1

Poslovni broj: 19 Gž-481/2023-3

 

                                                                                                  Poslovni broj: 19 Gž-481/2023-3

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. P., OIB: …. P., zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku u Š., protiv tuženika D. S.-K., OIB: …  P., zastupanog po punomoćniku K. L., odvjetniku u Š. (preuzimatelj ureda I. G., odvjetnika u Š.), radi naknade štete, rješavajući žalbe tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-98/2018 od 28. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbijaju se žalbe tužitelja kao neosnovane, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-98/2018 od 28. veljače 2023. u cijelosti.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1. Dužan je tuženik D. S.-K. na ime pravične novčane naknade platiti tužitelju S. P., OIB: … iznos od 25.000,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi polugodištu, uvećane za 3(tri) postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

2. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška.“

II. Nalaže se tužitelju S. P., OIB: … isplatiti tuženiku D. S. K., OIB: … na ime parničnog troška, iznos od 995,42 EURa / 7.500,00 kuna1, u roku od 15 dana.

 

2. Pravodobno izjavljenom žalbom putem punomoćnika i žalbom izjavljenom osobno,  prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o troškovima postupka. Predlaže da se ista preinači u smislu žalbenih navoda, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava navode istaknute u žalbi tužitelja, te predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj sud je pobijanu presudu ispitao u smislu istaknutih žalbenih razloga, te nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.

 

5.1. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje tužitelj, ovaj sud je stajališta da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, jer je za svoju odluku i svoj pravni stav dao jasne i dostatne razloge, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

 

6. U predmetnoj stvari tužitelj traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti iz razloga što je tuženik na javnoj raspravi za VII. Izmjene i dopune Prostornog plana Općine P. koja je održana 24. srpnja 2018. u prostorijama Općine P., izjavio za tužitelja koji je načelnik općine, u cilju vrijeđanja i klevetanja da mu je načelnik Općine, S. P. "ukrao 1.000.000,00 eura, jer je njegova čestica stavljena u zelenu zonu", da je u pritužbi na Odluku o imenovanju povjernika/ce za etiku Općine P., podnesenu Općini P. 17. srpnja 2018. tuženik naveo da je načelnik Općine P. S. P. "prekršio etiku propisanu svojim položajem općinskog načelnika", te "izgleda kao da općinski načelnik može potpuno proizvoljno i kapriciozno odrediti zoniranje, da to ukazuje na zloupotrebu položaja i potencijalnu korupciju", pa da je tužitelju koji je dugogodišnji načelnik Općine P. navedenim uvredama i klevetama koje je tuženik iznio pred širim krugom osoba  povrijeđeno  pravo osobnosti.

 

7. Suprotno navodima žalbe na temelju provedenih dokaza utvrđeno je relevantno činjenično stanje, a u žalbi tužitelj i ne navodi koje to odlučne činjenice prvostupanjski sud nije utvrdio, odnosno koje dokaze nije izveo. Naime pogrešno utvrđeno činjenično stanje tužitelj vidi u tome što po njegovom shvaćanju iz utvrđenog činjeničnog supstrata, suprotno ocjeni prvostupanjskog suda, proizlazi je došlo do povrede prava osobnosti koja opravdava dosuđenje pravične novčane naknade.

 

7.1. Prvostupanjski je sud proveo sve po strankama predložene dokaze, te je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i pregledom Zapisnika o javnoj raspravi za VII. Izmjene i dopune prostornog plana Općine P. (strana 6 spisa), u pritužbe tuženika od 17.07.2018. (strana 7 do 9 spisa) i 06.07.2018. (strana 10 do 18 spisa), u predugovor o prodaji nekretnine zaključen 22. 05. 2018. (strana 25 do 26 spisa), u E-mail Općine P. od 10. 01. 2019. (strana 35 do 36 spisa), u Zahtjev S. K. za ispravak zaključka donesenog na X. sjednici općinskog vijeća (strana 37 do 42 spisa), u Predstavke: Dodatak prijavi za sprječavanja sukoba interesa gospodina P. (strana 43 do 46spisa), u transkript sa javne rasprave za VII. Izmjene i dopune prostornog plana Općine P. i preslušao audio zapis sa iste sjednice, te saslušao svjedoke M. E. i J. S. K. i stranke u svrhu dokazivanja.

 

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

 

- da iz zapisnika o javnoj raspravi za VII. Izmjene i dopune prostornog plana Općine P. od 24. srpnja 2018. (strana 6 spisa), te transkripta sa javne rasprave za VII. Izmjene i dopune prostornog plana Općine P., i saslušanjem audio zapisa sa iste sjednice, proizlazi da su na sjednicu pristupili tuženik i njegova supruga kao zainteresirani građani, da je u jednom trenutku tuženik rekao da će tužitelja tužiti krivično za milijun eura koje im je ukrao, da se nakon toga tuženik ispravio i rekao da ga je oštetio za 1.000.000,00 eura, da se rasprava vodila oko nekretnina u vlasništvu tuženika i njegove supruge, koja je po njihovom mišljenju nezakonito svrstana iz građevinske zone u zelenu zonu javne namjene,

 

- da iz Pritužbe tuženika od 17. 07. 2018. (strana 7 do 9 spisa) proizlazi da su tuženik i njegova supruga podnijeli pritužbu na Odluku o imenovanju Povjerenika/ce za etiku Općine iz razloga što smatraju da odluka Općine P. ne sadrži odredbu po kojem i načelnik može biti tužen za neetičko ponašanje, te da su podnijeli i pritužbu povjereniku za etiku Općine P. zbog neetičkog ponašanja S. P. u kojoj iznose kako smatraju da je načelnik Općine P. prekršio etiku propisanu svojim položajem načelnika, jer da iz navedenog u pritužbi proizlazi da općinski načelnik može potpuno proizvoljno i kapriciozno odrediti zoniranje, a što da ukazuje na zloupotrebu položaja i potencijalnu korupciju.

