REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-6894/2022

ZAGREB

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice, Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. B.P., kojeg brani Ž.M., odvjetnik u Slavonskom Brodu, zbog prekršaja iz čl. 92. st. 1. t. 17. Zakona o oružju („Narodne novine“, broj: 63/07, 146/08 i 59/12), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem branitelja protiv presude Općinskog suda u Požegi, broj: Pp J- 142/2019 od 3. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2022.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba okr. B.P. te ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. B.P. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 92. st. 1. t. 17. Zakona o oružju, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je okrivljeniku, na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.100,00 kuna, uz pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne u roku od 30 dana te su od okrivljenika oduzeti predmeti i to: 1 glatka cijev za pušku marke „ČZ Brno“ tvorničkog broja 341205, 34 komada lovačkog streljiva br. 12, 4 komada streljiva call 7x57R, lovačka iskaznica broj 72743 i oružni list broj 366638, a odlučeno je i da je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.

2. Protiv prvostupanjske presude je okr. B.P. pravodobno podnio žalbu putem branitelja zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima prekršajnog postupka, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i okrivljenika osloboditi od optužbe, a podredno, ukinuti presudu te dostaviti predmet na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'' broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 dalje:PZ) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, nakon čega je utvrdio da su u prvostupanjskom postupku počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10., t. 11. i st. 2. PZ-a, što ističe okrivljenik u žalbi.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku utemeljio na iskazu svjedoka policijskog službenika Ž.M. koji je ispitan vanraspravno pred sudom (zapisnik od 9. travnja 2019.) gdje je, osim vlastitih opažanja, prepričavao i sadržaje obavijesnih razgovora s okr. B.P. i njegovim bratom M.P. (t. 7. obrazloženja). Iako je prvostupanjski sud u t. 8. obrazloženja presude naveo da je presudu utemeljio na iskazu tog svjedoka koji je prekršaj utvrdio neposrednim opažanjem, razvidno je da je prvostupanjski sud ocjenjujući njegov iskaz u cijelosti, prihvatio i onaj dio njegovog iskaza u kojem je naveo da su okr. B.P. i M.P.u razgovoru s njim, potvrdili da su se ključevi od ormara za oružje nalazili na vješalici, dakle, da je presuda utemeljena na cjelokupnom iskazu tog svjedoka koji sadrži i obavljene razgovore s okr. i njegovim bratom.

5.1. Budući da svjedok Ž.M., policijski službenik, kako to jasno proizlazi iz njegovog iskaza, prepričava obavijesne razgovore s okr. i njegovim bratom, dakle, ono što je saznao prilikom intervencije na mjestu događaja (u razgovoru s okr. bratom) i neposredno kasnije (u razgovoru s okr.), takva saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal te biti temelj za donošenje presude, nego se na temelju čl. 121. st. 1. PZ-a moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

5.1.1. Naime, odredbom čl. 158. st. 6. i 8. PZ-a propisano je:

„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. (8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

5.1.2. Nadalje, prema odredbi čl. 90. st. 2. PZ-a, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.2. Dakle, citiranim zakonskim odredbama je propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika i svjedoka u prekršajnom postupku.

5.3. Slijedom navedenog, sadržaj informacija koje su okr. i njegov brat dali policijskom službeniku Ž.M. prilikom vršenja izvida prekršaja nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnom iskazivanju pa time nije zakonit dokaz ni svjedočki iskaz tog policijskih službenika u kojima on prepričava što su mu te osobe rekle u obavijesnom razgovoru, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude. Stoga je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a na koju ukazuje i okrivljenik u žalbi jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5.3.1. Ističe se da, iako okr. u žalbi pobija presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i to nezakonitog dokaza unutar žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (str. 2, odlomak 2) jasno je da se radi o zasebnoj žalbenoj osnovi bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a, neovisno o tome što pritom okr. ističe druge dokaze kao nezakonite, a koji to nisu (jer na istima nije utemeljena presuda), pa te razloge ovaj drugostupanjski sud nije niti obrazlagao u smislu čl. 208. st. 2. PZ-a.

6. Nadalje, ispravno žalitelj ističe da je tijekom postupka (zapisnik o glavnoj raspravi od 18. travnja 2019.) predložio sudu izvođenje dokaza ispitivanjem kao svjedoka B.P., okr. brata te ostale dokaze (pribavljanje dokumentacije od Policijske uprave požeško-slavonske vezane za kontrolu držanja oružja, streljiva i opreme od strane okr., koja je vršena u lipnju ili srpnju 2018. i ponovno ispitivanje svjedoka Ž.M., ali u prisutnosti okr. radi načela neposrednosti), a da navedene dokaze sud nije izveo niti je u obrazloženju presude naveo razloge neprovođenja tih dokaza. Ovakvim nepoštivanjem odredbe čl. 185. st. 7. PZ-a, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, ne dajući razloge o neprovođenju predloženih dokaza, dakle presuda nema razloge o odlučnim činjenicama.

7. Osnovano okr. u žalbi ističe da je prvostupanjski sud povrijedio pravo obrane okr. B.P., povredom načela jednakosti oružja, provodeći samo one dokaze koje je predložila optužba, čime je okr. doveden u podređeni položaj u odnosu na tužitelja jer je prikraćen za jednaku mogućnost dokazivanja na glavnoj raspravi (sukladno čl. 165. st. 9. PZ-a), iako je dužnost suda utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist (čl. 88. st. 1. PZ-a).

7.1. Nadalje, okr. je povrijeđeno pravo obrane i ne poštivanjem načela kontradiktornosti budući da okr. nije bio prisutan ispitivanju svjedoka Ž.M., policijskog službenika koji je ispitan vanrasrpavno na zapisnik od 9. travnja 2019. što ističe okrivljenik u žalbi. Naime, okr. u postupku nije imao mogućnost djelotvornog ispitivanja tog svjedoka optužbe koji ga tereti i suprotan je obrani okr. koji poriče dokaza izvedeno na glavnoj raspravi prekršaj, budući da je čitanje navedenog

održanoj 1. lipnja 2022. na kojoj nije bio prisutan okr., a za kojeg dostava poziva nije bila uredna pa prvostupanjski sud nije niti imao uvjete za održavanje te glavne rasprave u smislu čl. 167. st. 3. PZ-a (s obzirom da se jedan poziv okr. koji je bio obaviješten putem pošte, vratio neuručen, nakon čega nije pokušana druga dostava niti je okr. pozvan putem oglasne ploče sukladno čl. 145. st. 5 PZ-a). Stoga je prvostupanjski sud povrijedio konfrontacijsko pravo okr. jer mu je onemogućio očitovanje na izvedeni personalni dokaz odnosno postavljanje pitanja navedenom svjedoku optužbe.

7.2. Slijedom iznesenog, prvostupanjski je sud povrijedio pravo obrane okr. koje je utjecalo na presudu čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a na koju se poziva okrivljenik u žalbi u okviru povrede prava na pravično suđenje zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti i dostaviti na ponovni postupak.

8. Iako ovaj sud nije ulazio u ispitivanje daljnjih nižih u žalbi istaknutih osnova zbog počinjenih navedenih bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, potrebno je istaknuti u odnosu na žalbeni navod da predmetni Zakon o oružju koji je primijenio prvostupanjski sud nije na snazi, da je prvostupanjski sud evidentno postupao sukladno čl. 3. PZ-a te u konkretnom prekršajnom predmetu pravilno primijenio odredbu čl. 92. st. 1. t. 17. Zakona o oružju budući da je taj prekršaj, a koji ima pravni kontinuitet u odredbi čl. 70. st. 1. t. 11. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“ broj 94/18) koji je stupio na snagu nakon počinjenog prekršaja, blaži za okrivljenika jer propisuje blažu vrstu i mjeru kazne (samo novčanu kaznu) od novog Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana koji propisuje težu vrstu kazne, odnosno, i kaznu zatvora za predmetni prekršaj.

9. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze (izuzev onih na čiju je nezakonitost ukazano ovim rješenjem), po potrebi i druge, otkloniti istaknute bitne povrede prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu odluku, a koju će u svemu valjano obrazložiti.

10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 6. srpnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Požegi, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.