REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 422/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Maro Ogresta, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnica Marija Radelja, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o. Zagreb, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj reviziji izjavljenoj protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-269/2019-2 od 10. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-652/2014-40 od 17. siječnja 2019., na sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-269/2019-2 od 10. ožujka 2021., potvrđena je presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-652/2014-40 od 17. siječnja 2019., kojom je suđeno:
"1. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju ukupno iznos 41.185,03 kn sa zateznim kamatama prema stopama do 30.lipnja 2011. po stopi od 14 % godišnje, a od 1.srpnja 2011. pa do 31.srpnja 2015. po stopi 12 % godišnje, a od 1.kolovoza 2015. do 31.prosinca 2015 po stopi od 8,14 % godišnje, od 1.siječnja 2016. do 30.lipnja 2016. po stopi od 8,05 % godišnje, od 1.srpnja 2016. do 31.prosinca 2016. prema stopi od 7,86 % godišnje, od 1.siječnja 2017. do 30.lipnja 2017. po stopi 7,68 % godišnje, a od 1.srpnja 2017. do 31.lipnja 2017. po stopi 7,68 % godišnje, od 1.srpnja 2017. do 31.prosinca 2017. po stopi 7,41 % godišnje, od 1.siječnja 2018. do 31.lipnja 2018. po stopi 7,09 % godišnje, od 1.srpnja 2018. do 31.prosinca 2018 po stopi od 6,82 % godišnje, od 1.siječnja 2019. pa nadalje po stopi od 6,54 % godišnje, a u slučaju promjene prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na iznose kako slijedi:
- na iznos 1.169,62 kn od 1.listoopada 2009.
- na iznos 1.159,15 kn od 1.studenog 2009.
- na iznos 1.173,50 kn od 1.prosinca 2009.
- na iznos 1.184,56 kn od 1.siječnja 2010.
- na iznos 1.201,02 kn od 1.veljače 2010.
- na iznos 1.194,82 kn od 1.ožujka 2010.
- na iznos 1.217,66 kn od 1.travnja 2010.
- na iznos 1.210,86 kn od 1.svibnja 2010.
- na iznos 1.217,89 kn od 1.lipnja 2010.
- na iznos 1.294,94 kn od 1.srpanja 2010.
- na iznos 1.276,44 kn od 1.kolovoza 2010.
- na iznos 1.323,70 kn od 1.rujna 2010.
- na iznos 1.304,19 kn od 1.listoopada 2010.
- na iznos 1.274,30 kn od 1.studenog 2010.
- na iznos 1.329,79 kn od 1.prosinca 2010.
- na iznos 1.249,03 kn od 1.siječnja 2011.
- na iznos 1.200,23 kn od 1.veljače 2011.
- na iznos 1.215,61 kn od 1.ožujka 2011.
- na iznos 1.192,52 kn od 1.travnja 2011.
- na iznos 1.193,81 kn od 1.svibnja 2011.
- na iznos 1.278,08 kn od 1.lipnja 2011.
- na iznos 1.283,81 kn od 1.srpnja 2011.
- na iznos 1.353,23 kn od 1.kolovoza 2011.
- na iznos 1.313,28 kn od 1.rujna 2011.
- na iznos 1.1.269,94 kn od 1.listopada 2011.
- na iznos 959,52 kn od 1.studenog 2011.
- na iznos 1.729,05 kn od 1.prosina 2011.
- na iznos 602,53 kn od 1.siječnja 2012.
- na iznos 608,92 kn od 1.veljača 2012.
- na iznos 608,40 kn od 1.ožujak 2012.
- na iznos 601,40 kn od 1.travanj 2012.
- na iznos 603,44 kn od 1.svibanj 2012.
- na iznos 604,47 kn od 1.lipanj 2012.
- na iznos 598,65 kn od 1.srpanj 2012.
- na iznos 598,11 kn od 1.kolovoz 2012.
- na iznos 593,42 kn od 1.rujan 2012.
- na iznos 585,17 kn od 1.listopad 2012.
- na iznos 590,65 kn od 1.studeni 2012.
- na iznos 819,23 kn od 1.prosinac 2012. , sve u roku 15 dana.
-
2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu 14.611,50 kn, u roku 15 dana."
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-3060/2021-2 od 26. listopada 2021. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv citirane drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:
"Pripada li korisniku kredita, s osnove ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kn s valutnom klauzulom u CHF, pravo na isplatu razlike između iznosa kamate obračunate po kamatnoj stopi koja bi bila utvrđena objektivnim referentnim parametrima za utvrđivanje visine kamatne stope i iznosa kamate koja bi bila obračunata po stopi određenoj odlukom tuženika kao banke, pod uvjetom da takva razlika postoji ili isplata razlike između iznosa kamate koju je korisnik kredita platio i iznosa kamate koja bi za cijelo vrijeme otplate kredita bila izračunata na temelju početno ugovorene kamatne stope?"
