REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, Split

Poslovni broj: K-531/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Jadranki Luketin kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje A. Z. kao zapisničara, u kaznenom predmetu

protiv okrivljenog Jo. J., zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19,) i dr., povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u S. od 17. studenog 2020., broj: …, nakon održane rasprave 13. svibnja 2022. i 6. srpnja 2022., u prisustvu branitelja okrivljenog Ž. V., odvj. u S., zamjenice

ODO-a S. M. P. i zamjenika punomoćnika oštećene M. R., odvj. u

S., dana 6. srpnja 2022. objavio je i

p r e s u d i o j e :

OKRIVLJENI:  J.  J.,  OIB:  …,  sin  pok. N. i S. rođene M., rođen …. u

M., s prebivalištem u M., državljanin  Republike  Hrvatske,  diplomirani ekonomist,  sa

završenom visokom stručnom spremom, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta od 4 godine, izvrsno imovinsko stanje, neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 15. kolovoza 2020. oko 14,50 sati u M., u ulici …, u apartmanima za iznajmljivanje u vlasništvu njegove majke S. J.,

pristupio na hodniku svojoj majci i u cilju da kod nje izazove osjećaj straha za njezin život rekao joj da je kurva, kučka, drolja raspala, da će je ubiti, da neće živjeti, da će sve zapaliti i da će ih ubiti kao zečeve, što je kod S. J. izazvalo osjećaj straha za njezin život pa je pobjegla niz stepenice apartmana, te je u cilju da svoju majku teško tjelesno ozlijedi krenuo za njom i uhvatio je objema rukama oko vrata, ali se ona uspjela istrgnuti i izmaći, da bi je sustigao i uhvatio za ruku te je ponovno objema rukama uhvatio za vrat i odgurnuo snažno o zid te je glavom udarila o zid i pala na pod, da bi je dok je ležala na podu udarao rukama i nogama po glavi, leđima, prsima i nogama te je s daljnjim udaranjem prestao kada je u zgradu s apartmanima ušao gost, uslijed čega je S. J. zadobila hematome na rukama, nogama, licu i leđima,

kontuzije lijevog hemitoraksa, kontuzijske biljege obostrano na koljenima i potkoljenicama i krvne podljeve na vratu koje ozljede su lake naravi,

II. dakle, s namjerom da teško tjelesno ozlijedi blisku osobu poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela i drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

III. čime je počinio dva kaznena djela i to jedno kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju - djelo opisano i kažnjivo u članku 118. stavku 2. u svezi stavka 1. i članka 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11) i jedno kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - djelo opisano i kažnjivo u članku 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, a sve u svezi čl. 51. KZ/11.

IV. Stoga se okrivljenom J. J. na temelju čl. 118. st. 2., a u vezi s čl. 34. i čl. 48. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11 za kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

a na temelju čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 51. KZ/11 za kazneno djelo prijetnje okrivljenom J. J. se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST MJESECI)

te se na temelju čl. 51. KZ/11 okrivljeni J. J.

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 2

(DVA) MJESECA

V. nakon čega se okrivljenom J. J. na temelju čl. 57. KZ/11 i z r i č e

D J E L O M I Č N A U V J E T N A O S U D A

na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

VI. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08), dužan je okrivljeni J. J. naknaditi troškove kaznenog postupka u sveukupnom iznosu od 6.100,00 (riječima: šesttisućaisto) kuna, od čega iznos od 1.900,00 (tisućuidevesto) kuna predstavlja troškove kaznenog postupka do podizanja optužnice i to 900,00 (devetsto) kuna za izradu sudsko-medicinskog vještačenja dr. Š. A., a iznos od 1.000,00 (tisuću) kuna predstavlja paušalnu svotu prije podizanja optužnice, te iznos od 3.200,00 (tritisućeidvjesto) kuna predstavlja trošak izrade psihijatrijskog vještva određenog na raspravi i iznos od 1.000,00 (tisuću) kuna na ime sudskog paušala, to jest paušala nakon podizanja optužnice.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u S. podiglo je pred Općinskim sudom u

S. optužnicu pod brojem … od 17. studenog 2020. protiv

okrivljenog J. J. zbog jednog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u

pokušaju iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11 i jednog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

2. Prije početka rasprave dana 25. ožujka 2022. stranke su se suglasile da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac, a sukladno čl. 19.b st. 3. ZKP/08.

3. Prilikom očitovanja o optužbi na ročištu rasprave dana 13. svibnja 2022. okrivljenik J. J. je izjavio da priznaje kaznena djela iz optužnice, da se osjeća krivim i da se kaje, te da će svoju obranu iznijeti na početku dokaznog postupka.

4. Iako je okrivljenik J. J. ispitan pred Općinskim državnim odvjetništvom u S. dana 16. kolovoza 2020. negirao počinjenje predmetnih kaznenih djela iz optužnice, iznoseći obranu na ročištu rasprave dana 13. svibnja 2022. isti je priznao počinjenje kaznenih djela upravo na način kako mu se to optužnicom stavlja na teret.

4.1. Naveo je da se incident dogodio kako je to opisano u činjeničnom opisu optužnice. U svakom slučaju da su bili napeti odnosi između njega, majke i sestre isključivo zbog imovinskopravnih odnosa. Dalje je naveo da se potrudio da sredi te odnose sa majkom i sestrom na način da se podijeli imovinu koju je stekao njegov djed. Njegova majka je tu imovinu renovirala i on je podjelom dobio deset apartmana i jedan stan na korištenje. Apartmane koje je dobio je dao u desetogodišnji najam pa je dobio jednu korektnu količinu novca i to iznos od 480.000,00 eura, ali naknadno je morao vratiti neke kredite i slično. Trenutno živi u M. sa ženom i djetetom jer je shvatio da se bolje maknuti iz Hrvatske, ali povremeno dolazi u Hrvatsku. Procjenjuje da su ovako odnosi u obitelji korektniji jer svatko ima svoj dom i lakše je održavati te odnose korektnima nego da žive u zajednici. Naveo je da je imao doticaja sa narkotičnim sredstvima za vrijeme dok je bio student, ali da nikada nije bio ovisnik.

5. U dokaznom postupku na ročištu rasprave dana 13. svibnja 2022. saslušana je svjedokinja – oštećena – žrtva S. J..

6. U nastavku dokaznog postupka pregledana je medicinska dokumentacija za oštećenu S. J.(list 8-11), fotografije S. J.od 9. veljače 2020. (list 23-24), zapisnik Policijske postaje M. o ispitivanju prisutnosti alkohola serijskog broja … od 15. kolovoza 2020. (list 30), pregledan je zapisnik sa snimkom ispitivanja osumnjičenika J. J. u Policijskoj postaji M. dana 16.

kolovoza 2020. broj:… od 16. kolovoza 2020. (list 32-35),

zapisnik sa snimkom prvog ispitivanja osumnjičenika J. J. u Općinskom državnom odvjetništvu u S. dana 16. kolovoza 2020. (list 43-47), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje S. J. na Županijskom sudu u S.dana 8. rujna 2020. (list 68-69), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje J. J. na Županijskom sudu u S. dana 8. rujna 2020.

(list 70), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka T. J. na Županijskom sudu u S. dana 8. rujna 2020. (list 71), pregledan je nalog za vještačenje Općinskog državnog odvjetništva u S. broj:… od 14.

rujna 2020. (list 72), suglasnošću stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Š. A. od 11. listopada 2020. (list 79-80), pročitana je presuda Općinskog suda u M. broj:… od 13. rujna 2020. (list 98-99), pročitana je izjava svjedokinje – oštećenice – žrtve i majke okrivljenog S. J., a koju je ista dala pred javnim bilježnikom u M. 22. travnja 2021., a u kojoj izjavi navodi kako moli sud da se odustane od bilo kakvog terećenja njezinog sina J. J. ako je to ikako moguće (list 143 spisa), suglasnošću

stranaka pročitan je sudsko-psihijatrijski nalaz i mišljenje za J. J., a koji je za potrebe ovog suda izradila dr. S. B. iz S., psihijatar – forenzičar (list 200- 206).

7. Stranke nisu imale primjedbe na pročitanu dokumentaciju te nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

8. Na kraju dokaznog postupka pregledan je izvadak iz prekršajne evidencije za J. J. Odjela za prekršajne evidencije od 6. srpnja 2022., a nakon toga pregledan je izvadak iz kaznene evidencije za J. J. od 6. srpnja 2022., a iz kojeg izvatka proizlazi da prema raspoloživim podacima kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave isti nije osuđivana osoba.

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da je okrivljeni J. J.

počinio jedno kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11 i jedno kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11, upravo na način opisan u izreci.

10. Okrivljenik je u svojoj obrani priznao počinjenje predmetnih kaznenih djela upravo na način kako mu se to optužnicom stavlja na teret. Priznanje okrivljenika objektivizirano je drugim dokazima provedenim u postupku.

