Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 13 Gž-373/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari predlagatelja M. P., OIB: …, iz B., …, zastupanog po punomoćniku M. L., odvjetniku u R., …, protiv protustranke D. P., OIB: …, iz B., …, zastupanog po punomoćniku V. M., odvjetniku u R., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1-14/2021-8 od 3. siječnja 2022., dana 12. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke D. P., ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1-14/2021-8 od 3. siječnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"Suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini označenoj kao kč.br…. upisanoj u zk.ul…. k.o. P. u naravi kuća i dvorište površine 181 čhv
razvrgava se
civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila protustranka pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači na način da se obustavi predmetni postupak, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. U žalbi ističe kako je nepravilan zaključak suda prvog stupnja da se vlasništvo nekretnine ima razvrgnuti civilnom diobom, jer da je ostalo neutvrđeno može li se nekretnina podijeliti etažiranjem, zbog toga što niti jedna stranka nije predložila i predujmila vještačenje. U smislu čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlagatelj je trebao dokazati da etažiranje nije moguće i tek je onda sud mogao odrediti civilnu diobu. Kako je predlagatelj odustao od svog prijedloga za provođenjem vještačenja, to je sud prvog stupnja ostao bez nužne pretpostavke za civilnu diobu. Pored navedenog, sud prvog stupnja pogrešno je primjenio i procesne odredbe o teretu dokazivanja, jer je predlagatelj taj koji nešto tvrdi pa je te tvrdnje – nemogućnost etažiranja – morao i dokazati. Sud prvog stupnja nije uopće cijenio odustajanje predlagatelja od vještačenja, kao niti navod protustranke da se ne protivi etažiranju nekretnine, koje je bilo moguće. Također, pored toga sud prvog stupnja je kontradiktorno obrazložio svoju odluku navodeći da su stranke suglasno izjavile da su već podijelile nekretninu na način da svaki posjeduje po jedan stan u prizemlju, predlagatelj stan na drugom katu i protustranka stan na prvom katu, a suprotno tome navodi kako ne zna je li geometrijska dioba moguća. Očito je da je nekretnina već podijeljena u naravi te da sud prvog stupnja zna da se može tako i etažirati, zbog čega ne postoje pretpostavke za civilnu diobu. Osim toga, civilna dioba predmetne nekretnine bi za njega, njegovu suprugu i unuku koji žive u tim stanovima predstavljala gubitak doma te povredu njihovih ustavnih i konvencijskih prava povezanih s tim.
3. U odgovoru na žalbu predlagatelj je osporio žalbene navode protustranke ističući kako je notorno da u konkretnom slučaju nije moguća, odnosno nije dopuštena nikakva parcelacija, dakle, ne postoji mogućnost civilne diobe. Predlagatelj se decidirano izjasnio da neće ispuniti obvezu izgradnje vlastitog pristupnog stepeništa sukladno ugovoru iz 2006., čime je definitivno otklonjena mogućnost uspostave etažnog vlasništva koje bi korespondiralo veličini suvlasničkih udjela. U takvim konkretnim okolnostima provođenje vještačenja bilo bi potpuno suvišno, a uostalom protustranka je imala priliku predložiti dokaze. Ističe kako je apsolutno neistinito da u predmetnoj kući živi bilo koji član obitelji predloženika. T. P. prijavila je boravište na toj adresi tek neposredno uoči donošenja odluke o razvrgnuću suvlasništva pa je očito da se radi o fiktivnoj prijavi u cilju opstrukcije predmetnog postupka. Predlaže da se žalba protustranke odbije kao neosnovana i potvrdi rješenje suda prvog stupnja.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja suvlasničku zajednicu stranaka na nekretnini označenoj kao čest. br. … k.o. P., u naravi kuća i dvorište, razvrgnuo je civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima, a s obzirom da stranke nisu pružile niti jedan dokaz da je njihov sporazum iz ugovora o reguliranju međusobnih prava i obveza o diobi moguć i dopušten, odnosno da je moguće provesti etažiranje predmetne nekretnine i na taj način, uspostavom etažnog vlasništva, odnosno geometrijskom diobom, razvrgnuti suvlasništvo.
