P-2610/2022

REPUBLIKA

HRVATSKA

OPĆINSKI

SUD

U

SPLITU

Ex.Vojarna

Sv.

Križ,

Dračevac, 21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja M. de G. iz Z., OIB…, zastupan po punomoćniku P. Š. odvj. u Z., protiv tuženika ad.1. D. M. S.,,OIB…, zastupan po punomoćniku D. M.,odvjetnik u S., ad.2 I. J. S., OIB …, ad.3 R. M. S., OIB…,ad. 4 M. J. OIB…S., ad.5. S. J. O., iz S., ad.6. N. Š. B. O., iz S. put 23 zastupani po punomoćniku A. F. odvjetnik u S.,ad.6.F.M., L., iz S., ,OIB…, zastupan po punomoćniku M. G. odvjetniku u S. ad.7.G. B. M. iz S., OIB…, zastupana po punomoćniku D. P. odvj. u S.,ad.8.I. B. K. iz S.,OIB:…zastupana po punomoćniku J. G. odvjetnik u S. ,ad.9.R. B. iz S., OIB:…, zastupana po punomoćniku I. J.odvj u S., ad.10.A. J. iz S.,OIB:..,zastupana po punomoćniku M. G. odvjetnik u S. ad.11. I. R. iz Z., OIB:…, zastupan po punomoćniku Z. R. odvjetnik u Z., radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave dana 8.lipnja 2022. god., presudom donesenom i objavljenom dana 7. srpnja 2022.godine,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :

1.Tuženi D. M. iz S.,OIB:…, ( zakonski nasljednik pok A. M. ) dužan je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:… iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017 godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope

na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Tuženi I. J. S., OIB:…, R. M. iz S., OIB:…, M. J.,OIB:…S., ad.4. S. J. OIB:.., iz S.,ad.5. N. Š. B. OIB:…, iz S.,( zakonski nasljednici pok.J. J.) dužni su platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:… iznos od 11.000,00 EURA odnosno svaki ponaosob po 2.200 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

3. Tuženi F. M., L., iz S., OIB:…dužan je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:… iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

4. Tužena G. B. M. iz S., OIB:…, dužna je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:.. iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

5. Tužena I. B. K. iz S., OIB:…, dužna je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:… iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

6. Tužena R. B. iz S., OIB:… , dužna je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB: iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dananefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

7. Tužena A. J. iz S., OIB:…, dužna je platiti tužitelju M. de G. iz Z.,OIB:… iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

8. Tuženi I. R. iz Z., OIB:…, dužan je platiti tužitelju M. de G. iz Z., OIB:…, iznos od 11.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća 24. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

9. Tuženici su dužni solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak, u iznosu od 35.593,75 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude 7. srpnja 2022 g. do isplate.

Obrazloženje

Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi tužitelj je kao vlasnik i investitor ishodio pravomoćnu i konačnu građevinsku dozvolu izdanu od Grada S., Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo, Klasa:UP/I-361-03/14-01/00096, Ur.broj:2181/01-03-02/05-14-0005 dana 15 prosinca 2014 godine, a sve to radi izgradnje stambene građevine bruto razvijene površine BRP=589,80 m2 na česticama broj 8422/24 površine 528 m2, broj 8422/29 površine 28 m2, broj 8422/30 površine 8m2, broj 8422/31 površine 1m2, k.o. S., upisanim u zk. uložak broj 14400 k.o. S.

Nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole, izvođač M. L. d.o.o. je angažiralo podizvođača radova, te je dana 11. srpnja 2016 godine sklopljen Ugovor o građenju s trgovačkim društvom A. T. d.o.o. radi izvođenja radova do "roh bau" izvedbe, te je ugovoreno izvođenje zemljanih, betonskih armirano-betonskih i armiračkih radova na način i pod uvjetima određenim Ugovorom. Tužitelj je nakon tog dana 1. kolovoza 2016 godine sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnine sa S. J. iz S., a kojim

Predugovorom su se stranke obvezale sklopiti Ugovor o kupoprodaji kojim tužitelj prodaje, a S. J. kupuje ½ nekretnine za koju je izgrađena građevinska dozvola, zajedno s izgrađenim "roh bau" objektom za cijenu od 550.000,00 (petstopedesettisuća) EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Tužitelj je prijavio početak gradnje 10. listopada 2016 godine i započeo s izvođenjem radova. Nakon početka izvođenja radova, tuženici su pred Općinskim sudom u Splitu dana 2 prosinca 2016 godine podnijeli protiv tužitelja tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu tužitelja za koje je ishođena građevinska dozvola i radi predaje u posjed istih nekretnina.

