Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 20 Gž Ob-1/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. K. iz M. L., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku D. K., odvjetniku iz R., … protiv predloženika: 1) zavod iz Z., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici A. P. S., dipl. iur. kod predlpženika pod 1), 2) G. P. iz P., …, OIB: …, 3) I. F. iz M. L., …, OIB: … i 4) M. K. iz C., …, OIB: …, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj R1 Ob-745/2021-13 od 28. travnja 2022., dana 7. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice M. K. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj R1 Ob- 745/2021-13 od 28. travnja 2022. pod toč. II. izreke.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice M. K. iz M. L., …, OIB: … i sada pok. F. K. iz M. L., s posljednjim prebivalištem na adresi …, OIB: …, u periodu od 2000., pa do smrti F. K. …

II. Odbija se prijedlog u odnosu na protustranku zavod d.o.o, kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja pod toč. II. izreke žalbu je izjavila predlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet u tom dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

2.1. U žalbi ističe da u istovjetnim predmetima kao što je ovaj konkretni postoji različita praksa pa da o tome svoj pravorijek mora dati V. s. R. H. radi čega predlagateljica mora koristiti redovni pravni put da bi eventualno to pitanje bilo razmatrano pred V. s. R. H.. Ističe da iz čl. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi kako ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi zavod. Nadalje, ukazuje na čl. 22. st. 3. istog Zakona kojim je propisano da se pod članom obitelji iz stavka 1. toč. 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Pored toga, čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona iz 2015. propisano je kako se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete i ako je nastavljena sklapanjem braka. Raniji Obiteljski zakon odredbe Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuje na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće, ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, a kako to propisuje čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju iz 2003. s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog Zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predlagateljica u žalbi ne konkretizira prigovor bitne povrede odredaba postupka pa kako ni ovaj drugostupanjski sud pazeći po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) u svezi s čl. 381. istog Zakona, ne nalazi da bi pred prvostupanjskim sudom bile počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, to žalba predlagateljice zbog navedenog žalbenog razloga nije osnovana.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice M. K. i sada pok. F. K. u periodu od 2000. pa do smrti F. K. ...

7. Prvostupanjski sud, u odnosu na predloženika pod 1) zavod Z. (dalje: HZMO), odbija kao neosnovan prijedlog predlagateljice s obrazloženjem da isti u postupku utvrđivanja izvanbračne zajednice između dvije fizičke osobe nije pasivno legitimiran jer se u tom postupku istovremeno ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a, da utvrđivanje izvanbračne zajednice predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak ostvarivanja prava na obiteljsku imovinu te da je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

8. Po stajalištu ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da predloženik pod 1) nije pasivno legitimiran. 9. Ovo stoga što je odredbom čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 61/11), kao i čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19 i 47/20), propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, s tim što se u Obiteljskom zakonu iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je nastavljena sklapanjem braka.

10. Dakle, iz zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da je riječ o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca pa stoga u ovakvim postupcima gdje je predmet izvanparničnog postupka utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica pasivno su legitimirani ili izvanbračni drug ili, kao što je to u konkretnom slučaju, njegovi pravni slijednici.

11. To što je odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ne upućuje na zaključak da bi predloženik pod 1) bio pasivno legitimiran jer je tom odredbom regulirano pitanje tko je nadležan za rješavanje prethodnog pitanja koji se tiče statusa izvanbračne zajednice, a radi ostvarivanja eventualnih prava iz područja mirovinskog osiguranja. Ovo time više što je čl. 1. st. 2. ZMO propisano da se tim Zakonom uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, dok je st. 3. propisano da se uređuje i provedba isplate mirovine na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata doprinosa iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje iz st. 1. toč. 2. i 3. tog članka.

12. Stoga s pravom predloženik pod 1) ističe da ne bi bio pasivno legitimiran, kao i da ovakva sudska odluka predstavlja prethodno pitanje radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu predlagateljice.

13. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke.

14. U nepobijanom dijelu pod toč. I. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

Zadar, 7. srpnja 2022.

Sutkinja

Sanja Prosenica, v.r.