Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-814/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Miloša Lojena kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja E.-B. d.o.o., OIB: …, iz V., zastupanog po punomoćniku H. B., odvjetniku u V., protiv tuženika M. D. iz G., OIB nije poznat, zastupanog po punomoćniku M. C., odvjetniku u V., radi predaje – posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, poslovni broj P-423/2020-17 od 21. siječnja 2022., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, poslovni broj P-423/2020-17 od 21. siječnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„Tuženik M. D. iz G., dužan je predati u posjed tužitelju E.-B. d.o.o. V., poljoprivredno zemljište upisao u zemljišnim knjigama u zk. ul. br. 2807 k.o. G. i to kč. br. 1656 oranica sa 27333 m2, te naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.425,00 kn, sve u roku od 15 dana, dok se tužitelj odbija sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 312,50 kn."

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 31. siječnja 2022. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i obveže tužitelja da mu naknadi parnični trošak.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužitelj kao vlasnik nekretnine iz zk.ul.br. 2807 k.o. G. potražuje od tuženika kao posjednika navedene nekretnine da mu istu preda u posjed.

5.1. U odgovoru na tužbu tuženik je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije jer da nije u posjedu nekretnine te da tužitelj nema pravni interes za pokretanje ovog postupka s obzirom da mu je zaključkom Trgovačkog suda u Osijeku broj St-995/16- 84 od 27. listopada 2020. predan posjed nekretnine, pa je eventualno trebao podnijeti tužbu radi smetanja posjeda.

5.2. Na temelju izvedenih dokaza prvostupanjski sud je kao nesporno utvrdio da je tužitelj upisan kao samovlasnik predmetne nekretnine, da je nekretninu kupio u stečajnom postupku koji se vodio kod Trgovačkog suda u Osijeku pod brojem St- 995/16 nad zadrugom u stečaju iz V.. Nekretnina da je dosuđena tužitelju pravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj St-995/16-71 od 8. rujna 2020., a zaključkom broj St-995/16-84 od 27. listopada 2020. da mu je predana u posjed te je na temelju istog zaključka tužitelj upisan kao vlasnik u zemljišnu knjigu.

5.3. Iz povijesnog posjedovnog lista utvrđeno je da je kao posjednik nekretnine bio evidentiran B. S. iz G., nakon toga tuženik, nakon njega zadruga V., a trenutno da je kao posjednik evidentiran tužitelj. Katastar da je svoje podatke o posjedu temeljio isključivo na promjenama vlasništva, odnosno na aktima na temelju kojih je izvršen prijenos i upis prava vlasništva pa je i tužitelj upisan kao formalni posjednik na temelju rješenja broj Z-8121/20 od 29. listopada 2020. kojim je upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi.

5.4. Prvostupanjski sud je saslušao B. S. koji je direktor i zakonski zastupnik tužitelja i svjedoka K. Š. iz čijih iskaza proizlazi da je tužitelj odmah po donošenju zaključka Trgovačkog suda u Osijeku stavio oglas na trgovine B. u G., R., D. i S. o prodaji predmetne nekretnine te je na oglasu stavljen broj mobitela svjedoka Š.. Njega da je telefonom kontaktirao tuženik koji mu se predstavio imenom i prezimenom i rekao mu da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo, da mu je ista oteta, a obratio se i B. S. kojemu je uz prijetnje rekao da mu tu nekretninu nitko neće dirati jer je to njegovo. Pored toga da su o osobi posjednika saznali i iz iskaza osoba koje su zaposlenici tužitelja zatekli u blizini sporne čestice na kojoj je zasijano žito.

5.5. Na temelju takvih utvrđenja prvostupanjski sud navodi da je zaključkom Trgovačkog suda u Osijeku u kojem je utvrđeno da se predmetna nekretnina predaje tužitelju izvršena formalna predaja, a ne i stvarna predaja zbog čega tužitelj sukladno članku 162. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst - dalje: ZV) ima pravni interes na podnošenje ove tužbe.

5.6. Prema navedenoj odredbi tužitelj mora dokazati da je vlasnik predmetne nekretnine što je dokazao izvatkom iz zemljišne knjige i mora dokazati da se ista nalazi u posjedu tuženika, a što da je dokazao iskazom B. S. i K. Š.. Zbog toga je tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

5.7. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a, dok je visina utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22.) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18.).

6. U svojoj žalbi tuženik navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 186. i člankom 281. ZPP-a iz razloga što je dopustio raspravljanje po tužbi iako je on prigovorio da tužba nije sačinjena sukladno odredbama ZPP-a jer nije bilo jasno na temelju kojih činjenica i kojih dokaza je tužbeni zahtjev utemeljen. Isto tako da je pogrešno primijenjen i članak 8. ZPP-a jer sud svoju odluku nije donio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno. Tužbeni zahtjev da nije pravilno postavljen jer se traži neodređena predaja u posjed, pa takvu odluku nije moguće izvršiti, odnosno da nije jasno na koji način sud može naložiti ispunjenje točno neodređenog tužbenog zahtjeva. Ističe da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a pri čemu citira zakonski tekst navedene bitne povrede.

6.1. Prema odredbi članka 354. stavak 1. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Odredbom članka 186. ZPP-a propisano je što treba sadržavati tužba dok je odredbom članka 281. ZPP-a propisano da kada sud utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kada je takvo ovlaštenje potrebno, sud će radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predviđene u ovom Zakonu (članak 83. i 109.).

6.2. Tuženik ocjenjuje da je tužba nerazumljiva jer da se ne zna na koji način je tuženik dužan predati u posjed predmetnu nekretninu pa da je stoga prvostupanjski sud trebao pozvati tužitelja na temelju članka 109. ZPP-a da svoju tužbu nadopuni, odnosno sastavi sukladno članku 186. ZPP-a.

6.3. Po ocjeni ovog suda, tužbeni zahtjev je pravilno postavljen, i tužba je sastavljena sukladno članku 186. ZPP-a. Radi se o tužbi kojom se traži predaja u posjed od posjednika nevlasnika i kako se radi o poljoprivrednom zemljištu, a ne stanu, kući ili drugom objektu, pravilno je tužitelj zatražio da mu tuženik preda u posjed nekretninu koja je točno određena onako kako je ona navedena u zemljišnoj knjizi (broj čestice, zk. uloška, katastarska općina i naziv te površina čestice) pri čemu način na koji će tuženik izvršiti predaju posjeda tužitelju nije bitan za usvajanje tužbenog zahtjeva. Što se tiče primjene odredbe članka 8. ZPP-a, i taj je članak pravilno primijenjen u okviru ocjene predloženih dokaza i činjenica koje su relevantne za odlučivanje o tužbenom zahtjevu.

6.4. Dakle, po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije počinio relativne bitne povrede odredaba postupka na koje se poziva tuženik, kao što nije počinio niti bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer je za svoju odluku dao jasne razloge koji nisu proturječni te je pobijanu odluku moguće ispitati.

6.5. U odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica pravilno primijenio odredbu članka 162. stavak 1. ZV-a jer je tužitelj dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine i da je tuženik u posjedu iste.

6.6. Pravilna je i odluka o naknadi parničnog troška.

7. Zbog navedenih razloga žalba tuženika je odbijena kao neosnovana te je potvrđeno pobijana presuda primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a.

Koprivnica, 7. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća

Miloš Lojen v. r.