Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: 13 P-35/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužitelja Z. C., OIB 98836224515, C., zastupanog po punomoćnici J. J., odvjetnici iz N. G., protiv tužene Općina C., OIB… C. zastupane po punomoćnici D. K., odvjetnici iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva, 1. lipnja 2022. nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice te punomoćnice tužene, te objave odluke 6. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj Z. C., OIB…, C. dosjelošću stekao pravo vlasništva na cjelokupnom suvlasničkom dijelu nekretnina tužene Općine C., OIB…, C. i to na 1/5 dijela na nekretninama upisanim u z. k. ul. br.591 k.o. C. označenim kao č.k.br. 1920, broj D.L: 41, Đ. ulica površine 1612 m2, sastojeća od dvorišta površine 748 m2, livade površine 702 m2, kuće , Đ. ulica broj 35/1 površine 72 m2, kuće , Đ. ulica broj 35, površine 37 m2, kuće Đ. ulica površine 14 m2, pomoćne zgrade, Đ. ulica površine 9 m2 ukupno 1612 m2 što je tužena Općina C., OIB…, C. dužna priznati te trpjeti da se tužitelj Z. C. temeljem ove presude u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik na označenim nekretninama.

Obrazloženje

1.Tužitelj je po punomoćnici podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo vlasništva na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tužene na nekretninama upisanim u z.k.ul.br. 591 k.o. C.

2.1.U tužbi se između ostalog navodi da su na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zemljišnoknjižni odjel N. G. u z.k.ul. 591 k.o. C. a označenoj kao kčbr. 1920, broj D.L: 41, Đ. ulica površine 1612 m2, koja se sastoji od dvorišta površine 748 m2, livade površine 702 m2, kuće, Đ. ulica broj 35/1 površine 72 m2, kuća, Đ.ulica broj 35, površine 37 m2, kuće Đ. ulica površine 14 m2, pomoćne zgrade Đ. ulica površine 9 m2 , kao suvlasnici upisani tužitelj u 4/5 dijela i tužena u 1/5 dijela.

2.2.Međutim, stvarni posjednik navedenih nekretnina da je samo tužitelj. Tužitelj da je na tim nekretninama rođen 1960. godine, da je tu živio sa svojim roditeljima F. i B. koji da su već i ranije tu živjeli i nikada ih nitko nije smetao u posjedu navedenih nekretnina.

Tužena da nikada nije bila u posjedu navedenih nekretnina niti je tužitelju i njegovim prednicima osporavala korištenje cjelokupnih nekretnina.

2.3.Kako tužitelj i njegovi prednici predmetne nekretnine posjeduju neprekidno više od 60 godina, to je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

3.U odgovoru na tužbu tužena po punomoćnici čini nespornim zemljišnoknjižno stanje. Ostali navodi iz tužbe tuženoj nisu poznati, uslijed čega se protivi tužbenom zahtjevu .

4.Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) u izvadak iz zemljišne knjige z.k.ul. br. 591 k.o. C., u izvod iz katastarskog plana za predmetnu nekretninu, u naloge za plaćanje komunalne naknade Općine C. 123/08,57/11 te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka A. B. i T. B.

4.1.Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5.Prvenstveno je potrebno istaći da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu,da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

6.Nastavno,odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

6.1.U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

6.2.Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

7.U navedenom postupku je dakle potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada te ukoliko je bio isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva.

8.Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

9.O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika preko 60 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku, a koji svjedoci su iskazivali suglasno i njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je sam tužitelj priložio uz tužbu.

9.1.Svjedok A. B. u svom iskazu navodi da je vlasnik nekretnina koje se nalaze preko puta predmetnih nekretnina. Predmetne nekretnine da su prije tužitelja samostalno i nesmetano uživali sada pokojni roditelji tužitelja B. i F., da je tužitelj rođen u kući koja je ranije bila izgrađena na istom mjestu na kojem je tužitelj sagradio novu kuću i gospodarsku zgradu i da prema njegovom saznanju taj posjed samostalan i nesmetan traje preko 60 godina. Suglasno je iskazivao i svjedok T. B. koji zna da je tužitelj rođen i odrastao na predmetnim nekretninama.

10.Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.

Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

11.Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ dakle, kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a, to je zahtjevu tužitelja udovoljeno te odlučeno kao u izreci ove presude.

26.Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 6. srpnja 2022.

Sutkinja

Jasna Bratek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.