11. Prije svega je za navesti da su okrivljenik J. J. i žrtva S. J.,

sin i majka, odnosno srodnici po krvi u ravnoj lozi, pa su isti članovi obitelji, sukladno odredbi čl. 87. st. 8. KZ/11, a slijedom toga spadaju u pojam bliske osobe sukladno st. 9. istog članka.

12. Na ročištu rasprave dana 13. svibnja 2022. ispitana je svjedokinja – oštećena – žrtva S. J.. Nakon što joj je predočen i pročitan iskaz koji je dala pred sucem istrage u Županijskom sudu u S. 8. rujna 2021., navela je da ostaje pri tom iskazu u cijelosti, te da je sve što je navedeno točno.

12.1. Tako je svjedokinja – oštećena S. J. navela da je ona majka okrivljenika J. J. i da je upravo ona podnijela kaznenu prijavu protiv njega.

Prijavu je podnijela iz više razloga, a jedan od razloga je taj što je ovakvo postupanje okrivljenika postalo učestalo, pa je tako isti osuđen i presudom Prekršajnog suda u M.zbog drugog događaja kada ju je također fizički napadao, hvatao za vrat,

gađao predmetima i vrijeđao je govoreći joj da je kurva, drolja i sl. S J. je dugo godina imala probleme pa ga je tako prijavljivala u drugoj državi u kojoj ima kuću, odnosno u BiH. Navela je da je J. studirao u D. osam godina, ali da nije završio fakultet. Vidjela je da se s njim događaju problemi i to na psihičkoj osnovi, počeo je kockati, gubio je velike novce, a počeo je konzumirati i drogu. Odvela ga je psihijatru i tada mu je propisano liječenje.

12.2. Što se tiče predmetne obiteljske kuće u M. gradnju te kuće financirala je zajedno sa svojim djeverom T. J., kuća ima 15 apartmana i bave se turizmom. 2011. je darovnim ugovorom svoj dio obiteljske kuće darovala sinu J.J., a sebe je ostavila kao plodouživatelja.

12.3. Što se tiče predmetnog događaja od 15. kolovoza 2020. svjedokinja je navela da se isti dogodio u popodnevnim satima, negdje oko 15,00 sati. Naime, nedugo prije toga nazvao ju je djever T. J. koji joj je kazao da imaju nove goste

A. koji traže dva apartmana. Kada ju je djever nazvao to je očito čuo njezin sin,

došao je do nje na parking, počeo se derati i vikati da nitko tu neće parkirati i da je to sve njegovo vlasništvo jer mu je to ostavio djed. Dalje je navela da se popela na prvi kat te da je J. došao do nje i počeo je objema rukama hvatati za vrat. Uspjela se izmaknuti, a onda ju je J. potegnuo za ruku, a ona je željela pobjeći u kćerin stan. Međutim, on ju je ponovno uhvatio objema rukama za vrat i odgurnuo snažno u zid te je glavom snažno udarila u zid i pala. Čitavo to vrijeme J. se derao, galamio i gostima je govorio da neće ući u apartman. Dok je ležala na podu J. ju je nastavio udarati nogama i rukama. Za cijelo ovo vrijeme J. ju je vrijeđao i prijetio ponavljajući joj ono što joj je uvijek govorio, kurvo, kučko, droljo raspala, ubit ću te nećeš živjeti, zapalit ću ovo sve, sve ću vas ubiti kao zečeve. Ovaj fizički napad je prestao kada je gost A. izašao iz sobe i sve vidio, J. ju je tada pustio i ona se nekako četveronoške popela i ušla u stan svoje kćeri, zaključala se i nazvala policiju. Koliko se sjeća okrivljenik je na nogama imao tenisice. Policija ju je odvela u Dom zdravlja u M. gdje joj je izdan nalaz sa opisom povreda koje je imala, a radi se o hematomima po cijelom tijelu.

12.4. Navela je da smatra da je njezin sin postupio na opisani način jer taj dan, a i izvjesno vrijeme prije toga, nije bio sav svoj. U to vrijeme je bio u fazi rastave što ga je strašno poremetilo, a taj dan misli da se loše osjećao, a sumnja da je konzumirao marihuanu da ga smiri. Nakon ovog incidenta u kolovoza 2020. bilo je još sporadičnih sukoba između njih, ali su se nakon toga između njih u cijelosti stvari smirile i on nikada više nije tako postupio prema njoj. Navela je da je njezin sin stjecajem okolnosti dobio dosta imovine koja potječe od njezinog pokojnog svekra, pa nikada nije nešto posebno radio.

12.5. Iako je prilikom ispitivanja pred Županijskim sudom u S. navela da je zainteresirana za progon protiv okrivljenika, na raspravi je navela da se u međuvremenu pomirila sa sinom i da mu želi sve najbolje i da ne bi htjela da on ode u zatvor te da je u tom smislu dala izjavu kod javnog bilježnika. Navela je da joj je i dan danas bolno prisjećati se svega toga i moli sud da sve ovo „ublaži“ koliko je to zakonski moguće. Navela je da okrivljenik često boravi u M. jer su mu tamo bivša supruga i dijete, te da je moguće da dođe do pomirenja između njih. Naposljetku je navela da je sve oprostila svom sinu.

12.6. Iskaz svjedokinje – oštećene S. J. sud je prihvatio jer je dan jasno, sigurno i detaljno te je u skladu s rezultatima provedenog dokaznog postupka.

Sud ne nalazi razlog zbog kojeg bi oštećenica S. J. svojim iskazom lažno teretila okrivljenika.

13. Suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje J.

J. na Županijskom sudu u S. dana 8. rujna 2020. i zapisnik o ispitivanju svjedoka

T. J. na Županijskom sudu u S. dana 8. rujna 2020.

13.1. U svojim iskazima ovi svjedoci naveli su da nisu svjedočili događaju o kojem se vodi ovaj kazneni postupak. Svjedokinja J. J., koja je kćer oštećene i sestra okrivljenika, po povratku kući uočila je da policija odvodi njezina brata u jednom autu, a majku u drugom autu te da je majka pritom bila uplakana. O odnosu s bratom navela je da je taj odnos periodično dobar, odnosno loš. Dalje je navela da je najveći problem njezina brata kad nema novaca, jer se tada kod njega javlja agresija i nasilje,

a da on nije osoba koja može kontrolirati svoj bijes. Navela je da je to nasilje uglavnom ispoljavao na stvarima, a da je u više navrata agresiju ispoljavao na njihovoj majci, i da su to uglavnom bile vike i galama. Svjedok T. J., koji je djever oštećene i stric okrivljenika, naveo je da oni zajedno žive u istoj zgradi u M. i da se bave iznajmljivanjem apartmana te da je predmetnog dana zvao okrivljenika i oštećenu kako bi dogovorili smještaj za nove goste koji su došli u apartmane. Kako su se dogovorili s gostima on je odmah izašao do parkinga pred kućom da pokaže gostima gdje će parkirati vozilo. Nakon toga se vratio u svoj stan i onda je odjednom čuo viku i galamu koja dopire sa parkinga, ali nije vidio navodno nasilje J. prema svojoj majci

S.. Čuo je neku svađu u hodniku, ali nije na to obraćao pažnju niti je razaznao tko se svađa. Zamolio je gosta A. ako je vidio da se nešto dogodilo da o tome šuti i da policiji ništa ne govori.

13.2. Iskaze svjedokinje J. J.i svjedoka T. J. sud je prihvatio

kao vjerodostojne. Iako ovi svjedoci nemaju neposrednih saznanja o predmetu ovog kaznenog postupka, ipak iznose neke činjenice koje je sud uzeo u obzir. Tako iz iskaza svjedoka T. J. proizlazi da je čuo viku i galamu, odnosno neku svađu na hodniku, dok iz iskaza svjedokinje J. J. proizlazi da je okrivljenik znao ispoljavati agresiju i nasilje kada ne bi imao novaca, kao i da je tu agresiju i nasilje u više navrata ispoljavao prema njihovoj majci, oštećenici S. J..

14. Nalogom Općinskog državnog odvjetništva u S. od dana 14. rujna 2020. određeno je sudsko – medicinsko vještačenje ozljeda koje je zadobila oštećena

S. J. te je isto povjereno stalnom sudskom vještaku dr. Š.

A..

14.1. Suglasnošću stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Š. A. od 11. listopada 2020.

14.2. U svom mišljenju vještak je naveo da je iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo da je oštećena S. J. zadobila hematome na rukama,

nogama, licu, leđima, kontuzije lijevog hemitoraksa, kontuzijske biljege obostrano na koljenima i potkoljenicama koji da su nastali kao posljedica više neovisnih udaraca tupotvrdim sredstvom, u konkretnom slučaju da su isti mogli nastati kao posljedica udarca šakom i obučenom nogom dok da bi krvni podljevi na glavi, koljenima i potkoljenicama obostrano mogli nastati kao posljedica forsiranog pada. U svom mišljenju dalje je naveo da sve opisane ozljede pojedinačno i u svom zbroju predstavljaju (laku) tjelesnu ozljedu te su nastale udarcima slabog do srednje jakog intenziteta. Također je u mišljenju naveo da su krvni podljevi na vratu nastali kao posljedica udarca tupotvrdim sredstvom, u konkretnom slučaju da su mogli nastati kao posljedica stiska šakom, te predstavljaju (laku) tjelesnu ozljedu.

14.3. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Š. A..

14.4. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Š. A. sud je prihvatio jer je izrađen objektivno, jasno i precizno, na temelju medicinske dokumentacije i u skladu sa zakonom i pravilima struke te ga je sud prihvatio kao vjerodostojan.

15. U postupku je pročitana presuda Općinskog suda u M. broj:… od 13. rujna 2020. iz koje proizlazi da je okrivljenik J. J. osuđen za

prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u svezi čl. 10. toč. 3. istog Zakona, a na štetu svoje majke, ovdje oštećene S. J. i svog strica T.

J..

16. U postupku je pročitana izjava svjedokinje – oštećenice – žrtve i majke okrivljenog S. J., koju je ista dala pred javnim bilježnikom u M. 22.

travnja 2021., a u kojoj je navela da povlači sve prijave protiv svog sina J. J.,

iz optužnice broj: … iz razloga što se njihov obiteljski odnos normalizirao već duže vrijeme. Nemaju nikakvih problema, funkcioniraju bez ikakve svađe i ekscesa pa moli sud da uvaži njezinu izjavu i odustane od bilo kakvog terećenja njezina sina J.

J. ako je ikako moguće te se ujedno ispričava zbog svih problema koje su stvorili.

17. Po nalogu ovog suda od dana 13. svibnja 2022. određeno je sudsko psihijatrijsko vještačenje okrivljenika J. J. te je isto povjereno stalnoj sudskoj vještakinji psihijatrici dr. S. B..

17.1. Suglasnošću stranaka pročitan je sudsko-psihijatrijski nalaz i mišljenje za J. J. izrađen od vještakinje S. B.. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je okrivljenik J. J. osoba kod koje nisu dijagnosticirane teže duševne smetnje,

osoba je uredne izvorne inteligencije, sa elementima kombinirane, emocionalno nestabilne, impulzivne i nezrele strukture osobnosti. Nije ovisnik o drogi ili bilo kojem drugom psihoaktivnom sredstvu. Vještakinja je mišljenja da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja svog postupanja, a više vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja djela bile smanjene, tj. in tempore criminis je bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Zbog opasnosti da će okrivljenik počiniti isto ili slično djelo, vještakinja je preporučila sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje navedenih djela. Što se tiče njegovog psihičkog stanja na okolnost raspravne sposobnosti, vještakinja je utvrdila da je okrivljenik sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, sposoban je razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumjeti se sa braniteljem i davati mu upute, pa da je stoga raspravno sposoban.

17.2. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje psihijatrice dr. S. B..

17.3. Nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrije dr. S. B. sud je prihvatio jer je izrađen objektivno, jasno i precizno, u skladu sa zakonom i pravilima struke te ga je sud prihvatio kao vjerodostojan.

18. Prema tome, uzimajući u obzir sve ranije navedeno i dovodeći to u međusobnu povezanost, ovaj sud smatra utvrđenim kako je okrivljenik dana 15. kolovoza 2020. oko 14,50 sati u M., u ulici …, u

apartmanima za iznajmljivanje u vlasništvu njegove majke S. J., pristupio na hodniku svojoj majci i u cilju da kod nje izazove osjećaj straha za njezin život rekao joj da je kurva, kučka, drolja raspala, da će je ubiti, da neće živjeti, da će sve zapaliti i da će ih ubiti kao zečeve, što je kod S. J. izazvalo osjećaj straha za njezin

život pa je pobjegla niz stepenice apartmana, te je u cilju da svoju majku teško tjelesno ozlijedi krenuo za njom i uhvatio je objema rukama oko vrata, ali se ona uspjela istrgnuti i izmaći, da bi je sustigao i uhvatio za ruku te je ponovno objema rukama uhvatio za vrat i odgurnuo snažno o zid te je glavom udarila o zid i pala na pod, da bi je dok je ležala na podu udarao rukama i nogama po glavi, leđima, prsima i nogama te je s daljnjim udaranjem prestao kada je u zgradu s apartmanima ušao gost, uslijed čega je S. J. zadobila hematome na rukama, nogama, licu i leđima,

kontuzije lijevog hemitoraksa, kontuzijske biljege obostrano na koljenima i potkoljenicama i krvne podljeve na vratu koje ozljede su lake naravi.

