Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-919/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Željke Sebelić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnika stambene zgrade u Z., ..., i to B. Š. iz Z., ..., OIB: ..., I. J. iz A., ..., B., OIB: ..., K. K. iz Z., ..., OIB: ..., B. G. iz L., ..., OIB: ... i S. K. iz Z., ..., OIB: ..., zastupanih po upravitelju G. s. k. g. d.o.o. Z., ..., OIB: ..., a ovaj po punomoćniku A. Š. M., odvjetniku u O. d. M., Š. M., M., S. & P. iz Z., protiv tuženika N. Š. iz Z., ..., OIB: ..., radi predaje u suposjed, rješavajući žalbu tužitelja, protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P- 5388/17-30 od 19. prosinca 2019. godine, u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2022. godine.

p r e s u d i o  j e i  r i j e š i o j e

Žalba se odbija kao neosnovana te se potvrđuju pobijani odbijajući dio presude (toč. II. izreke) kao i pobijano rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-5388/17-30 od 19. prosinca 2019. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku N. Š. iz Z., ..., OIB: ..., da zajednički dio zgrade - polovinu prostorije koja se nalazi u prizemlju zgrade ... lijevo, neposredno uz posebni dio nekretnine - stan u prizemlju koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 11,52 čm, upisan u poduložak broj ... zk.ul. ... k.o. G. Z., koja prostorija predstavlja sanitarni čvor i skladište, preda u suposjed tužiteljima kao suvlasnicima stambene zgrade ..., u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže naložiti tuženiku da iseli iz zajedničkog dijela zgrade - polovine prostorije u prizemlju zgrade ..., da ukloni pregradni zid u cijelosti i istu prostoriju oslobodi od osoba i stvari.

a rješenjem se rješava:

"Ne dopušta se preinaka tužbe na način da tužitelji uz istaknuti zahtjev istaknu i zahtjev na način da isti glasi:

"Nalaže se tuženiku N. Š. iz Z., ..., da iseli iz zajedničkog dijela zgrade polovine prostorije koja se nalazi u prizemlju zgrade ... lijevo, neposredno uz posebni dio nekretnine - stan u prizemlju koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, u ukupnoj površini od 11,52 čm, upisan u poduložak ..., zk. ul. ... k-o. G. Z., a koja prostorija predstavlja sanitarni čvor i skladište, da vrati predmetnu prostoriju u prvobitno stanje na način da zagradi tu prostoriju prema svojoj sobi - stanu nosivim zidom i ukloni izgrađeno povišenje poda, te tu polovinu prostorije preda slobodnu od osoba is tvari u suposjed tužiteljima kao suvlasnicima stambene zgrade ..., sve u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu u odbijajućem dijelu (toč. II. izreke) kao i rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07-Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14- Odluka USRH i 70/19., dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijani dio presude preinači kao i rješenje i prihvati preinačeni tužbeni zahtjev ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijani dio presude kao i pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se sa sigurnošću ispitati tako da nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koje se sadržajno ukazuje u žalbi, a niti postoji koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

6. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer su u postupku pred prvostupanjskim sudom sve odlučne činjenice pravilno i potpuno utvrđene o kojima ovisi osnovanost pobijanog dijela presude i rješenja.

7. Nepobijanim dijelom presude (toč. I. izreke) prvostupanjski sud djelomično prihvaća tužbeni zahtjev, a pobijanim dijelom presude (toč. II. izreke) odbija dijelom tužbeni zahtjev, te je time odlučivao o zahtjevu postavljenom u tužbi, ne prihvaćaujući pobijanim rješenjem preinaku tužbenog zahtjeva.

8. Naime, pobijanim rješenjem prvostupanjski sud ne dopušta preinaku tužbenog zahtjeva pravilnom primjenom odredbe čl. 190. st. 1. i 2. ZPP-a, jer utvrđuje da je preinaka izvršena na ročištu 14. studenog 2019. godine čemu se tuženik protivio, a sukladno st. 1. cit. odredbe tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a iznimno st. 2. cit. odredbe može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

9. Suprotno žalbenim navodima pravilna je ocjena suda da tužitelji neosnovano navode da tužbu preinačuju iz razloga koji su nastali nakon zaključenja prethodnog postupka, obzirom da iz utvrđenja suda slijedi da su tužitelji nakon podnošenja tužbe sve do zaključenja prethodnog postupka bili u suposjedu prvog dijela sporne prostorije pa su mogli vidjeti da je na istoj podignut pod i da su prije zaključenja prethodnog postupka znali da između sporne prostorije iz stana tuženika postoje vrata u nosivom zidu, a što proizlazi i iz podneska tužitelja od 20. lipnja 2018. godine, tako da s pravom prvostupanjski sud nije dopustio preinaku primjenom odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a.