3. Na temelju navedenog dopuštenja, tuženik je u zakonom propisanom roku podnio reviziju protiv citirane presude, u dijelu i zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena, te je predložio preinačiti drugostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev, uz obvezivanje tužiteljice da mu naknadi troškove postupka, uključujući i troškove revizijskog postupka. Podredno, predlaže ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
4. Tužitelj nije odgovorio na reviziju.
5. Revizija nije osnovana.
6. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 - proč. tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8. Predmet spora je povrat iznosa plaćenih s osnove te ništetne (nepoštene) odredbe o načinu promjene ugovorene promjenjive kamatne stope. U revizijskoj fazi postupka preostao je sporan način utvrđivanja osnove i visina iznosa koje je tuženik tužitelju dužan vratiti, po osnovi ništetnosti te ugovorne odredbe, odnosno utvrđuje li se dužni iznos:
- kao razlika između iznosa kamata obračunatih po kamatnoj stopi koja bi bila utvrđena objektivnim referentnim parametrima za utvrđivanje visine kamatne stope i iznosa kamata koje su bile obračunate po stopi određenoj odlukom tuženika kao banke, pod uvjetom da takva razlika postoji, kao što tvrdi revident
ili
- kao razlika između iznosa kamata koju je korisnik kredita platio i iznosa kamata koje su za cijelo vrijeme otplate kredita izračunate na temelju početno ugovorene kamatne stope, kakvo su shvaćanje zauzeli nižestupanjski sudovi.
8.1. U postupku koji je prethodio reviziji stranke su učinile nespornom činjenicu da Ugovor o kreditu koji su zaključile ne sadrži određenu referentnu stopu, kao niti precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope. Polazeći od toga, nižestupanjski su sudovi zaključili da je nepoštena i stoga ništetna ugovorna odredba, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a kojom se promjena kamatne stope čini ovisnom o odluci banke, pri čemu se ne navode bilo kakvi kriteriji npr. iz Općih uvjeta poslovanja banke ili sl., već se promjena visine stope veže samo uz jednostranu odluku banke, a u situaciji kada razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope, kao i odnos s drugim odredbama ugovora, nisu na transparentan način objašnjene tužitelju prilikom zaključenja ugovora, tako da on može na temelju jasnih i razumljivih kriterija sagledati ekonomske posljedice koje iz toga za nju proizlaze.
8.2. Na temelju takvog zaključka, u postupku pred prvostupanjskim sudom, provedeno je financijsko vještačenje, a kojim je utvrđen iznos preplate po kreditu zbog promijenjenih kamatnih stopa tijekom otplate kredita koji je izračunat kao razlika između iznosa uplata na ime anuiteta obračunatih po otplatnom planu banke tijekom otplate kredita i anuiteta utvrđenih po otplatnom planu po početno ugovorenoj kamatnoj stopi, i iznosi ukupno 41.185,03 kn, a koji je iznos, na temelju čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO) dosuđen tužitelju s pripadajućim zateznim kamatama.
8.3. Drugostupanjski sud, smatrajući da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, odbija žalbu u cijelosti i potvrđuje presudu suda prvog stupnja.
9. U reviziji tuženik ističe da je način na koji su otklonjene pravne posljedice ništetnosti – primjenom kamatne stope koja je vrijedila na dan sklapanja Ugovora o kreditu za cijelo razdoblje trajanja Ugovora o kreditu koji je otplaćen u cijelosti, u konačnici imalo za posljedicu primjenu te kamatne stope kao fiksne. Navedeno utvrđenje ništetnosti, prema mišljenju tuženika, ima za posljedicu nastanak pravne praznine u Ugovoru o kreditu, u okolnostima u kojima promjenjivost kamatne stope nije sporna niti otklonjena, a stranke su je imale na umu prilikom sklapanja Ugovora o kreditu (čl. 2. i 3. ZOO). Zbog navedenog revident tvrdi da je u konkretnom slučaju sud trebao odrediti referentnu kamatnu stopu s kojom bi se mogla usporediti stopa koja je vrijedila u ugovornim odnosima poput onoga koji su stranke uspostavile sklopljenim Ugovornom o kreditu, a da bi takva referentna kamatna stopa trebala biti jednaka kamatnoj stopi koju su vjerovnici redovito naplaćivali u sličnim ugovornim odnosima, odnosno trebala bi odgovarati razumnoj kamatnoj stopi. U tom bi slučaju tužiteljica imala pravo na razliku, ako bi ista nastala, između tako određene kamatne stope i kamatne stope mijenjane odlukama kreditora.