Postupak se još uvijek vodi pred Općinskim sudm u Splitu pod brojem P- 5901/3016. Tuženici su temeljem podnesene tužbe u zemljišnim knjigama ishodili i zabilježbu spora na predmetnim nekretninama temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-31715/2016 od 8. prosinca 2016 godine. U parničnom postupku broj P- 5901/2016 pred Općinskim sudom u Splitu tuženici su podneskom od 17. ožujka 2017 god činjenično i pravno preinačili tužbeni zahtjev na način da više nisu tražili utvrđenje prava vlasništva i predaju u posjed već utvrđuje "postojanje prava služnosti" i "uspostavu ranijeg stanja na spornom dijelu nekretnine na način da se omogući izvršavanje stvarne služnosti puta", što u naravi znači rušenje svega što je do tada bilo izgrađeno na predmetnim česticama.

Tuženici međutim nikada nisu povukli prijedlog za zabilježbu spora radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, te i dan danas još uvijek u zemljišnim knjigama postoji zabilježba spora "radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravka uknjižbe". Radi navedenog postupanja tuženika, tužitelju je nastala velika materijalna šteta, a najmanje šteta u iznosu od 110.000,00 EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate koja je predmet ovog spora, te sljedećih razloga:ad1)

Člankom 2 stavak 3 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016 god, tužitelj i S. J. su se obvezali glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine "sklopiti najkasnije 1. ožujka 2017 godine pod uvjetom da predmetne čestice, odnosno nekretntina na taj dan bude slobodna od svih tereta, zabilježbi ili prava trećih osoba, budući da ugovorne tranke nakon realizacije kupoprodaje namjeravaju kod komercijalne banke u Republici Hrvatskoj podići kredit radi dovršetka objekta do razine "ključ u ruke" radi daljnje prodaje na tržištu".

U trenutku sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnina od 1. kolovoza 2016 godine niti tužitelj niti S. J. nisu imali nikakvih saznanja o potencijalnim sporovima ili pravima trećih osoba na predmetnim nekretninama, niti su imali razloga sumnjati da zemljišnoknjižno stanje neće biti uredno na dan 1. ožujka 2017 godine kada su planirali podići kredit radi dovršetka objekta do razine "ključ u ruke".

Međutim na dan 1. ožujka 2017 godine na predmetnim nekretninama je pod brojem Z-31715/2016 postojala zabilježba spora radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravka uknjižbe, te ista postoji još i dan danas, iako su tuženici odustali od zahtjeva za utvrđenjem prava vlasništva i predaje u posjed, te se parnični postupak pod brojem P-5901/2016 na Općinskom sudu u Splitu, sada vodi radi utvrđenja postojanja prava služnosti i uspostave ranijeg stanja. Člankom 2 stavak 3 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016 godine, tužitelj i S. J. su ugovorili, ukoliko na dan 1. ožujka 2017 godine predmetne čestice, odnosno nekretnina ne bude slobodna od svih tereta, zabilježbi ili prava trećih osoba, da se predugovor "smatra raskinutim po sili zakona, te je Prodavatelj dužan vratiti Kupcu dvostruku kaparu".

Budući je na dan 1. ožujka 2017 godine na predmetnim nekretninama postojala zabilježba spora radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravak uknjižbe, Predugovor o kupoprodaji nekretnine je raskinut po sili zakona, te je tužitelj bio u obvezi kupcu S. J. vratiti dvostruku kaparu. Nadalje, dopisom od 14. srpnja 2017 godine, E.&S. B. d.d. je obavijestila tužitelja kako tužitelju ne može odobriti zatraženi kredit u iznosu od 400.000,00 EURA radi dovršetka objekta, budući na predmetnoj nekretnini postoji zabilježba spora, te da će zahtjev ponovno razmotriti "ukoliko zemljišnoknjižni izvadak bude prihvatljiv (bez zabilježbi)."

