Republika Hrvatska

Poslovni broj 17 Gž R-13/2022-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramuščaka, predsjednika vijeća, Gorana Škugora, suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš-Horvat, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. T. P. iz Z., OIB: …, zastupana po punomoćnici B. I., odvjetnici iz Z., protiv tuženika S.D.A C. d.o.o. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćnici J. O., odvjetnici iz Z., radi diskriminacije, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4501/2018-35 od 5. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4501/2018- 35 od 5. travnja 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica u razdoblju od travnja 2016. do prestanka radnog odnosa dana 21. lipnja 2018. bila diskriminirana i uznemiravana kod tuženika na svom radnom mjestu Rukovoditeljice odjela logističke podrške od strane direktorice tuženika S.D.A C. d.o.o., Ž. F., na temelju bračnog i obiteljskog statusa, odnosno materinstva i spola, a čime je tužiteljici povrijeđeno njezino pravo osobnosti, odnosno čast, ugled i dostojanstvo.

II. Nalaže se tuženiku S.D.A C. d.o.o., Z., /OIB:…/, da tužiteljici naknadi nematerijalnu štetu u iznosu od 40.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima.

III. Nalaže se tuženiku S.D.A C. d.o.o., Z., /OIB:…/, da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna te za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima."

II. Nalaže se tužiteljici platiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 12.187,50 kuna, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Navedenu presudu žalbom pobija tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tužiteljica u žalbi u bitnome ističe kako se prvostupanjska presuda ne može ispitati jer nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama jer u pobijanoj presudi prvostupanjski sud nije dao obrazloženje zašto postupanje zakonske zastupnice tužene ne predstavlja uznemiravanje tužiteljice u smislu odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12 - u daljnjem tekstu: ZSD), kao i da su razlozi kojima odbija dio zahtjeva utvrđujući da nije bilo diskriminacije tužiteljice nejasni proturječni, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška i troška žalbenog postupka u iznosu od 1.562,50 kn, podredno, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje njezine diskriminacije i uznemiravanja od strane direktorice tuženika Ž. F. kojoj je po njezinim tvrdnjama bila izložena nakon povratka s rodiljnog dopusta zbog činjenice da je ona majka dvoje male djece, koja je zbog bolesti djece morala češće izostajati s radnog mjesta. Tužiteljica smatra kako je učinila vjerojatnim da je u razdoblju od ožujka 2016. do prestanka radnog odnosa kod tuženika bila diskriminirana i uznemiravana od strane Ž. F., čime su joj je povrijeđeno njezino dostojanstvo, čast i ugled, a od čega ju tuženik nije zaštitio unatoč njezinim opetovanim traženjima. Tužiteljica također smatra da je dokazala kako ju je u tuženom razdoblju Ž. F. sustavno psihički zlostavljala i ponižavala na njezinom radnom mjestu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, a koje postupanje je naposljetku rezultiralo eliminacijom tužiteljice s radnog mjesta. S obzirom da je tuženik gore opisanim postupanjem povrijedio tužiteljici njezino pravo osobnosti, odnosno njezinu čast, ugled dostojanstvo te integritet, tužiteljica tvrdi da je pretrpjela i neimovinsku štetu te joj stoga pripada pravo i na pravičnu novčanu naknadu koju potražuje u iznosu od 40.000,00 kn.

5. Osnovano tužiteljica ističe kao je u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.

6. Osnovano tužiteljica u žalbi navodi kako prvostupanjski sud u pobijanoj presudi u cijelosti propušta cijeniti odlučnu činjenicu kako je tužiteljica u činjeničnim navodima svoje tužbe jasno navela kako je postupanjem direktorice tuženika došlo do povrede njezinih prava osobnosti zbog izravne i neizravne diskriminacije tuženika u smislu odredbe čl. 2. ZSD, ali i zbog uznemiravanja u smislu odredbe čl. 3. st. 1. ZSD.

7. Razlozi kojima prvostupanjski sud obrazlaže svoju odluku u cijelosti se svode na utvrđenje razloga temeljem kojih zaključuje kako u postupanju tuženika nije bilo diskriminatornih postupaka zbog kojih bi tužiteljica bila u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge radnike. No, prvostupanjski sud propušta cijeniti da li je ponašanje direktorice tuženika u utvrđenim okolnostima u ovome postupku imalo obilježja uznemiravanja u smislu odredbe čl. 3. st. 1. ZSD.

8. Iako se na uznemiravanje u smislu odredbe čl. 3. st. 3. ZSD na odgovarajući način primjenjuju odredbe navedenog Zakona koje se odnose na diskriminaciju, to istovremeno ne znači da su diskriminacija (bilo izravna bilo neizravna) i uznemiravanje isti oblici diskriminacije te je prvostupanjski sud stoga trebao cijeniti postavljeni zahtjev tužiteljice s oba osnova, a što je propustio ne navodeći za to bilo kakve razloge.

9. Odlučujući na navedeni način prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, pa je stoga prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti u cijelosti na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otkloniti će počinju bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja je utvrđena ovom drugostupanjskom odlukom vodeći računa i svim navodima i dokazima kojim je tužiteljica dokazivala osnovanost tužbenog zahtjeva pozivajući se osim uznemiravanja u smislu odredbe čl. 3. st. 1. ZSD i na diskriminaciju u smislu odredbe čl. 6. st. 2. Zakona o ravnopravnosti spolova ("Narodne novine", broj 82/08 i 69/17). Nakon što prvostupanjski sud postupi po navedenom bit će u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu presudu u kojoj će navesti jasne i neproturječne razloge za svoju odluku o postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljice.

11. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točki II. izreke.

U Velikoj Gorici 7. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak