Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-736/2022-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić, kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. B. pok. I., OIB: ..., T., M., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika I. M. pok. I., OIB: ..., T., M., zastupanog po punomoćnici I. N., odvjetnici u T., radi uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-683/2019-25 od 2. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 7. srpnja

2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-683/2019-25 od 2. ožujka 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kako glasi:

„Nalaže se tuženiku I. M. prestanak uznemiravanja prava vlasnice A. B. u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava u T., M., k.o. Ž. zkč. 3/29 na način da na tužiteljičinu ogradu postavlja posude s cvijećem na zidu, polijevanjem zida i raslinja na zidu, trganjem puzavice s navedenog zida, te bacanjem na posjed tužiteljice, a koji je sagrađen radi zaštite posjeda prema posjedu tuženika, te svako takvo ili slično buduće postupanje koje može uznemiriti tužiteljicu u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava.“

2. Odlukom o trošku naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku iznos od 6.000,00 kuna sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

3. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica pobijajući istu u cijelosti i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine. Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana.

6. Tužiteljica je zatražila vlasničku zaštitu radi uznemiravanja u smislu odredbe članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, dalje: ZV).

7. Prema odredbi članka 167. ZV-a da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario negatorijsku zaštitu od uznemiravanja, vlasnik mora dokazati da je vlasnik nekretnine (pravi vlasnički zahtjev – članak 167. stavak 2. ZV-a) ili pravni temelj i istinit način svojega stjecanja posjeda nekretnine (zahtjev predmnijevanog vlasnika – članak 167. stavak 4. ZV-a), te da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede tih stvari.

8. U ovom smislu vlasnik je ovlašten zahtijevati tuženikovo negativno ili pozitivno činjenje, kojim će prestati bespravno uznemiravanje vlasništva, pa je on svoj zahtjev ovlašten usmjeriti kako na tuženikovu činidbu kojom uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja, tako i na propuštanje daljnjeg uznemiravanja. Radi uspostave prijašnjeg stanja vlasnik može zahtijevati od treće osobe koja ga uznemirava pozitivnu ili negativnu činidbu, pa tako i činidbu kojom će se uspostaviti stanje kakvo je bilo do tog uznemiravanja.

9. Pri tome je pasivno legitimirana svaka osoba koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede stvari, ako ona to čini bespravno (osoba koja neposredno uznemirava vlasnika bilo postupajući u svoje ime, bilo po nalogu ili u korist treće osobe, a i osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika, kao i osoba u čiju se korist vlasnik uznemirava ako je ona znajući za to što se čini, to odobrila, ili se time okoristila).

10. U tumačenju ove odredbe, riječ je o uznemiravanju u okolnostima kada neka osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, tj. ako na toj stvari poduzima radnje prisvajajući za sebe kakvo stvarno ili obvezno pravo koje joj ne pripada, tako i u okolnostima kada ta osoba samovoljno proširuje ili modificira neko pravo.

11. Negatorijski zahtjev se osnovano može podići samo protiv onih uznemiravanja koja su izvršena bespravno, dakle, ukoliko ta treća osoba, na te radnje nije ovlaštena nekim svojim subjektivnim pravom, niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava.

12. Slijedom naprijed navedenog, povodom podnesene negatorijske vlasničke tužbe tužiteljica je ta koja treba dokazati sukladno odredbi članka 167. ZV-a da je vlasnik odnosno kvalificirani posjednik stvari i čin uznemiravanja koji mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje.

13. Vlasnika uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti glede njegove stvari ona osoba koja mu doduše nije oduzela posjed stvari, nego je stvorila stanje u kojem je vlasnikova pravna vlast na toj stvari okrnjena. Vlasnikova je vlast okrnjena kada je glede njegove stvari nastalo stanje u kojem neka druga osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, a to je ako glede te stvari poduzima čine prisvajajući si kakvo stvarno ili obvezno pravo ili samovoljno si proširujući ili modificirajući pravo koje joj pripada ili faktično izvršavajući sadržaj nekog prava koje joj ne pripada, bez obzira je li ona time prisvaja ili svojata to pravo ili ne. Stanje u kojem je vlasnikova pravna vlast okrnjena tuđim činima postoji i onda kada se pojedinačni čini uznemiravanja ponavljaju a i onda kada se s obzirom na okolnosti može opravdano očekivati da će se ponoviti.

14. Kako tužiteljica, prema činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda, koja žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju, u konkretnom slučaju nije dokazala da tuženik prisvaja neko stvarno ili obvezno pravo koje mu ne pripada, kao ni da se pojedinačni čini uznemiravanja ponavljaju, odnosno da je s obzirom na konkretne okolnosti opravdano očekivati da će se ponoviti, to joj ne pripada pravo na zatraženu negatorijsku zaštitu u smislu odredbe članka 167. ZV-a.

15. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

16. Inače, kada osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, tužiteljica se u svojim žalbenim navodima zadržava na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavlja vlastitu ocjenu. Međutim, sudska ocjena dokaza, koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane suda drugog stupnja, suglasna je odredbi članka 8. ZPP-a, te takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju, jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjske presude i izvedenih dokaza.

17. Utoliko nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju povredu žaliteljica također ukazuje, jer pobijana presuda je jasna, razumljiva i moguće ju je ispitati, te sadrži razloge o svim činjenicama koje su bitne za presuđenje u ovoj pravnoj stvari, a ovi razlozi međusobno su povezani i suglasni.

18. Isto tako, tužiteljici je omogućeno raspravljanje pred sudom, jer je imala mogućnost ostvariti sva svoja prava iz članka 219. ZPP-a iznoseći dokaze za svoje tvrdnje.

19. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

20. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, kao ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

21. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka trebalo je odbiti pozivom na odredbu članka 166. stavak 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer ista nije uspjela sa svojom žalbom.

U Splitu 7. srpnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Marija Šimičić, v. r.