10.1. Prethodno valja ukazati da se uobičajeno promjenjiva kamatna stopa na kredite poslovnih banaka sastoji se od dva dijela (postotka): fiksnog i promjenjivog. Fiksni dio kamatne stope je određeni ugovoreni broj postotnih poena koji se ne mijenjaju tijekom korištenja kredita, dok je promjenjivi dio kamatne stope na kredite ugovoreni parametar čija je promjena neovisna o volji ugovornih strana. Tako, primjerice prema odredbi čl. 11.a Zakonu o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 75/09, 112/12, 143/13 - dalje: ZPK), koja je na snazi od 1. siječnja 2014., parametri uz koje se može vezati promjenjiva kamatna stopa su: referentne kamatne stope (EURIBOR, LIBOR) ili NRS (nacionalna referentna stopa) ili prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti.
10.2. Referentne kamatne stope uobičajeno izračunava neovisno tijelo, a njihov cilj je odražavanje troškova zaduživanja na različitim tržištima. One mogu odražavati troškove zaduživanja na međubankovnom tržištu, ali i troškove zaduživanja u slučaju kada su sredstva pribavljena iz drugih izvora, poput primjerice fondova tržišta novca, mirovinskih fondova te osiguravajućih društava. Najčešće korištene referentne stope u Europi su EURIBOR, EONIA te LIBOR, a u Republici Hrvatskoj se od 2012. objavljuje i NRS (nacionalna referentna stopa) koja odražava prosječni trošak izvora sredstava hrvatskog bankovnog s obzirom na određeni protekli period, vrstu izvora i relevantnu valutu, odnosno, NRS je prosječna kamata koju bankovni sektor plaća kako bi pribavio sredstva potrebna za kreditno poslovanje (čl. 2. st. 1. toč. 16. ZPK). Svaki od navedenih parametara ima dakle drugačiji utjecaj na visinu kamatne stope.
10.3. Iz navedenog je vidljivo da ne postoji zakonom propisana referentna kamatna stopa, kao niti jedan jedinstveni parametar uz koje bi se vezala promjenjiva kamatna stopa, a koji bi se po sili zakona primjenjivao u situaciji kada je ugovorna odredba proglašena ništetnom. Stoga nije dopušteno, kako to u reviziji tvrdi tuženik, da sud popunjava ugovor nekom stopom koju bi sam utvrđivao kao "razumnu" (u kolokvijalnom značenju, gdje se kao razumno označava nešto što odgovara prosječnoj stopi koja je vrijedila u ugovornim odnosima poput onoga koji su stranke uspostavile sklopljenim Ugovornom o kreditu).
11. Pritom, a neovisno o navedenom u toč. 10., predloženim faktičnim supstituiranjem nepoštene odredbe o promjeni kamatne stope nekom drugom stopom koju bi utvrđivao sud od slučaja do slučaja, bili bi ugroženi ciljevi zakonom predviđene zaštite potrošača od nepoštenih ugovornih odredbi. Naime, svaka prilagodba ništetne ugovorne odredbe značila bi ujedno i njezino djelomično ostavljanje na snazi, a što nije dopušteno kada se ima na umu doseg odredbe čl. 102. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 79/07 - dalje: ZZP/07). To stoga što nepoštena ugovorna odredba ne obvezuje potrošača, a pravne posljedice ništetnosti propisane navedenom odredbom jednake su kao da takve ugovorne odredbe (dijela odredbe) nije niti bilo.
12. Zbog iznesenog, odgovor na postavljeno pitanje glasi:
Potrošaču pripada pravo na povrat plaćenog po osnovi nepoštene ugovorne odredbe kojom je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci kreditora, u visini utvrđene razlike između plaćenih kamata i kamata obračunatih na temelju kamatne stope utvrđene ugovorom u dijelu koji nije oglašen ništetnim, bez da se dio ugovorne odredbe koji je utvrđen ništetnim supstituira primjenom nekog parametra ili referentne stope koje bi određivao sud u okolnostima svakog pojedinog slučaja i u odnosu na tako utvrđenu stopu obračunava možebitna razlika.
13. S obzirom na sve navedeno, pravilnom je primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 1111. st. 1. ZOO, prihvaćen kondikcijski zahtjev tužitelja i naloženo tuženiku vratiti tužitelju iznose plaćene na ime ispunjenja ništetnog dijela ugovorne odredbe.
14. Kako dakle ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena te oni ne utječu na donošenje drukčije odluke, valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 6. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