Dana 23. prosinca 2017 godine, tužitelj je S. J. isplatio dvostruku kaparu u iznosu od 110.000,00 EURA, plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate. Postupanje tuženika je usmjereno isključivo radi prouzrokovanja štete tužitelju ili stjecanja protupravne imovinske koristi, a što je jasno vidljivo iz sljedećega.

Odmah nakon podnošenja tužbe i nakon podnošenja prijedloga za zabilježbu spora , tužitelj je zaprimio dopis punomoćnika tuženika D. M. u kojem se navodi da su suvlasnici spremni pregovarati.

Tuženici su podnjeli tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina koju su preinačili i traže utvrđenje prava služnosti i uspostavu ranijeg stanja, mjenjajući činjeničnu i pravnu osnovu, tuženici nisu nikada povukli zabilježbu radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe radi čega je posljedično raskinut Predugovor o kupoprodaji nkretnine od 1. kolovoza 2016 godine, tužitelju je odbijen zahtjev za kredit, tuženici su podnijeli zahtjev za obnovom postupka izdvanja građevinske dozvole s kojim zahtjevom su odbijeni. Radi se o zloporabi prava Iznos od 110.000,00 EUR-a odgovara iznosu 818.040,30 kn prema srednjem tečaju HNB na dan podnošenja tužbe stoga predlažu donošenje presude.

U odgovoru na tužbu tuženik ad.1 ističe prigovor aktivne legitimacije tužitelj nije dokazao pravni osnov, niti pravni interes za vođenje spora, osporava se osnov i visina tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare tuženik ad.2 ističe prigovor zastare prigovor aktivne i pasivne legitimacije, nedostatak protupravnosti tuženik ad.3 osporava postojanje odgovornosti tuženika i štete u konkretnom slučaju osporava uzročno – posljedičnu vezu, ad.4 osporava osnov i tužbenog zahtjeva ad.5 protivi se osnovu i visini, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za naknadu štete ad.6 osporava osnov i visinu, osporava vjerodostojnost isprava na koje se tužitelj poziva ad.7 navodi da nije prijeporno da je tuženik zajedno sa ostalim tuženicima pokrenuo parnicu radi utvrđenja stjecanja stvarnog prava na nekretnini upisanoj u zemljišno knjižni uložak br.14400 k.o. S. kao ni to da je ovaj spor zabilježen u zemljišnim knjigama, prvotni tužbeni je preinačen sada je radi utvrđenja prava služnosti na istoj nekretnini, sporan je stav tužitelja da zbog pokretanja legitimnih postupka pred sudom tuženik nije mu dužan isplatiti naknadu štete. Sve radnje koje su tuženici poduzeli su utemeljene na pozitivnim propisima, ne mogu biti protupravne i predstavljati zloupotrebu prava, predlaže sudu odbiti tužbu. ad 8 ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, iz navoda tužbe proizlazi da je šteta tužitelju nastala uslijed činjenice postojanja zabilježbe spora izvršene u zemljišnim knjigama glede predmetne nekretnine temeljem tužbe pojedinih tuženika od 2. prosinca 2016 g. povodom tužbe je pred ovim sudom u tijeku parnični postupak posl. br. P 5901 /2016, sama dokumentacija koju tužitelj prilaže u spis demantira istinitost i osnovanost tužbenog zahtjeva, tužitelj nema pravni interes za vođenje ovog postupka naspram tuženika ad.8.

Tužitelj se usprotivio navodima tuženika dostavlja izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg je vidljivo da u zemljišnim knjigama i dalje egzistira zabilježba radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravka uknjižbe tuženika od 2. prosinca 2016 godine, pod br.Z-31715/2016 dakle tuženici više od pet godina što dokazuje dolozno postupanje tuženika, predmetnom zabilježbom su tužitelji nanijeli štetu i onemogućili ga u dovršenju objekta, pravomoćno rješenje parničnog postupka br. P 5901/2016 predstavlja prethodno pitanje za rješenje ovog spora. U trenutku kada je predan podnesak od 17. ožujka 2017 godine u predmetu posl. br. P-5901/2016 kojim je preinačen tužbeni zahtjev Predugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. kolovoza 2016 godine je već bio raskinut po sili zakona i tužitelju je već tada nastala šteta.

U zemljišnim knjigama još uvijek postoji zabilježba spora na ime I. R., te on do podnošenja tužbe, a niti kasnije do pisanja ovog podneska, još uvijek nije povukao prijedlog za zabilježbu spora, niti je ikada obavijestio zemljišnoknjižni sud o otkazu punomoći svom odvjetniku D. M.. Drugim riječima, tuženik I.R. i nakon primitka tužbe ustraje na predmetnoj zabilježbi spora, a prije podnošenja tužbe u ovom predmetu nije osporio radnje koje je u njegovo ime i za njegov račun poduzeo odvjetnik D. M.. U smislu članka 99. st. 3. Zakona o parničnom postupku, „ opozivanje odnosno otkaz punomoći važi za protivnu stranku od časa kada joj je saopćen“, te je tuženik I. R. u tom smislu bio potpuno pasivan za razliku od npr. T. K..

U članku 7. stavak 2. Zakona o odvjetništvu izričito je propisano kako odvjetnici imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti „ poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.“ Budući se radnje odvjetnika D. M. ne iscrpljuju samo u vođenju parničnog postupka broj P- 5901/2016, već je D. M. i ime i za račun I. R. podnio i opomenu od 5. prosinca 2016. godine, vodio upravni postupak radi obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, te zemljišnoknjižni postupak radi zabilježbe spora, očito je kako je između tuženika I. R. i njegovog odvjetnika D. M. postojao odnos zastupanja u okviru kojeg je odvjetnik poduzimao one radnje za koje je procijenio da mogu koristiti njegovoj stranci.

S druge strane, I. R. punomoć odvjetniku D. M. nikada nije otkazao na nedvojbeni način, a pogotovo to nije učinio sukladno članku 99. st. 3. Zakona o parničnom postupku i o tome obavijestio sud, Grad S., Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i tužitelja, što jasno upućuje na činjenicu da I. R. kalkulira i taktizira s izdanom ovlasti za zastupanje na način koji njemu u određenom trenutku odgovara, tj. kada se od tužitelja pokušavala steći protupravna imovinska korist, onda je ovlast za zastupanje postojala, a kada treba naknaditi štetu koja je posljedica tog istog pokušaja, onda se postojanje ovlasti za zastupanje negira. nevjerojatno je da bi bilo koji odvjetnik podnio tužbu i poduzeo i niz drugih radnji u ime i za račun stranke, a da za to nije ima odgovarajuće ovlaštenje. I. R. nije nikada protiv odvjetnika D. M. poduzeo bilo kakve pravne radnje u svezi s navodnim neovlaštenim zastupanjem (npr. prijava H. odvjetničkoj komori, kaznena prijava itd.), što znači da je i dalje u dogovoru sa svojim odvjetnikom, te stvarno odobrava radnje koje je u njegovo ime i za njegov račun poduzeo odvjetnik D. M.. Najbolji dokaz tome je upravo činjenica što I.R. nikada u zemljišnim knjigama nije povukao prijedlog za zabilježbu spora podnesenu u njegovo ime, iako je s navedenom činjenicom bio upoznat. Iz navedenog razloga, I. R. je odgovoran za štetu nastalu tužitelju, te će u slučaju eventualnog neovlaštenog zastupanja imati pravo regresa prema odvjetniku D. M., no njihov međusobni odnos je za ovaj postupak pravno potpuno irelevantan. Odgovor na tužbu tužene A. J. svodi se na tvrdnju kako su sve njezine radnje bile „utemeljene na pozitivnim propisima, te samim time nisu i ne mogu biti protupravne i predstavljati zlouporabu prava.“ Međutim, ovakav odgovor na tužbu je pravno irelevantan iz jednostavnog razloga što je osnovna pretpostavka postojanja zlouporabe prava upravo postojanje nekog subjektivnog prava (koje kao takvo uvijek izvire i iz nekog pozitivnog propisa), ali čiji sadržaj se onda vrši protivno svrsi samog tog prava, te se tako ograničavaju ili negiraju prava drugih i nanosi im se šteta. U konkretnom slučaju su tuženici namjerno i potpuno svjesno podnijeli tužbu radi utvrđenja prava vlasništva i ishodili zabilježbu spora, znajući da prema tužitelju nemaju nikakav vlasničkopravni zahtjev, te nisu učinili apsolutno ništa da od tužitelja otklone štetne posljedice vlastitog postupanja radi čega je očito kako se u konkretnom slučaju radi o obijesnom parničenju. Tuženik F. M. u osnovi osporava tužbu i tužbeni zahtjev iz istih razloga kao i A. J., s tim da dodatno dovodi u sumnju valjanost Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016. godine, smatrajući kako je isti fiktivan, odnosno antidatiran. Ovakav prigovor je očito neosnovan iz sljedećih razloga:

Ad1) Predugovorom o kupoprodaji nekretnine se ne zasnivaju stvarno pravni učinci, već obvezno pravni učinci, radi čega predugovor o kupoprodaji nekretnine i ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, već je dovoljno da je zaključen u pismenoj formi, pa nije ni bilo razloga da stranke isti ovjeravaju kod javnog bilježnika.

Ad2) Tužitelj je još uz tužbu dostavio presliku Prijave početka građenja od 10. studenog 2016. godine, te fotografiju gradilišta s pločom koja označava gradilište. Na ploči se jasno vidi natpis „C. N.“ s kontakt brojem mobitela, što je u skladu s člankom 2 stavak 8 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016 godine. Naime, navedenim člankom je utvrđeno kako će isključivo pravo zastupanja i posredovanja prilikom daljnje prodaje imati agencija za nekretnine C. d.o.o. iz S., a koja ja upravo u vlasništvu S. J.. Upravo iz razloga što su tužitelj i S. J. sklopili predmetni Predugovor u kojem je između ostaloga ugovoreno ekskluzivno pravo zastupanja prilikom prodaje agencije C. N. se počela reklamirati odmah prilikom početka izvođenja radova, a što ej bilo skoro dva mjeseca prije nego što tuženici uopće podnijeli tužbu u predmetu Da predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 01. kolovoza 2016 godine nije bio sklopljen, ne bi postojao nikakav razlog da se agencija C. N. reklamira na gradilištu tužitelja i to od samog početka izvođenja radova i prije nego što su tuženici uopće pokrenuli postupak broj P-5901/2016.Ad.3) Konačno S. J. je kao javnost bio nazočan na ročištu dana 20. ožujka 2017 godine u predmetu broj P-5901/2016 što je vidljivo iz sudskog zapisnika s navedenog ročišta. Naime, nakon što je Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 01. kolovoza 2016.godine bio raskinut po sili zakona S. J. se htio osobno uvjeriti hoće li navedeni spor biti brzo okončan i procijeniti je li ipak moguće predmetni Predugovor održati na snazi ili možda ugovoriti i neki drugačiji aranžman s tužiteljem, a sve kako ranije dogovoreni posao ne bi propao. Navedeni zapisnik je također još jedan dokaz kako Predugovor o kupoprodaji nekretnine nije antidatiran, jer u tom slučaju S. J. ne bi ni imao što raditi na predmetnom ročištu 20. ožujka 2017 godine, niti bi ga predmetni postupak uopće zanimao.

Tijekom postupka preminuli su tuženik ad.1 i ad.2 pa se postupak nastavio voditi naspram zakonskih nasljednika.

Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim potražuje naknadu štete koja mu je nastala zbog toga što je S. J. morao vratiti iznos dvostruke kapare temeljem odredbe čl.2 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od dana 1. kolovoza 2016 godine, zbog postojanja zabilježbe spora na predmetnoj nekretnini pokrenutog pred ovim sudom od strane tuženika i njihovih prednika kao tužitelja u predmetu posl. br. P-5901/2016,banka mu nije odobrila kredit potreban za dovršetak objekta koji je bio predmetom tog predugovora. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

Među strankama nije sporno da je tužitelj za cijelo (1/1) vlasnik nekretnine označene i upisane kao čest. zem. 8422/24 ( kat. čest. 5428/2) dvorište površine 556 m2 Z.U. 14400 K.O. S. kao investitor ishodio je pravomoćnu i konačnu građevinsku dozvolu od Grada S., Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Odsjek za graditeljstvo, Klasa Up / I 361-03/14 – 01/00096 Ur broj 2181 /01-03–02/05-14 od dana 15 prosinca 2014 godine, radi izgradnje stambene građevine bruto razvijene površine BRP=589,80 m2 na česticama br.8422/24 površine 528 m2 br 8422/29 površine 28m2 br.8423/30 površine 8 m2 br.8422/31 površine 1m2 ko S. upisanim u ZK uložak br.14400 ko S..

Nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole, izvođač M. L. d.o.o. je angažiralo podizvođača radova, dana 11. srpnja 2016 godine sklopljen Ugovor o građenju s trgovačkim društvom A. T. d.o.o. radi izvođenja radova do "roh bau" izvedbe, te je ugovoreno izvođenje zemljanih, betonskih armirano-betonskih i armiračkih radova na način i pod uvjetima određenim Ugovorom.

Tužitelj je dana 1. kolovoza 2016 godine sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnine sa S. J. iz S., a kojim Predugovorom su se stranke obvezale sklopiti Ugovor o kupoprodaji kojim tužitelj prodaje, a S.J. kupuje ½ nekretnine za koju je izgrađena građevinska dozvola, zajedno s izgrađenim "roh bau" objektom za cijenu od 550.000,00 (petstopedesettisuća) EURA plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Tužitelj je prijavio početak gradnje 10. listopada 2016 godine i započeo s izvođenjem radova. Nakon početka izvođenja radova, tuženici su pred Općinskim sudom u Splitu dana 2. prosinca 2016 godine podnijeli protiv tužitelja tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnina u vlasništvu tužitelja i radi predaje u posjed postupak vodi se pred ovim sudom posl. broj P-5901/3016. Tuženici su temeljem podnesene tužbe u zemljišnim knjigama ishodili i zabilježbu spora na predmetnim nekretninama temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-31715/2016 od 8. prosinca 2016 godine.

U parničnom postupku broj P-5901/2016 pred Općinskim sudom u Splitu tuženici su podneskom od 17. ožujka 2017 g. činjenično i pravno preinačili tužbeni zahtjev na način da više nisu tražili utvrđenje prava vlasništva i predaju u posjed već utvrđuje "postojanje prava služnosti" i "uspostavu ranijeg stanja na spornom dijelu nekretnine na način da se omogući izvršavanje stvarne služnosti puta", što u naravi znači rušenje svega što je do tada bilo izgrađeno na predmetnim česticama.

Tuženici nisu povukli prijedlog za zabilježbu spora radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, danas u zemljišnim knjigama postoji zabilježba spora "radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravka uknjižbe".

Člankom 2 stavak 3 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016 god, tužitelj i S. J. su se obvezali glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine "sklopiti najkasnije 1. ožujka 2017 godine pod uvjetom da predmetne čestice, odnosno nekretnina na taj dan bude slobodna od svih tereta, zabilježbi ili prava trećih osoba, budući da ugovorne tranke nakon realizacije kupoprodaje namjeravaju kod komercijalne banke u Republici Hrvatskoj podići kredit radi dovršetka objekta do razine "ključ u ruke" radi daljnje prodaje na tržištu".

U trenutku sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnina od 1. kolovoza 2016 godine niti tužitelj niti S. J. nisu imali nikakvih saznanja o sporovima ili pravima trećih osoba na predmetnim nekretninama, niti su imali razloga sumnjati da zemljišnoknjižno stanje neće biti uredno na dan 1. ožujka 2017 godine kada su planirali podići kredit radi dovršetka objekta do razine "ključ u ruke".

Na dan 1. ožujka 2017 godine na predmetnim nekretninama je pod brojem Z-31715/2016 postojala zabilježba spora radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravka uknjižbe, te ista postoji još i dan danas, iako su tuženici odustali od zahtjeva za utvrđenjem prava vlasništva i predaje u posjed, te se parnični postupak pod brojem P-5901/2016 na Općinskom sudu u Splitu, sada vodi radi utvrđenja postojanja prava služnosti i uspostave ranijeg stanja. Člankom 2 stavak 3 Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 1. kolovoza 2016 godine, tužitelj i S. J. su ugovorili, ukoliko na dan 1. ožujka 2017 godine predmetne čestice, odnosno nekretnina ne bude slobodna od svih tereta, zabilježbi ili prava trećih osoba, da se predugovor "smatra raskinutim po sili zakona, te je Prodavatelj dužan vratiti Kupcu dvostruku kaparu".

Na predmetnim nekretninama postojala je zabilježba spora radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i ispravaka uknjižbe, Predugovor o kupoprodaji nekretnine je raskinut po sili zakona, te je tužitelj bio u obvezi kupcu S. J. vratiti dvostruku kaparu. Nadalje, dopisom od 14. srpnja 2017 godine, E.&S. BANKA d.d. je obavijestila tužitelja kako tužitelju ne može odobriti zatraženi kredit u iznosu od 400.000,00 EURA radi dovršetka objekta, budući na predmetnoj nekretnini postoji zabilježba spora, te da će zahtjev ponovno razmotriti "ukoliko zemljišnoknjižni izvadak bude prihvatljiv (bez zabilježbi)."

Dana 23. prosinca 2017 godine, tužitelj je S. J. isplatio dvostruku kaparu u iznosu od 110.000,00 EURA, plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Nije sporno da su tužitelji u postupku posl. br. P-5901/16 u ovom postupku tuženi nepravomoćno odbijeni sa tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava stvarne služnosti, predmetni spis se nalazi po žalbi na Županijskom sudu u Dubrovniku.

Odredbom čl.1045 st.1 ZOO-a propisano je tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.Krivnja postoji kad je štetnik uzrokovao štetu namjerno i nepažnjom (čl.1048 ZOO-a).

Temeljem, čl.1085 ZOO-a odgovorna osoba dužan je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna oštećeniku isplatiti odgovarajući iznos novca.

Prema čl.1089 ZOO-a oštećenik ima pravo kako na naknadu izmakle koristi. (1) Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim u slučaju kada zakon određuje nešto drugo (2).

Pretpostavke odgovornosti za štetu između ostalih je i uzročna veza koja mora postojati između štetne radnje i štete na način da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje pojam uzročnosti-kauzaliteta znatno je uži od istog pojma u prirodnim znanostima pa se kao pravno relevantni uzrok štete uzima samo onaj događaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna šteta. To znači da je uzročna veza adekvatna ako je štetna radnja uopće bila podesna da izazove štetnu posljedicu, a ne i onda kada je to mogla učiniti zahvaljujući specifičnim i neočekivanim okolnostima o kojima po redovnom tijeku stvari ne vodi računa. Posljedica, naime koja nije adekvatna štetnoj radnji ne može se staviti na teret izvršitelju radnje i zato se o njoj vodi računa prilikom utvrđivanja štete. Po prirodi stvari šteta može biti posljedica više uzroka od kojih treba izabrati onaj koji je pravno odlučujući uzročna veza se ne predmjeva te je oštećenik dužan dokazati njezino postojanje.

Čl.30 Zakona o zemljišnim knjigama Knjižni upisi su uknjižba, predbilježba i zabilježba st.1 st.4 zabilježba je upis kojima se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnovati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom. čl 39 Zakona o zemljišnim knjigama zabilježbe mogu se učiniti u svrhu:-da se vidljivim učine osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom (Npr. maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskog prava, ostvarenje stečaja i dr.), kao i drugi odnosi i činjenice određene zakonom, s tim učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati; da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama ovog ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenog reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenoga reda, zabilježbe određene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.

Zabilježbu spora može zahtijevati samo onaj tko je povrijeđen u svom knjižnom pravu, a ne osoba koja tužbom traži neko pravo koje još nije upisano u zemljišnim knjigama.

Čl.82 Zakona Zabilježbu spora može zahtjevati svaka stranka u postupku iz čl.81 st.1 ovog Zakona kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi, zabilježbu spora može rješenjem dopustiti zemljišno – knjižni kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtjeva. Zabilježbu spora kojom se čini vidljivim da se pred drugim nadležnim tijelom vodi postupak iz članka 81 stavka 1 ovoga Zakona može zahtijevati svaki sudionik postupka koji za to ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu može na prijedlog rješenjem dopustiti zemljišnoknjižni sud, a po službenoj dužnosti može rješenjem narediti i tijelo pred kojim se vodi postupak. Zabilježba spora dopustiti će se ako se dokaže da se vodi postupak iz članka 81 stavka 1 ovoga Zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takva postupka.