 

-da iz pritužbe tuženika od 06. 07. 2018. (strana 10 do 18 spisa) proizlazi da je podnesena glede zoniranja kat. čest. … te dijela kat. čest. … K. O. P., vezano uz planirane II. Promjene i dopune Urbanističkog plana Općine P., zbog neregularno ucrtanog puta koji zadire u privatno vlasništvo kat. čest. … i kat. čest. …, te pritužbu na planirani projekt P. K. d.o.o. na kat. čest. … u P..

 

-da iz predugovora o prodaji nekretnine zaključen dana 22. 05. 2018. (strana 25 do 26 spisa), proizlazi da je isti sklopljen između G. M. kao prodavatelja i P. K. d.o.o. kao kupca, radi kupoprodaje kat. čest. … K. O. P. i da je kao prodajna cijena ugovoren iznos od 914.000,00 eura.

 

-da iz e-maila Općine P. od 10. 01. 2019.(strana 35 do 36 spisa) proizlazi da načelnik Općine P. S. P. odgovara na e-poruku tuženog od 05. siječnja 2019. u kojem navodi i "ubuduće taj vrijedni dio bit će javna zelena površina".

                                                                                                                             

-da iz iskaza svjedoka i stranaka, glede izrečenog, u bitnome proizlazi kao i u sadržaju ranije navedenog transkripta i pritužbi, s tim što iz iskaza svjedoka J. S. K. i iskaza tuženika proizlazi da je tuženik bio revoltiran time što mu je nekretnina iz građevinsko turističke namjene Izmjenama prostornog plana prenamijenjena u javnu zelenu površinu, da se tuženik kolokvijalno izrazio kada je rekao da mu je tužitelj ukrao milijun eura, da se nakon toga odmah ispravio navodeći da ga je oštetio za taj iznos, da se tužitelj na to samo nasmijao i da su potvrdili sadržaj pritužbi, dok iz iskaza svjedoka M. H. savjetnika za prostorno planiranje Općine P. proizlazi da je zbog navedenih izjava tužitelj bio uznemiren i da je na sjednici bilo više mještana, a iz iskaza tužitelja proizlazi  kako je cijela rasprava protekla u vrijeđanju njega kao načelnika, te da je zbog toga imao zdravstvenih problema.

 

9. Odredbom članka 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, da se pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje je odredbom članka 1045. ZOO-a propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je člankom 1046. ZOO-a propisano da je šteta među ostalim i povreda prava osobnosti. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

 

10. Suprotno navodima žalbe, osnovano je prvostupanjski sud smatrao da su izjave i predstavke tuženika dane u kontekstu izražavanja njegovog nezadovoljstva odlukama tužitelja kao načelnika Općine P., te da ne predstavljaju osnovu za naknadu štete  zbog povrede prava osobnosti, a što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. 

 

10.1 Tužitelj je javna osoba, k tome višegodišnji načelnik Općine P., dakle  i politička osoba, koji se svojevoljno za navedenu funkciju kandidirao, pa stoga mora biti spreman da njegovo djelovanje kao načelnika općine i odluke koje donosi, budu izložene kritici javnosti, mora biti spreman i na pritužbe od strane mještana, te otrpjeti prozivke i kritike, i onda kada su one oštrije i neosnovane. Nadalje naknada štete zbog povrede časti i ugleda iznimno se priznaje samo u slučaju kada je ta povreda izrazito teška, tako da je kod povrijeđenoga opravdano mogla izazvati intenzivnu duševnu bol, što znači da je ovaj vid naknade štete ograničen na iznimno jake napade, koji po svom intenzitetu, trajanju i prilikama sredine, uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda, a što ovdje ne bi bio slučaj. Naime, kada se sagleda kontekst u kojemu je tuženik na javnoj raspravi za VII. Izmjene i dopune prostornog plana Općine P. dana 24. srpnja 2018. i u pritužbama upotrijebio navedene izraze, jasno se može zaključiti da je time htio izraziti svoje nezadovoljstvo i svojevrsnu kritiku prema odlukama koje je donijela lokalna vlast, a kojima je on kao građanin i mještanin nezadovoljan.

 

11. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan, te ga obvezao tuženiku naknadi troškove postupka.                                                                                             

 

12. Radi iznesenog je žalbu tužitelja valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

                                                                                            

 

U Požegi, 14. ožujka 2024.

 

 

                                                                                                 Predsjednik vijeća

 

                                                                                                                             Branimir Miljević