REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 727/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku K. Š., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. o. d.d., Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu G. i P. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-904/2021-2 od 25. studenoga 2021., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3289/2014-72 od 30. lipnja 2021., u sjednici održanoj 6. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-904/2021-2 od 25. studenoga 2021. u dijelu stavka prvoga izreke, se odbacuje, kao nedopušten.
II. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-904/2021-2 od 25. studenoga 2021. zbog slijedećih pravnih pitanja:
„a) Primjenjuje li se u situaciji kada je kazneni progon protiv osobe koja je odgovorna za štetu počinjenu kaznenim djelom poduzet i završen unutar roka zastare kaznenog progona donošenjem pravomoćne osuđujuće presude, a kod računanja zastarnog roka za naknadu štete iz čl. 231. Zakona o obveznim odnosima, rok relativne ili zastare kaznenog progona?
b) Da li se pitanje zastare potraživanja sudskim putem preinačenog dijela tužbenog zahtjeva (povećanjem postojećeg u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku) ocjenjuje samostalno te da li je za ocjenu nastupa zastare za tražbinu na koju se odnosi preinaka i u slučaju kada se radi o tražbini iz čl. 19., 1046, 1100 i 1101. Zakona o obveznim odnosima, odlučan dan preinake tužbe ili dan podnošenja tužbe?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude i rješenja.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja za koja je naveo da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Odgovor na taj prijedlog nije podnesen.
4. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).
5. Prvenstveno, imajući u vidu da je tuženik izričito podnio prijedlog za dopuštenje revizije i protiv rješenja kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je dopuštena preinaka tužbe, a dalje imajući u vidu da to nije rješenje u smislu čl. 400. st. 1. ZPP-a, jer njime postupak nije pravomoćno dovršen, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke, sve temeljem odredbi čl. 392. st. 1. i 6., u svezi čl. 400. st. 3. ZPP-a. K tomu, drugo pravno pitanje se odnosi na problematiku preinake tužbenog zahtjeva pa je u pogledu toga pitanja uputiti na prethodnu alineju ovoga odjeljka.
6. Razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude za obrazložiti je da se u prijedlogu označeno prvo pravno pitanje ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP- a; njime podnositelj zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
6.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
7. Za pravno pitanje koje je u prijedlogu naznačeno pod rednim brojem 4. je za navesti da u odlukama na koje se u tom smislu poziva, u pogledu tog pravnog pitanja sudovi nisu izrazili pravno shvaćanje pa tako tuženik nije izložio razlog važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a.
8. Stoga nije bilo mjesta dopuštenju revizije za ta pitanja (odjeljak 6. i 7.).
9. U pogledu pravnog pitanja koje je u prijedlogu označeno rednim brojem 3. (a u izreci pod „a)“), pobijana odluka je protivna odluci revizijskog suda poslovnog broja Rev 1214/2017, dok je zadnje pravno pitanje također važno u smislu čl. 385.a ZPP-a, s obzirom na pravno shvaćanje koje je revizijski sud izrazio u odluci poslovnog broja Rev-x 526/18-2 od 28. svibnja 2019. Imajući u vidu i da o odgovoru na ta pitanja ovisi odluka u sporu, valjalo u odnosu na njih dopustiti reviziju, temeljem odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP.
Zagreb, 6. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