6. Razvrgnuće suvlasničke zajednice određuje se prema odredbama čl. 47. do čl. 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZVDSP), kojima su uređeni pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice i način sudskog razvrgnuća, koji postupak se provodi, u pravilu, u izvanparničnom postupku, u kojem se, na odgovarajući način, primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku („Službene novine“ broj 175-XLV od 1. kolovoza 1934. godine), čija pravna pravila se primjenjuju u R. H. na temelju odredaba Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. („Narodne Novine“, broj 73/91).
7. U smislu odredbe čl. 47. st. 1. ZVDSP suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, s tim da u smislu odredbe čl. 49. st. 1. istoga Zakona suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenog.
8. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZVDSP kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. U smislu stavka 2. navedenog članka ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. navedenog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, s tim da sukladno st. 4. ako dioba iz st. 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
9. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi kako su stranke zaključile dana 9. prosinca 2006. Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza kojim su utvrdili kako je protustranka u posjedu cijelog prizemlja i cijelog drugog kata kuće, a predlagatelj u posjedu prvog kata kuće, s tim da su pokrenuli postupak radi etažiranja predmetne nekretnine na način da prvi kat, te polovica prizemlja u istočnom dijelu pripadne protustranci, a drugi kat i polovica prizemlja u zapadnom dijelu predlagatelju, uz obvezu protustranke da u određenom roku izgradi stepenice kao ulaz na prvi kat na istočnoj strani nekretnine.
10. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi kako protustranka odbija ispuniti preuzete obveze u pravcu dogovorene uspostave etažnog vlasništva, a predlagatelju ne odgovara postojeća suvlasnička zajednica, zbog čega predlaže da sud provode postupak razvrgnuća suvlasništva etažiranjem, kojemu se protustranka nije protivila, da bi tijekom postupka predlagatelj predložio civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice, čemu se protustranka usprotivila, te je predložio vještačenje, od kojega je na ročištu održanom 6. listopada 2021. odustao, nakon čega je sud prvog stupnja odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
11. Prvenstveno je za istaći kako formiranje posebnih dijelova od suvlasničke nekretnine, odnosno uspostava etažnog vlasništva, nije jedan od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na koji sud može provesti razvrgnuće, već se radi o sporazumu stranaka umjesto diobe, kako to jasno proizlazi iz odredbe čl. 53. ZVDSP. Etažiranje nije istovjetno geometrijskoj diobi, koja podrazumijeva takva diobu kojom se dobivaju dvije ili više potpuno zasebnih cjelina na zasebnim zemljišnoknjižnim česticama, a ne kao kod etažiranja dvije ili više zasebnih uporabnih cjelina na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini.
12. U konkretnom slučaju nedvojbeno je kako stranke, iako su zaključile Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza u pogledu predmetne nekretnine, nisu postigle valjani sporazum o diobi, a niti valjani sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na istoj, slijedom čega je prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 50. st. 2. ZVDSP bio dužan nekretninu, ako je to bilo moguće, podijeliti geometrijski pa tek u suprotnome, ako nađe da geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno ne umanji vrijednost iste, postupiti po odredbi čl. 50. st. 4. istoga Zakona.
13. Sud prvog stupnja u postupku nije utvrđivao je li moguće predmetnu nekretninu podijeliti geometrijski, a što je moguće isključivo provođenjem odgovarajućeg vještačenja, i tek nakon što utvrdi da takvo što nije moguće odrediti razvrgnuće civilnom diobom. Pri tome je vezan strogim zakonskim odredbama o razvrgnuću iz čl. 50. st. 1. ZVDSP pri čemu ne smije dopustiti strankama da svojom neaktivnošću određuju način diobe mimo zakonskih odredaba.
14. Stoga osnovano protustranka u žalbi ističe kako je sud prvog stupnja na konkretan slučaj pogrešno primjenio procesne odredbe o teretu dokazivanja, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 220. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), koja je utjecala na zakonitost i pravilnost donesenog rješenja.
15. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 380. toč. 1. ZPP, uvažiti žalbu protustranke, ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.
16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju te imajući u vidu navode iz ovog ukidnog rješenja i provedene dokaze te one koji će se eventualno provest, donijeti novu odluku u postupku.
Zadar, 12. srpnja 2022.
Sutkinja
Katija Hrabrov, v.r.
