Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 47 Gž-1352/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. M. iz Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku B. V., odvjetniku iz Z., protiv prvotuženice S. M.1 iz Z., OIB …, i drugotuženice A. R. iz Z., OIB …, zastupane po punomoćniku G. V., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv dijela presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj P-478/2018-20 od 26. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja J. M. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj P- 478/2018-20 od 26. veljače 2021. u pobijanom dijelu u točki II. izreke i u dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tužitelju naknaditi drugotuženici A. R. parnični trošak u iznosu od 5.000,00 kn.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu zatraženih troškova nastalih u povodu pravnog lijeka u iznosu od 1.875,00 kn.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I Utvrđuje se da je tužitelj J. M. iz Z., OIB …, suvlasnik u 3/8 dijela kčbr. 169 kuća, dvor i oranica površine 2207 m2, upisane u zk. ul.228, k.o. P., i da je 1. tuženica S. M.1 iz Z., OIB …, suvlasnik u 1/8 dijela predmetne čestice, što je 1. tuženica S. M.1 dužna priznati te izdati tužitelju valjanu tabularnu ispravu u roku od 15 dana, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, kao i trpiti brisanje svojeg prava suvlasništva sa 1/4 dijela uz istodobni upis svojeg prava suvlasništva u 1/8 dijela. II U odnosu na 2. tuženicu A. R. odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1. Utvrđuje se da je tužitelj J. M. iz Z., OIB …, suvlasnik u 5/8 dijela kčbr. 169 kuća, dvor i oranica površine 2207 m2, upisane u zk. ul. 228, k.o. P., i da je A. R. iz Z., OIB …, u 2/8 dijela predmetne čestice, što su tuženice S. M.1 i A. R. dužne priznati te izdati valjanu tabularnu ispravu u roku od 8 dana, u protivnom će istu zamijeniti ova presuda, kao i trpiti brisanje svojeg prava suvlasništva.
2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u skladu člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koje teku od dana donošenja presude, pa do isplate.“ sve u roku od 15 dana.
III Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana 2. tuženici A. R. naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška parničnog postupka kao neosnovan odbija za iznos od 2.650,00 kn.“
2. Protiv ove presude u dijelu u kojem nije uspio s tužbenim zahtjevom, žalbu je podnio tužitelj iz svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev te obvezati drugotuženicu da naknadi tužitelju troškove postupka. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 1.875,00 kn.
3. Žalba tužitelja je neosnovana.
4. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. Predmet spora je zkčbr. 169, kuća, dvor i oranica, površine 2207 m2, upisana u zkulbr. 227 k.o. P., a tužitelj tužbenim zahtjevom istaknutim 5. veljače 2019. traži da se utvrdi da je on suvlasnik u 5/8 dijela te nekretnine, prvotuženica u 1/8 dijela i drugotuženica u 2/8 dijela, a što su tuženice dužne priznati i izdati mu valjanu tabularnu ispravu koju će u protivnom zamijeniti presuda kao i trpjeti brisanje svog prava suvlasništava, tvrdeći da je on predmetnu nekretninu stekao radom i zaradom zajedno sa svojim pok. ocem S. M.2 i nasljeđivanjem svog oca.
6. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:
- da su kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani tužitelj u 1/4 dijela, prvotužena u 1/4 dijela i drugotužena u 2/4 dijela, a koje suvlasništvo je upisano na temelju pravomoćnog djelomičnog rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza pok. S. M.2 , oca stranaka, u kojem postupku je sudjelovao tužitelj,
- da je S. M.2 predmetnu nekretninu kupio 1984. kada je tužitelj pohađao školu u Z. i imao 14 godina (tužitelj je rođen 1970.),
- da je tužitelj u razdoblju od 1983. do 1990. tijekom ljetnih školskih praznika i kada je bilo potrebno vikendom dolazio kod oca i pomagao mu u poslovima obrade zemlje kao i u uzgoju svinja, gusaka i pilića.
7. Prvotuženica je priznala tužbeni zahtjev te je u odnosu na prvotuženicu i njezin suvlasnički dio predmetne nekretnine, prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki I. izreke.
7.1. Na temelju navedenih utvrđenja u točki 6. ove presude, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj, obzirom na vrijeme kada je otac stranaka S. M.2 stekao predmetnu nekretninu, u to vrijeme pomagao svom ocu u poslovima i u mjeri koliko je to bilo moguće bilo s obzirom na njegov uzrast, pa način na koji je tužitelj pomagao svom ocu u poljoprivrednoj proizvodnji i količina uloženog rada ne može biti pravna osnova za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine. Osim toga, budući da tužitelj tvrdi da je pravni osnov stjecanja prava (su)vlasništva nasljeđivanje, prvostupanjski sud je u odnosu na drugotuženicu ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim i iz razloga jer je tužitelj sudjelovao u ostavinskom postupku u kojem je utvrđena ostavinska imovina te je dao nasljedničku izjavu kojom se prihvatio nasljedstva koje mu pripada na temelju zakona, pa je tužitelj vezan pravomoćnim djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju i eventualni prigovor u vezi sastava ostavinske imovine tužitelj ne može osnovano ostvarivati u ovoj posebnoj parnici.
8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelj ističe u žalbi, a nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
9. Neosnovano tužitelj osporava utvrđeno činjenično stanje, jer je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Pri tome je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je tužitelj pomagao svom ocu primjereno svojoj dobi, pa žalbeni navodi kojima tužitelj ukazuje na svoje sportske aktivnosti ukazujući na njegovu veću sposobnost da pomaže ocu u odnosu na svoje vršnjake, nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.
10. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da tužiteljevo pomaganje ocu u poljoprivrednim radovima sjetve pšenice i u uzgoju stoke i peradi te ostvarena zarada od prodaje pšenice odnosno uzgojenih životinja ne predstavlja pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva. To stoga jer obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine (1984.) kada je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“, broj: 6/1980, 36/1990; „Narodne novine“, broj: 53/1991), pravo vlasništva se moglo steći po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem, slijedom čega ulaganje rada u stjecanju sredstava za kupnju predmetne nekretnine ne predstavlja pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, kako to pogrešno smatra tužitelj.
11. Žalbenim navodima kojima tužitelj ukazuje na eventualne nepravilnosti u ostavinskom postupku koji je vođen kod javnog bilježnika i u kojem je tužitelj sudjelovao i dao nasljedničku izjavu te je doneseno djelomično rješenje o nasljeđivanju u vezi predmetne nekretnine protiv kojeg tužitelj kao nasljednik nije podnio pravni lijek, nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.
12. Odluka o troškovima postupka sadržana u točki III. izreke prvostupanjske presude je pravilna i zakonita jer je prvostupanjski sud o troškovima postupka odlučio pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP u vezi čl. 161. st. 4. ZPP, budući da je prvotuženica u odgovoru na tužbu priznala tužbeni zahtjev, i nije potraživala naknadu parničnog troška, dok tužitelj u odnosu na drugotuženicu nije uspio u sporu.
13. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.
14. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu zatraženih troškova za sastav žalbe u zatraženom iznosu.
U Zagrebu, 12. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić, v.r.