10. Nadalje, neosnovano se navodi u žalbi da se ne radi o preinaci tužbe nego o uređenju tužbenog zahtjeva, obzirom da su drugi zahtjevom istaknutom 14. studenog 2019. godine tužitelji pored postojećeg zahtjeva istakli i zahtjev da tuženi vrati predmetnu prostoriju u prvobitno stanje na način da zagradi tu prostoriju prema svojoj sobi – stanu nosivim zidom i ukloni izgrađeno povišenje poda, time su pored postojećeg tužbenog zahtjeva istakli i drugi zahtjev, što prema čl. 191. st. 1. ZPP-a predstavlja preinaku tužbe.

11. Odlučujući o zahtjevu postavljenom u tužbi prvostupanjski sud zaključuje da nije sporno da su tužitelji i tuženik suvlasnici i suposjednici nekretnine zkčbr. ... u naravi kuća popisni broj ... zgrada, dvorište, vrt i šuma u ..., ukupne površine 155,2 čhv, 558 m2, upisane u zk.ul. ... k.o. G. Z., dok su pojedini posebni dijelovi navedene nekretnine upisani u knjigu položenih ugovora zk.ul. ... k.o. G. Z. u podulošcima broj ..., ..., ... i ....

12. Nadalje, nije sporno da je prostorija koja se nalazi u prizemlju zgrade ... lijevo neposredno uz posebni dio nekretnine - stan u prizemlju koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 11,52 čm, upisan u poduložak ... zk.ul. . k.o. G. Z. (a koji stan je vlasništvo tuženika), zajednički dio zgrade koji se sastoji od predprostorije i dva sanitarna čvora, kao i da nije sporno da tuženik isključivo koristi desni sanitarni čvor, iako se radi o zajedničkom dijelu zgrade, da su predprostoriju suposjedovali svi suvlasnici predmetne zgrade te da je tuženik istu pregradio uzdužno po pola.

13. Na temelju provedenog očevida te iskaza saslušanih svjedoka i stranaka prvostupanjski sud utvrđuje odlučne činjenice da je u zajedničkoj prostoriji koja se nalazi pored stepeništa, a koja predstavlja sanitarni čvor i skladište i koju su suposjedovali svi suvlasnici predmetne nekretnine (osim dva wc-a) na način da su u istoj držali pribor i sredstva za čišćenje, a tuženik je u srpnju 2017. godine izgradio pregradni zid koji dijeli istu prostoriju uzdužno po pola, da su nakon podnošenja tužbe tužitelji u navedenom pregradnom zidu probili rupu te je nakon provedenog očevida a što je među strankama i nesporno tuženik uklonio cijeli pregradni zid i odnio materijal te su tužitelji nakon toga mogli ući u predmetnu prostoriju.

14. Pravilno prvostupanjski sud u pobijanom dijelu presude na utvrđene odlučne činjenice primjenjuje materijalno pravo odredbu čl. 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15; dalje: ZV) kojom je propisano, nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, te odredbu čl. 39. st. 1. i 2. ZV-a da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga, kao i odredbu čl. 46. st. 1. ZV-a da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

15. Stoga, u odnosu na zahtjev tužitelja da tuženik iseli iz zajedničkog dijela zgrade - polovine prostorije koja se nalazi u prizemlju zgrade ... lijevo, a koja predstavlja sanitarni čvor i skladište, valjano prvostupanjski sud u pobijanom dijelu presude taj zahtjev odbija kao neosnovan jer je tuženik suvlasnik predmetne nekretnine pa time i predmetne prostorije i ovlašten je istu suposjedovati jednako kao i svi drugi suvlasnici te nije dužan iz iste iseliti, te kako je utvrđeno da je pregradni zid uklonjen, i da su tužitelji u suposjedu sporne prostorije i da stvari u prostoriji ulaze u krug suvlasničkih ovlaštenja tuženika to je s pravom odbijen tužbeni zahtjev da tuženik ukloni pregradni zid, kao i da tuženik polovinu prostorije preda slobodnu od osoba i stvari u suposjed tužiteljima.

16. Žalbeni navodi ne dovode u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog dijela presude jer se ponavljaju tvrdnje koje je prvostupanjski sud raspravio i dao valjanu ocjenu o neosnovanosti zahtjeva za uklanjanje zida (zajednički uklonjen) kojim je bilo onemogućeno korištenje dijela zajedničkih prostorija, a ostali žalbeni navodi se tiču preinačenog tužbenog zahtjeva koje preinačenje sud s pravom nije prihvatio razlozima koje prihvaća i ovaj sud.

17. Nadalje, izreka pobijane odluke ne sadrži odluku o parničnom trošku, pa se smatra da je sud propustio odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva, kada stranka može tražiti donošenje dopunske presude prema odredbi čl. 339. ZPP-a, ali ne može žalbom pobijati donesenu presudu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva o kojem u njoj nije odlučeno, a tužitelji ne predlažu donošenje dopunske presude za taj dio zahtjeva.

18. Dakle, kako ne postoje žalbeni razlozi, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je presuda prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu temeljem odredbe čl. 368. st.1. ZPP-a kao i pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

19. Nepobijani dio presude (toč. I. izreke) kojim je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev, ostaje neizmijenjen.

Osijek, 7. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš