presude, nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Odlučujući dalje o žalbi okrivljene pravne osobe te ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjskom presudom, glede prekršaja činjenično i pravno opisanog u točki d) izreke prvostupanjske presude, počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, na što osnovano ukazuje žaliteljica.
8. Okrivljena pravna osoba pobija prvostupanjsku presudu glede prekršaja opisanog u točki d), između ostalog, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, koja zakonska odredba propisuje da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
9. Nadalje, odredbom članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona propisano je: „
U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo“.
10. U obrazloženju svoje odluke, prvostupanjski sud je pobrojao materijalne dokaze koje je pročitao u dokaznom postupku, između ostalih, i dokaze koji su relevantni za utvrđenje prekršajne odgovornosti glede prekršaja činjenično opisanog u točki d) izreke, i to: zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 6. lipnja 2019., privremeno rješenje o izdavanju suglasnosti na alternativne mjere zaštite za trgovačko društvo M. d.o.o. od 12. prosinca 2018., zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 25. siječnja 2019., izvadak iz trgovačkog registra za pravnu osobu.
11. Prema obrazloženju pobijane odluke proizlazi da je prvostupanjski sud propustilo cijeniti i analizirati sadržaj relevantnih dokaza glede prekršaja iz točke d) izreke. Paušalnim nabrajanjem ovih materijalnih dokaza bez iznošenja bitnog sadržaja, analize i ocjene njihove dokazne snage u odnosu na konkretno djelo i počinitelja, ne može se zaključivati o krivnji okrivljenika.
12. Prvostupanjski sud, kada ne prihvaća obranu okrivljenika, obvezan je dati razloge zašto se ista ne prihvaća, zašto je ista neprihvatljiva i kojim dokazima je utvrđeno suprotno onomu što okrivljenik iznosi u obrani. Kod ocjene dokaza, potrebno je proturječne dokaze ocijeniti i dati razloge koji od dokaza su prihvaćeni vjerodostojnim i iz kojih razloga, a zašto oni drugi nisu prihvaćeni vjerodostojnim. Proturječni dokazi moraju se dovesti u međusobnu vezu i jasno dati razloge koji su od njih prihvatljivi. Prvostupanjski sud dužan je nakon dane ocjene svih dokaza dati cjelovite, određene i jasne razloge zašto utvrđuje da je okrivljenik postupio na način kako se optužuje.
13. Iako prvostupanjski sud slobodno ocjenjuju dokaze, navedeno načelo ne isključuje dužnost brižne i savjesne ocjene dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj vezi te navođenja argumentiranog zaključka iz kojeg bi bio razvidno zbog čega su pojedine činjenice uzeta kao dokazane ili nedokazane u konkretnom slučaju, a što je izostalo glede prekršaja za koji se žaliteljica okrivljuje točkom d) izreke prvostupanjske presude.
14. Slijedom opisanog, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuje žaliteljica, a budući da ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka onemogućava kvalitetno ispitivanje drugih osnova istaknutih u žalbi, to ovaj Sud nije bio u mogućnosti izjasniti se o ostalim žalbenim navodima okrivljene pravne osobe u odnosu na točku d) izreke odluke o prekršaju.
15. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, time da će prvostupanjski sud otkloniti istaknutu bitnu povredu te izvesti sve potrebne dokaze u cilju utvrđivanja odlučnih činjenica koje se odnose na inkriminirano djelo, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, vodeći pritom računa i o žalbenim razlozima, donijeti novu, na zakonu osnovano i u svemu valjano obrazloženu odluku.
U Zagrebu 12. srpnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 (pet) otpravka: za spis, okrivljenu pravnu osobu, branitelja i tužitelja.
