Poslovni broj: Usž-1948/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja F. M., P.1 , i N. M., P. , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda R., Službe građevinske inspekcije, Ispostave u P.2 , P. , radi oglašivanja rješenja ništavim, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 7 UsI-1386/2021-4 od 15. veljače 2021., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 7 UsI-1386/2021-4 od 15. veljače 2021.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/21-01/1, urbroj: 443-02-02-17-21-3 od 6. listopada 2021., kojim se odbacuje zahtjev za oglašivanje ništavim rješenja o izvedenom stanju, klasa: UP/I-361-05/13-07/14, urbroj: 2167/1-10/01-14-8 od 2. travnja 2014. (točka 1. izreke), te se odbija zahtjev za rekonstrukcijom spisa, klasa: 03-UP-I-1356/1-1980, Građevinsko-urbanističke inspekcije Socijalističke Republike Hrvatske, Općine P.3 , Općinskog komiteta za privredu i društvene djelatnosti, kojim je prijavljena bespravna gradnja na k.č. 665/6 i k.č. 47/3 zgr. k.o. F. (točka 2. izreke).
2. Tužitelji su protiv osporene presude izjavili žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 66. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS). Ističu da je sud spor riješio bez rasprave, utvrđujući da su među strankama odlučne činjenice nesporne, iako su one sporne jer su podnijeti kronološki dokazi o predmetima spora o kojima se tuženik nije očitovao, a o čemu je trebalo u daljnjem tijeku suđenja raspraviti. Zahtjevom tuženiku od 16. kolovoza 2021., tužitelji su naznačili tri zahtjeva koja su činjenicama i primjenom prava međusobno vezani, a u stvari se radi o propustima administracije. Riječ je o očitoj povredi materijalnih zakona: Zakona o gradnji, Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zakona o općem upravnom postupku i Ustava Republike Hrvatske, u području koje se bavi zahvatima u prostoru, gdje je nezakonito izgrađena zgrada na k.č.br. 665/6 k.o. F., javnom putu, gdje je uvijek prisutan javni interes, a zakonska ovlast višeg (nadzornog) tijela je da po pravu nadzora donosi odluke o nezakonitoj gradnji, te po pravu nadzora ukida konačne upravne akte kojima su stranke stekle pravo gradnje, jer je upravni akt o legalizaciji nezakonit iz razloga koji se nastavno detaljnije navode (nezakoniti geodetski snimak izvedenog stanja, nezakonita obavijest nadležne inspekcije, izdavanje rješenja bez prethodne obavijesti nadležne inspekcije da je u tijeku inspekcijski nadzor i dr.). Glede rekonstrukcije spisa, tužitelji ističu da se ovdje ne radi o obnovi arhiviranog, okončanog upravnog predmeta, već o neriješenom predmetu koji je još uvijek u tijeku rješavanja i u kojemu treba utvrditi činjenično stanje, slijedom čega je šutnja administracije na djelu i taj predmet nije riješen. Za prijavu bespravne gradnje pokrenut je upravni postupak po kojoj prijavi nije donijeto rješenje do 28. lipnja 1991., kada je preuzet ranije važeći postupovni zakon kojim je reguliran upravni postupak, pa tužitelji zahtijevaju da se o njihovom zahtjevu odluči. Tužitelji su tražili da se izvrši rekonstrukcija spisa i nastavi s upravnim postupkom, te da se dovrši postupak, donese rješenje po izjavljenoj šutnji administracije te dovrši postupak po prijavi bespravne gradnje i donese rješenje, a što tuženik ni sud nisu razmatrali, već su potvrdili da se rekonstrukcija spisa ne može utvrditi, primjenom članka 78. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku, iako upravni predmet nije okončan donošenjem rješenja, zbog čega predmet nije mogao biti ni arhiviran. Slijedom svega navedenog, glede nezakonito izdane obavijesti tuženika od 3. ožujka 2015., tužitelji su zahtijevali da se stavi izvan snage, o čemu nisu izvođene dokazne radnje niti je rješenjem ni presudom o tomu odlučeno. Stoga tužitelji predlažu ovom Sudu da usvoji žalbu, poništi prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno, da sam otkloni nedostatke i presudom riješi stvar.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njihovu štetu.
6. Naime, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu, jer je, pravilnom primjenom ovlaštenja iz članka 36. točke 4. ZUS-a, osnovano zaključio da se predmetni spor može riješiti bez rasprave. Ovo iz razloga jer činjenice u ovoj stvari nisu sporne, već je sporna primjena materijalnog prava, s tim da ni tužitelji ni tuženik nisu izričito u tužbi i u odgovoru na tužbu zahtijevali održavanje rasprave, slijedom čega nije osnovan žalbeni prigovor bitne povrede pravila sudskog postupka po toj osnovi.
7. Nije pravno odlučan niti prigovor bitne povrede pravila sudskog postupka usmjeren na djelomično odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužitelja, jer nije odlučeno o tužbenom zahtjevu za stavljanje izvan snage obavijesti nadležne inspekcije od 3. ožujka 2015. Naime, sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZUS-a, predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, te se, u smislu članka 22. stavka 1. točke 1. citiranog Zakona, tužbom može zahtijevati poništavanje ili oglašavanje ništavom samo takve pojedinačne odluke, konkretno u ovom slučaju rješenja tuženika, a o čemu je prvostupanjski sud i odlučio izrekom osporene presude.
8. Nadalje, iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski upravni sud presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom odredbe članka 128. stavka 2. ovdje mjerodavnog Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu:ZUP), osnovano zaključio da tuženik nije stvarno nadležan odlučivati o ništavosti rješenja o izvedenom stanju, a što je obrazložio valjanim razlozima, koje prihvaća i ovaj Sud.
9. Nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari niti prigovori kojima tužitelji osporavaju pravilnost odluke o njihovom zahtjevu za rekonstrukciju spisa, a koji zahtjev je, i po ocjeni ovoga Suda, osnovano odbijen. Naime, u konkretnom slučaju radi se o inspekcijskom postupku, koji se pokreće po službenoj dužnosti i u slučaju kada stranka podnosi predstavku/prijavu vezanu za bespravnu gradnju. Navedeni podnesak ne predstavlja zahtjev stranke u smislu članka 40. stavka 2. ZUP-a, kao ni u smislu članka 124. ranije važećeg Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91. i 103/96.), radi čega u takvom slučaju nema roka za donošenje inspekcijskog rješenja, a time niti šutnje uprave zbog nedonošenja rješenja. Stoga Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi, osobito imajući u vidu da je prijavu bespravne gradnje nakon ozakonjenja inspektor obvezan uzeti u razmatranje, a što je navedeno i u rješenju tuženika, iz kojeg proizlazi da će se po prijavi postupati.
10. Na kraju, tužitelji neosnovano smatraju da ocjena zakonitosti rješenja o izvedenom stanju ovisi o inspekcijskom postupku, jer za takvu tvrdnju nema temelja u odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), prema kojem se zgrada ozakonjuje ako su za to ispunjeni propisani uvjeti, a što ne ovisi o činjenici da li je za nezakonito izgrađenu zgradu izdano rješenje o uklanjanju ili se vodi inspekcijski postupak s tim u vezi.
11. Kako, dakle, tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 8. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