Čl.83 Zakona ako nakon provedene zabilježbe tužitelj odustane od tužbe ili njegov tužbeni zahtjev bude odbijen pravomoćnom odlukom, odnosno ako bude konačno odbijen prijedlog ili obustavljen postupak radi kojega je zabilježba bila određena, na prijedlog nositelja knjižnoga prava protiv kojega je ta zabilježba bila određena, odnosno njegova pravnoga slijednika, odredit će se njezino brisanje. Isto vrijedi i kad je zabilježba bila određena s time da će se postupak pokrenuti u određenom roku, a on nije u tom roku bio pokrenut. Ako je postupak radi kojega je bila provedena zabilježba dovršen ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis glede kojega je zabilježba provedena, ta će se odluka ovršiti na način da će se dopustiti upis promjene na onaj način i u onom opsegu, kako je to odlučeno. Istodobno će se narediti brisanje kako zabilježbe spora tako i svih onih upisa koji su zatraženi nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, ako su u suprotnosti s novim upisom.

Tužbeni zahtjev je osnovan u konkretnom slučaju u situaciji između radnji tuženika i zabilježbe postupka postoji pravno relevantne uzročne veza, neostvarena izgradnja stambene građevine tužitelja je uzrok koji je redovno doveo do određene štete poduzimanjem radnji tuženika, predmetna zabilježba i dalje egzistira list (25 spisa ) stoga se prigovor aktivne i pasivne legitimacije ukazuje neosnovan. Sukladno odredbi čl.187 ZPP-a tužitelju se presumira se pravni interes za podnošenje tužbe, što se tiče prigovora zastare tužitelj je za štetu saznao 23. prosinca 2017 godine, kada je isplatio dvostruku kaparu a tužba je podnesena dana 23. siječnja 2018 godine dakle van zastarnog roka pozivom na odredbu čl.230 ZOO-a.

Evidentno je da je tužitelj kod nadležnog upravnog tijela ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu Klasa: UP/1361-03/14-01/00096. Ur. broj 2181/01-03-02/05-14- 0005 iz koje je razvidno da bi svim neposrednim susjedima tužitelja bila dana mogućnost očitovati se na projektnu dokumentaciju građevinske dozvole, ali isti iako su bili uredno pozvani pozive zaprimili na iste su se oglušili. Na taj način iskazali su svoju suglasnost sa gradnjom predmetne građevine po gore navedenoj pravomoćnoj građevinskoj dozvoli a koja građevinska dozvola i nemogućnost gradnje po njoj je upravo odraz tuženikovih štetnih radnji spram tužitelja iz ove pravne stvari. Zabilježba više nema pravne opstojnosti koja odluka je u izravnoj svezi s neosnovanim protivljenjem tuženika iz ove pravne stvari. Tužitelj je dokazao postojanje zakonskih pretpostavki za nastanak obveze naknade štete, uzročnu vezu između štetne radnje i radnji tuženika Odredbom čl.7 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br.53/91,91/92,112/99,88/01,117/03,88/05,2/07,84/08,123/08,57/11,148/11 i

25/13),

dalje ZPP-a, propisano je kako su parnične stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.Teret dokaza je na strani onog koji tvrdi da neka činjenica postoji, pa je u konkretnom slučaju tužitelj je dokazao uzročno-posljedičnu vezu između činjenice zabilježbe spora u vezi s štetom koja je tužitelju nastala. Budući je predmetni ugovor na koji se poziva tužitelj po sili zakona raskinut, tužitelj je bio u obvezi kupcu S. J. vratiti dvostruku kaparu u iznosu 110.000,00 EUR-a koji odgovara iznosu od 818.040,30 kn prema srednjem tečaju HNB na dan podnošenja tužbe 23. siječnja 2018 g. stoga su tuženi u obvezi naspram tužitelja koji je dokazao da trpi štetu isplatiti utuženi iznos. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl.29,čl.1086 ZOO-a. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP- a tužitelju je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročište 8. lipnja 2022 g., pristupa na ročište 1. veljače 2022 g., 4.095,00 kn uvećano za PDV 25.593,75 kn i pristojbu tužbe I presude po 5.000,00 kn što sveukupno iznosi 35.593,75 kn. U Splitu, dana 07. srpnja 2022. god.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.