Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12691/2021
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv osuđenog A.Š., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi osuđenika, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 2. studenog 2021., broj: 25. Prz-79/2018-11, u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba osuđenog A.Š. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 2. studenog 2021., broj: 25. Prz-79/2018-11, na temelju čl. 215. st. 8. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), odbijen je zahtjev za obnovu prekršajnog postupka osuđenog A.Š., koji je podnesen protiv pravomoćne presude, koju čine presuda Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu od 13. listopada 2014., broj: Pp 37 J-1762/14 i presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 26. listopada 2017., broj Jž-199/2015, kojom je osuđenik proglašen krivim i kažnjen zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je podnio osuđeni A.Š., po branitelju odvjetniku J.F., s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijano rješenje preinači na način da se dopusti obnova prekršajnog postupka odnosno podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući o žalbi osuđenika i uvidom u spis predmeta, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je prvostupanjski sud u pravu kada zaključuje da novi dokaz nije prikladan da dovede do obnove prekršajnog postupka.
5. Naime, osuđenik je pravomoćno proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio, između ostalog, i na način da je, kroz otvoreni prozor automobila, udario M.B. rukom u glavu, u predio lijevog uha. U pravomoćno dovršenom postupku je ispitano pet svjedoka očevidaca inkriminiranog događaja, provedeno je suočenje između okrivljenika i svjedoka M.B., izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju na ime M.B. te su pročitani još neki materijalni dokazi.
6. Kao novi dokaz, osuđenik je podnio video zapis inkriminiranog događaja, koji je dostavio na USB sticku s digitalnom snimkom.
7. Nije u pravu osuđenik kada u žalbi, jednako kao i u zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka, tvrdi da se radi o dokazu koji je prikladan da prouzroči njegovo oslobođenje. Točno je da se dostavljena digitalna snimka odnosi na inkriminirani događaj te da se sudionici događaja odnosno prvenstveno osoba osuđenika može razaznati. Međutim, neosnovano se u žalbi tvrdi da je iz dostavljene digitalne snimke razvidno da „između žalitelja i oštećenika stoje dvije nepoznate osobe koje sprječavaju njihov međusobni fizički kontakt zbog čega se isti sveo isključivo na verbalno prepucavanje“, jer je na dostavljenoj digitalnoj snimci potpuno jasno vidljivo da osuđenik, u jednom trenutku, žustrim radnjama, zaobilazi osobu koja stoji ispred njega te prilazi tik do vrata vozača zaustavljenog automobila, na kojima je prozor bio otvoren. Da li je, nakon tog prilaska otvorenom prozoru vozača zaustavljenog automobila, uslijedio udarac nije moguće zaključiti iz dostavljene digitalne snimke, što zbog stupa koji djelomično zaklanja pogled, što zbog udaljenosti kamere.
8. Kod takvog stanja stvari, povezujući, dakle, da dostavljena digitalna snimka nesporno prikazuje da je osuđenik, u jednom trenutku inkriminiranog događaja, prišao neposredno do otvorenog prozora vozača zaustavljenog automobila, s odlučnim činjenicama koje su utvrđene u pravomoćno dovršenom postupku, i ovaj sud smatra da novi dokaz nije prikladan da dovede do obnove prekršajnog postupka odnosno nije prikladan da bi prouzročio oslobođenje okrivljenika ili njegovu osudu po blažem propisu, kako to neosnovano smatra osuđenik.
9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, žalbu osuđenika trebalo je odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 6. srpnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, osuđenika, branitelja i tužitelja
