Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 685/2018-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik u Krku, Zagrebačka 26, protiv tuženika CG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sonja Kostić, odvjetnica u Zagrebu, Strojarska 12 A, radi ukidanja prava služnosti, i po tužbi tužitelja CG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sonja Kostić, odvjetnica u Zagrebu, Strojarska 12 A, protiv tužene JG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik u Krku, Zagrebačka 26, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o reviziji tužiteljice - protutužene protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2548/17-2 od 30. siječnja 2018., kojom je odbijena žalba tužiteljice - protutužene i potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj P-2019/2015-19 od 7. ožujka 2017., u sjednici održanoj 5. srpnja 2022.,

    r i j e š i o  j e:

    Revizija tužiteljice - protutužene odbacuje se kao nedopuštena.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice - protutužene kojim je traženo ukinuti služnost prolaza staze preko k.č. [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice - protutužene, a u korist k.č. [katastarska čestica] i [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika - protutužitelja, kao i kojim je traženo utvrditi neopstojnost prava služnosti tuženika - protutužitelja na otvaranje grilja prozora na svojoj kući [katastarska čestica] na [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice - protutužene. Ujedno je u točki II. izreke utvrđeno da u korist z.k. č. [katastarska čestica], upisane u g.t. 4 z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, postoji pravo stvarne služnosti prolaza staze, na teret poslužnih nekretnina z.k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gr.č. 347/G upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z.k. č. [katastarska čestica] upisane u g.t. 6 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji prolaz je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. geod. Nenada Vidmara sačinjenog u ovom sudskom predmetu, u Skici lica mjesta - Prilog broj 2, označen rozom ispunom i rozim slovnim oznakama A-B-C- D-E-F-G-H-I-J, dužine 30,5 m, širine 1 metar, koji započinje u [adresa] i prolazi preko z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površina 7 m², dužina 6,8 m), preko gr.č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površina 9 m², dužina 9,45 m) te preko z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 15 m², dužine 15,3 m). Ujedno je ovlašten tuženik - protutužitelj po pravomoćnosti ove presude zatražiti uknjižbu tereta stvarne služnosti prolaza staze, na teret poslužnih nekretnina oznake z.k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gr.č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z.k. č. [katastarska čestica] upisane u g.t. 6 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a za korist povlasne nekretnine z.k. č. [katastarska čestica], upisane u g.t. 4 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Odlukom je o parničnom trošku sadržanoj u točki III. izreke obvezana tužiteljica - protutužena nadoknaditi tuženiku - protutužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.300,00 kuna.

    2. Drugostupanjskom je presudom odbijena žalba tužiteljice - protutužene i potvrđena prvostupanjska presuda.

    3. Protiv drugostupanjske presude reviziju podnosi tužiteljica - protutužena pozivom na odredbu članka 382. stavka 2. točaka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači prihvaćanjem tužbenog, a odbijanjem protutužbenog zahtjeva, podredno da se ukinu obje nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, pred drugim sucem pojedincem.

    4. Na reviziju nije odgovoreno.

    5. Revizija nije dopuštena.

    6. Prema odredbi članka 382. stavka 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanrednu reviziju), primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem i 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.

    7. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe članka 382. stavka 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 382. stavak 3. ZPP). Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

    8. Predmet je tužbenog zahtjeva ukidanje prava stvarne služnosti prolaza staze preko nekretnina tužiteljice - protutužene k.č. [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, u korist nekretnina tuženika - protutužitelja kč.br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica-vrt, koji je zahtjev utemeljen na tvrdnji da tuženik - protutužitelj ima pristup na svoje nekretnine s javnog puta te da radi toga nije potrebno da više koristi nekretnine tužiteljice - protutužene kao poslužno dobro, kao i zahtjev za utvrđenje neopstojnosti prava služnosti na otvaranje grilja prozora na svojoj kući oznake 346/1G na 347/G u vlasništvu tužiteljice - protutužene.

    8.1. Predmet je protutužbenog zahtjeva utvrđenje da u korist nekretnine tuženika - protutužitelja zk.č. [katastarska čestica] upisane u g.t.4 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra postoji pravo stvarne služnost prolaza staze na teret poslužnih nekretnina zk.č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gr.č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk.č.[katastarska čestica] upisane u g.t. 6 k u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i ovlaštenje na uknjižbu tereta stvarne služnosti prolaza u zemljišnoj knjizi.

    9. U odnosu na tužbeni zahtjev u postupku pred nižestupanjskim sudovima u bitnom je utvrđeno da su stranke vlasnici i posjednici spomenutih nekretnina i da pravac služnosti staze preko nekretnine tužiteljice - protutužene, a u korist nekretnine tuženika - protutužitelja prolazi pravcem označenim slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J skice očevida, dok je upućujući, alternativni, pravac kao javno dobro čestica katastarski broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu apsolutna nadmorska visina na početku alternativnog ulaza na tuženikovom - protutužiteljevom vrtu čkbr. [katastarska čestica] iznosi 4,50 m, a visinska razlika između tuženikove - protutužiteljeve nekretnine, vrta i alternativnog ulaza iznosi 2 metra. Upravo zbog visinske razlike između javne prometne površine na čestici kat. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika - protutužitelja čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sudovi su ocijenili da ne postoji prikladna veza za prolaz odnosno prikladni pristup radi čega pravo služnosti prolaza stazom nije izgubilo razumnu svrhu u smislu odredbe članka 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim odnosima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP) slijedom čega je odbijen tužbeni zahtjev usmjeren na ukidanje služnosti prolaza.

    10. U odnosu na protutužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da u korist nekretnine tuženika - protutužitelja zk.č. [katastarska čestica] upisane u g.t. 4 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, postoji pravo stvarne služnosti prolaza staze na navedenim nekretninama tužiteljice - protutužene, sudovi su utvrdili da se tuženik - protutužitelj preko dvadeset godina nalazi u posjedu prava stvarne služnosti staze preko nekretnine tužiteljice - protutužene, pa je ocijenjeno da je temeljem odredbe članka 229. stavka 1. ZVDSP stekao pravo služnosti sporne staze dosjelošću, dok je temeljem odredbe članka 223. stavka 4. ZVDSP ovlašten ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi.

    11. Što se, pak tiče tužbenog zahtjeva tužiteljice - protutužene usmjerenog na utvrđenje neopstojnosti prava služnosti tuženika - protutužitelja na otvaranje grilja prozora na svojoj kući zčk.br. [katastarska čestica] na česticu kat. broj [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice - protutužene, sudovi su taj zahtjev odbili pozivom na odredbu članka 188. stavka 4. ZVDSP. S tim su u vezi sudovi u bitnom zaključili da tužiteljica - protutužena nikad nije stekla pravo negativne služnosti koja bi se sastojala u zabrani vlasniku da otvara grilje prozora na zidu vlastite kuće, pa ovlast tuženika - protutužitelja na otvaranje grilja prozora proizlazi iz njegovog vlasničkog prava i, kod izostanka negativne služnosti tužiteljice - protutužene, ne postoji pravna osnova da mu se takva radnja zabrani.

    12. U reviziji tužiteljica - protutužena ne postavlja pitanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa je već zbog toga reviziju valjalo odbaciti jer revizijski sud nije ovlašten iz sadržaja revizije otkrivati koje je pitanje revident imao namjeru ili htio postaviti. No čak i da je revidentica postavila određeno pitanje kao pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, imajući na umu razloge važnosti na koje ukazuje, i tada bi njezinu reviziju valjalo odbaciti. Naime, revidentica ukazuje na praksu revizijskog suda u odnosu na koju tvrdi da pobijana presuda s tom praksom nije podudarna. Tako se navodi presuda u predmetu Rev 1682714 i pravno shvaćanje prema kojem pravo zemljišne služnosti prestaje ako je prestala njegova gospodarska svrha. Osim što navedeni broj predmeta ne postoji, pitanje je li prestala gospodarska svrha služnosti je činjenično pitanje, dok je izvanredna revizija ograničeni pravni lijek i nije dopuštena zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (argument iz članka 385. ZPP). Isto se odnosi i na pitanja je li služnost nepotrebna te postoji li između javne prometne površine i gospodujućeg zemljišta prikladna veza što je u vezi s pozivanjem revidentice na odluke ovog suda broj Gzz 61/83, Rev 71/81, Gzz 61/96, Rev 26/99, a što je također činjenične prirode. U odnosu na pravno shvaćanje iz odluke ovog suda broj Rev-536/76 na koju se revidentica također poziva, a prema kojoj pravo vlasnika da na zidu vlastite zgrade otvori prozor izvire iz njegova vlasničkog prava, a da susjed može spriječiti vlasnika u otvaranju prozora kada je stekao pravo negativne služnosti koja bi se sa sastojala u protivljenju vlasniku da otvori prozor na zidu vlastite zgrade, valja odgovoriti da je pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi upravo podudarno s tim pravnim shvaćanjem.

    13. Zbog navedenih je razloga, reviziju je tužiteljice - protutužene valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 392.b stavka 2. ZPP i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

    Zagreb, 5. srpnja 2022.

    Predsjednica vijeća:

    Viktorija Lovrić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.