19. U odnosu na kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju koje se okrivljeniku stavlja na teret treba kazati sljedeće.

19.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka, utemeljenog na medicinskoj dokumentaciji, proizlazi da je oštećena kritične prigode zadobila hematome na rukama, nogama, licu i leđima, kontuzije lijevog hemitoraksa, kontuzijske biljege obostrano na koljenima i potkoljenicama i krvne podljeve na vratu, koje ozljede je vještak okarakterizirao kao (lake) tjelesne ozljede.

19.2. Činjenica da je oštećenica tijekom kritičnog događaja zadobila tek lakše tjelesne ozljede, ne govori u prilog zaključku da se radi o kaznenom djelu (lake) tjelesne ozljede iz čl. 117. KZ/11, jer neovisno o kvalifikaciji ozljede, cjelokupno postupanje okrivljenika naspram oštećenice upućuje na njegovu namjeru da oštećenu teško tjelesno ozlijedi.

19.3. Naime, okrivljenik je prvotno uhvatio oštećenicu rukama oko vrata, a kada se ista uspjela izmaći i pobjeći nije se zaustavio sa svojim postupanjem, već je krenuo za istom i sustigao je, a što jasno ukazuje na njegovu ustrajnost u postupanju. Nakon toga je oštećenicu ponovo uhvatio rukama za vrat i odgurnuo snažno u zid te je ista glavom udarila o zid i pala na pod, te ju je okrivljenik nogama i rukama udarao po glavi, leđima, prscima i nogama. Dakle, i nakon što je oštećena udarila glavom o zid i pala na pod, okrivljenik je nastavio s udarcima po cijelom tijelu oštećene, između ostalog, i po glavi kao vitalnom dijelu tijela oštećenice.

Okrivljenik nije prestao s nanošenjem ozljeda sve dok iz apartmana nije izašao gost i sve vidio, iz čega je vidljiva bezobzirnost u njegovog postupanju.

19.4. S obzirom da je optuženik nastavio sa udarcima i to u situaciji kada su oštećena bespomoćno ležala na podu, i to udarcima usmjerenim, između ostalog, i na glavu kao vitalni i vrlo mobilni dio tijela, te s obzirom na to da je prestao s udarcima tek kada je gost izašao iz apartmana, okrivljeni je znao da može nanijeti ozljedu kakvu je oštećenica zadobila, ali i težu ozljedu, a to je i htio.

19.5. Slijedom navedenog, sud zaključuje da se radilo o teškoj tjelesnoj ozlijedi u pokušaju, a ne onoj koja je stvarno nanesena, jer su lokacije povrede, ustrajnost u povređivanju i brojnost nanesenih ozljeda takvi da je samo slučajno izostala teška tjelesna ozljeda.

20. U odnosu na kazneno djelo prijetnje koje se okrivljeniku stavlja na teret treba kazati sljedeće.

20.1. Iz iskaza oštećene, a što priznaje i sam okrivljenik, proizlazi da joj je inkriminiranog dana u inkriminirano vrijeme okrivljenik uputio inkriminirane riječi, odnosno rekao joj da je kurva, kučka, drolja raspala, da će je ubiti, da neće živjeti, da će sve zapaliti i da će ih ubiti kao zečeve, a zbog kojih riječi je ista osjetila strah za vlastiti život i pokušala pobjeći.

20.2. Prijetnja koju je okrivljenik kritične prigode uputio oštećenici da će je ubiti, da neće živjeti, da će sve zapaliti i da će ih sve ubiti kao zečeve, nesporno ima karakter ozbiljne prijetnje smrću upućene oštećenici, što je bitno obilježje kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11. Također, radi se o prijetnji koja je objektivno prikladna da kod svake osobe, pa tako i kod oštećenice, osobito zbog toga što su između istih već postojali narušeni odnosi, izazove strah za njezin vlastiti život.

21. Na temelju čl. 23. KZ/11, kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

21.1. U odnosu na ubrojivost okrivljenika za istaknuti je da iz provedenog sudsko – psihijatrijskog vještačenja okrivljenika J. J. po stalnoj sudskoj vještakinji dr. S. B. proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela iz optužnice bio smanjeno ubrojiv. Što se pak tiče subjektivnog odnosa okrivljenika prema kaznenom djelu teške tjelesne ozljede u pokušaju okrivljenik je bio svjestan da svojim postupanjem može oštećenici nanijeti teške tjelesne ozljede, a koje postupanje je i htio kao takvo i kao svoje, pa je stoga postupao s izravnom namjerom u tom smislu. Što se pak tiče subjektivnog odnosa okrivljenika prema kaznenom djelu prijetnje okrivljenik je bio svjestan da se radi o ozbiljnim prijetnjama koje su prikladne da kod oštećenice izazovu osjećaj straha, te je htio to postupanje kao takvo i kao svoje,

pa je stoga postupao s izravnom namjerom u tom smislu. Svijest o protupravnosti nije sporna budući da je zabranjenost takvog ponašanja općepoznata.

22. Zbog svega navedenog sud smatra da su se u radnjama okrivljenika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja predmetnih kaznenih djela te da pri tome nema elemenata koji bi isključili krivnju ili kaznenopravnu odgovornost okrivljenika, te je proglašen krivim za počinjenje jednog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 2. u svezi st. 1. i u svezi čl. 34. KZ/11 i jednog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

23. S obzirom da je okrivljenik sa više radnji počinio više različitih kaznenih djela, odnosno više kaznenih djela kojima se štiti različito pravno dobro, u konkretnom slučaju radi se o realnom heterogenom stjecaju.

24. Prilikom donošenja odluka o vrsti i visini kaznene sankcije sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

24.1. Sud je kao olakotne okolnosti cijenio priznanje okrivljenika, smanjenu ubrojivost okrivljenika u vrijeme počinjenja predmetnih kaznenih djela, raniju kaznenu neosuđivanost okrivljenika, činjenicu da je okrivljenik relativno mlada osoba koja ima maloljetno dijete, izraženo kajanje zbog počinjenja predmetnih kaznenih djela, te činjenicu da se okrivljenik pomirio sa žrtvom te da žrtva nije zainteresirana za kazneni progon okrivljenika.

24.2. Sud je kao otegotnu okolnost cijenio prekršajnu osuđivanost okrivljenika za prekršaj s elementima nasilja upravo na štetu svoje majke, oštećene S.

J., kao i upornost i bezobzirnost u postupanju, dok drugih otegotnih okolnosti sud nije pronašao.

24.3. Člankom 48. st. 1. KZ/11 propisano je da sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeno kazneno djelo kad je to zakonom izričito propisano, a upravo je to zakonom izričito propisano u čl. 34. st. 2. KZ/11 u slučaju kada je kazneno djelo ostalo u pokušaju. S obzirom da je u konkretnom slučaju kazneno djelo teške tjelesne ozljede ostalo u pokušaju, sud je, vodeći računa o granicama ublažavanja propisanima u čl. 49. st. 1. t. 3. KZ/11, okrivljeniku na temelju čl. 118. st. 2., a u vezi s čl. 34. i čl. 48. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11 za kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

24.4. Na temelju čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 51. KZ/11 za kazneno djelo prijetnje okrivljenom J. J. sud je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.

24.5. Potom je na temelju čl. 51. KZ/11 okrivljeni J. J. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnom slučaju je bilo nužno reagirati kaznom koja će okrivljenika, ali i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Sud je zaključio da je okrivljenik svojim postupanjem nakon počinjenja djela, priznanjem i kajanjem pokazao da je spreman prihvatiti odgovornost za počinjena djela. Stoga je sud zaključio da je upravo kazna zatvora od jedne godine i dva mjeseca primjerena navedenim okolnostima i ličnosti okrivljenika.

24.6. Istovremeno, sud smatra da se ostvarivanje svrhe kažnjavanja može postići i bez potpunog izvršenja kazne jer postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne okrivljenik neće ubuduće činiti kaznena djela, a osobito ako se uzmu u obzir navodi same oštećenice da se odnos nje i okrivljenika normalizirao već duže vrijeme i da funkcioniraju bez ikakvih svađa i ekscesa. Stoga je okrivljenom J. J. na temelju čl. 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

24.7. Sud je mišljenja kako će se ovakvom sankcijom postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se postići ciljevi kako generalne tako i specijalne prevencije.

25. Iz završnog govora predstavnika ODO S. proizlazi da su isti uz primarnu kaznenopravnu sankciju, a koju su nazvali primjerenom kaznom, predlagali i sigurnosnu mjeru psihosocijalnog tretmana iz čl. 70. KZ/11, a sve očigledno pozivajući se i misleći na zaključak iz sudsko psihijatrijskog vještva dr. S. B.. U vrijeme samog učina, a to je kolovoz 2020., čl. 70. KZ/11 koji je regulirao obvezni psihosocijalni tretman kao sigurnosnu mjeru upućivao je na to kako sud može izreći tu mjeru u situaciji kad je kazneno djelo počinjeno s obilježjem nasilja i ako postoji opasnost da će isti počiniti isto ili slično djelo. Sama formulacija zakonske odredbe iz čl. 70. KZ/11 („Narodne novine“ broj: 56/15), a koja glasi da sud „može“ izreći tu sigurnosnu mjeru upućuje na zaključak da sud nije dužan istu izreći ukoliko procijeni da postoje okolnosti koje ne bi opravdavale izricanje iste. Izmjenama i dopunama čl. 70.KZ/11 („Narodne novine“ broj: 84/21) uvedena je izmjena u čl. 70. st. 1. KZ/11 pa sada više nemamo formulaciju da sud može izreći ovu sigurnosnu mjeru nego da „će“ izreći, a što u sebi sadržava obligaciju izricanja te mjere. Kako je kazneno djelo počinjeno 2020., gdje je sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana bila formulirana u smislu da je sud može izreći, ali ne mora, sud je u konkretnom kaznenom postupku smatrao da je mnogo povoljnija i razumnija opcija da se odluči za to da ne izrekle spomenutu sigurnosnu mjeru iz sljedećih razloga.

Naime, iz sadržaja cjelokupnog kaznenog spisa, pa tako i iz obrane okrivljenika, ali i iz iskaza njegove majke, oštećene S. J., jasno proizlazi da okrivljeni živi na području BiH, odnosno u M. jer mu se tamo nalaze žena i dijete, a da samo povremeno dođe u Republiku Hrvatsku, odnosno u M.. Stoga se vrlo razumno postavlja pitanje, ukoliko presuda postane pravomoćna u ovom obliku kako je donesena, gdje bi okrivljeni i mogao izvršavati sigurnosnu mjeru, s obzirom da isti ima dvojno državljanstvo, pa postoji vjerojatnost, da bi, ako ova presuda postane pravomoćna, izrečenu kaznu izdržavao u BiH.

U prilog činjenici neizricanja ove sigurnosne mjere idu i sve druge činjenice do kojih je sud došao u konkretnom slučaju, a to je da su se odnosi između majke i sina više nego normalizirali, da okrivljenik više nije postupao prema majci na način kako ga se tereti u ovom postupku, da majka moli sud za izricanje najblaže moguće sankcije po zakonu, a isto tako i pisana izjava koju je majka dala pred javnim bilježnikom gdje jasno navodi da je sredila odnose sa sinom i da čak odustaje od kaznenog progona, a što nije bilo moguće jer se ne radi o takvoj vrsti kaznenog djela gdje se progon vrši po prijedlogu oštećenika niti se pak radi o privatnoj tužbi.

Također, u prilog činjenici za neizricanje sigurnosne mjere koja je predložena od strane ODO S. ide i činjenica da se u konkretnom slučaju radi o počinitelju koji je kazneno djelo s elementima nasilja počinio isključivo kada je njegova majka u pitanju, a pri tome sud u izvodu iz kaznene evidencije nije pronašao niti jedno drugo kazneno djelo gdje bi on bio osuđen za kazneno djelo s elementima nasilja, a sve ovo opet sagledavajući u kontekstu pomirbe između njega i majke.

26. U ovom kaznenom postupku nastali su određeni troškovi pa je stoga sud, na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08, obvezao okrivljenog J. J. naknaditi troškove kaznenog postupka u sveukupnom iznosu

od 6.100,00 kuna, od čega iznos od 1.900,00 kuna predstavlja troškove kaznenog postupka do podizanja optužnice i to 900,00 kuna za izradu sudsko-medicinskog vještačenja dr. Š. A., a iznos od 1.000,00 kuna predstavlja paušalnu

svotu prije podizanja optužnice, te iznos od 3.200,00 kuna predstavlja trošak izrade psihijatrijskog vještva određenog na raspravi i iznos od 1.000,00 kuna na ime sudskog paušala, to jest paušala nakon podizanja optužnice.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 6. srpnja 2022.

SUTKINJA:

JADRANKA LUKETIN,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za Županijski sud u 4 primjerka.

DNA:

- okrivljenom

- branitelju okrivljenog Ž. V.

- punomoćniku oštećenice V. G. (po pravomoćnosti)

- ODO u S.

- u spis