Poslovni broj: Usž-508/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja P. p. Z. d.o.o., Z., zastupan po opunomoćeniku K. Č., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Z., radi prigovora, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-721/21-3 od 10. rujna 2021., na sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2022.
r i j e š i o j e
Žalba tužitelja se usvaja i poništava rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-721/21-3 od 10. rujna 2021. i predmet vraća Sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbačena je tužba tužitelja kao neuredna pozivom na odredbu članka 29. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS).
2. Tužitelj je protiv citiranog rješenja prvostupanjskog upravnog suda podnio žalbu ističući da tužba nije niti nerazumljiva a niti istoj nedostaju propisani dijelovi niti je u konkretnom slučaju ispunjena i jedna pretpostavka za odbacivanje tužbe propisana odredbom članka 30. ZUS-a. Sama činjenica što u spis nije dostavljena punomoć za zastupanje tužitelja nema takav značaj da bi se samo tužbu okarakteriziralo kao nerazumljivom odnosno sadržajno manjkavom, a još manje je vjerojatno da bi sam izostanak punomoći na početku samog upravnog spora predstavljao takav nedostatak koji bi sprječavao rad suda. Poziva se na odredbu članka 21. stavak 2. ZUS-a koju citira ističući da je analogno spomenutoj odredbi trebalo primijeniti odredbe Zakona o parničnom postupku koje ovu situaciju reguliraju pa je tako na odredbu članka 98. stavak 2. citiranog Zakona koju citira. Ističe da sud nije nikada pozvao tužitelja da se očituje odobrava li poduzetu pravnu radnju koju je u njegovo ime poduzeo punomoćnik, pa samim time nije niti imao valjano uporište za donošenje ovdje osporene odluke. Napominje uz to da je upravo isti punomoćnik tužitelja zastupao u upravnom postupku iz koje je proizišla osporena odluka koja se osporava predmetnom tužbom pa je samim time sud odbacivanjem tužbe uz obrazloženje dato osporenim rješenjem postupio pretjerano formalistički čime je tužitelju neopravdano uskratio pravo na pristup sudu, a time i na pravično suđenje. Predlaže poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz obrazloženja osporenog rješenja prvostupanjskog upravnog suda od 10. rujna 2021., proizlazi da je kod istog suda zaprimljena tužba u upravnom sporu kojeg je u ime tužitelja pokrenuo opunomoćenik K. Č., odvjetnik iz Z., a da uz primjerak tužbe nije priložio punomoć za zastupanje pa je na temelju odredbe članka 21. ZUS- a, te članka 29. stavak 1. istog Zakona sud rješenjem od 6. srpnja 2021. (zaprimljen po opunomoćeniku 15. srpnja 2021.), pozvao tužitelja da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja uredi tužbu na način da dostavi punomoć za zastupanje, uz upozorenje da će u protivnom sud tužbu odbaciti. Kako opunomoćenik tužitelja ni po pozivu suda nije dostavio punomoć za zastupanje ni u roku od dva mjeseca od dana primitka istog rješenja, sud je postupio na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZUS- a i tužbu odbacio.
5. Prema odredbi članka 21. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) propisano je da osoba ovlaštena za zastupanje tužitelja i zainteresirane osobe u sporu je zakonski zastupnik zajednički predstavnik i opunomoćenik. Osoba ovlaštena za zastupanje dužna je pri prvoj radnji u sporu podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke. Prema stavku 2. istog članka Zakona, na pitanja valjanosti zastupanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način se primjenjuju odredbe kojima je uređeno zastupanje u parničnom postupku.
6. Prema odredbi članka 98. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP), propisano je da je punomoćnik dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoć (stavak 1.), sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoć, ali će istovremeno narediti toj osobi da naknadno u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje stranke za obavljanje parnične radnje (stavak 2.). Dakle, iz citiranih odredbi ZUS-a i ZPP-a proizlazi da je prvostupanjski upravni sud, osim što je pozvao opunomoćenika tužitelja da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja uredi tužbu na način da dostavi punomoć za zastupanje, a nakon što isti nije postupio po navedenom rješenju, trebao u smislu odredbe članka 21. stavak 2. ZUS- a, prema kojoj se na pitanja valjanosti zastupanja koja nisu uređena ovim zakonom na odgovarajući način primjenjuju odredbe kojima je uređeno postupanje u parničnom postupku, odnosno u smislu članka 98. citiranog Zakona pozvati i osobno tužitelja dostaviti sudu odobrenje za poduzete radnje od strane opunomoćenika sve u smislu s odredbom članka 20. stavak 2. i 21. ZUS-a. Također uz upozorenje da će sud u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZUS-a, rješenjem odbaciti tužbu ako u određenom roku ne otkloni nedostatke tužbe. Na taj način prvostupanjski upravni sud bi u pogledu valjanosti zastupanja postupio u svemu sukladno mjerodavnim odredbama ZPP-a na koje upućuje odredba članka 21. stavak 2. ZUS-a, a kako sud nije postupio na navedeni način već je bez daljnjeg pozivanja tužitelja osobno da se izjasni o tome odobrava li poduzete radnje od strane navedenog opunomoćenika, tužbu odbacio kao neurednu, ne vodeći pritom u dostatnoj mjeri računa o posebnim obilježjima predmetnog sudskog postupka pa niti odredbi članka 21. stavak 2. ZUS-a.
7. Imajući u vidu navedeno, ovaj Sud ne može prihvatiti zakonitim obrazloženje prvostupanjskog upravnog suda koji je tužbu tužitelja odbacio kao neurednu bez da prethodno pozove i tužitelja osobno da se izjasni prihvaća li poduzete radnje od strane navedenog opunomoćenika.
8. Stoga će prvostupanjski upravni sud navedeni postupovni nedostatak otkloniti u nastavku postupka.
9. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 67. stavak 3. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 7. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner