REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 3004/2018-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Mirjane Magud, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Nenad Buvinić, odvjetnik u Umagu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli- Pola, Građansko-upravni odjel, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-894/2017-2 od 13. prosinca 2017. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P- 853/2016-14 od 22. ožujka 2017., u sjednici održanoj 5. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž-894/2017-2 od 13. prosinca 2017. i predmet se vraća tom sudu ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je nedopuštena ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama-Buie, posl.br. Ovr- 1220/15, ranije Općinskog suda u Bujama posl. br. Ovr-943/ 12 od dana 14.01.2013., na nekretnini - stanu oznake 12. etaža, 62/1000, 1. Stan - apt. br. 11 I kat - poslovna jedinica "E", ukupne površine 66,06 m2, koji čini posebni dio zgrade na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], podul. 12, k. o. [katastarska općina] (točka. I izreke). Odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži ukidanje i stavljanje izvan snage rješenja o ovrsi (točka II. izreke). Tuženici je naloženo naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.150,00 kn (točka III. izreke), a zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška je odbijen (točka IV. izreke).
2. Presudom suda drugog stupnja prihvaćena je žalba tuženice i preinačena je prvostupanjska presuda u točkama I., III. i IV. izreke na način da je odbijen tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka, a tužitelju je naloženo naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 3.375,00 kn (točka 1. izreke) kao i troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.000,00 kn (točka 2. izreke).
3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podno reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 28/13, dalje: ZPP) zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka uz prijedlog da revizijski sud pobijanu presudu preinači ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je osnovana.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 1. t. 3. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b toga Zakona.
7. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev, a pri utvrđivanju odlučnih činjenica koristio je ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP-a, iako se na to nije izričito pozvao, pa je stoga u ovom predmetu dopuštena revizija iz čl. čl. 382. st. 1. t. 3. ZPP-a.
8. Prema odredbi čl. 392.a ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a , revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
9. Predmet spora je zahtjev za proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama-Buie, posl.br. Ovr-1220/15, ranije Općinskog suda u Bujama posl. br. Ovr-943/12 od dana 14.01.2013., na nekretnini - stanu upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška], podul. 12, k. o. [katastarska općina], radi naplate novčane tražbine u iznosu od 660.465,64 kn koja je utvrđena pravomoćnim i ovršnim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Čakovec, u kojem je kao dužnik naznačeno društvo Mont-Grad d.o.o., raniji vlasnik navedenog stana.
10. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:
-da je tužitelj, kao ovršenik, povodom žalbe protiv rješenja o ovrsi upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom,
-da sporno dugovanje radi naplate kojeg je predloženo određivanje ovrhe na predmetnoj nekretnini predstavlja porezni dug društva Mont-Grad d.o.o.,
-da je između tužitelja kao kupca i društva Mont-Grad d.o.o. kao prodavatelja 11. rujna 2002. sklopljen ugovor o kupoprodaji predmetnog stana te da je tužitelj odmah po zaključenju ugovora stupio u posjed predmetne nekretnine koju nesmetano koristi, a da je za predmetnu nekretninu platio i porez na promet nekretnina,
-da iz rješenja posl.br. Z-2958/02 od 7. ožujka 2003. proizlazi da je tužitelj 2. listopada 2002. podnio prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva, koji je potom i povukao, jer u to vrijeme slovenski državljani, pa tako ni tužitelj, nisu mogli stjecati pravo vlasništva, budući da do 2007. između Republike Hrvatske i Slovenije nije bilo reciprociteta,
-da je tužitelj 2007. godine, nakon što je slovenskim državljanima omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj, podnio Ministarstvu pravosuđa zahtjev za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva te da je rješenjem Ministarstva pravosuđa od 28. siječnja 2009. tužitelju dana suglasnost za stjecanje prava vlasništva na predmetnom stanu, nakon čega se isti u kolovozu 2009. i uknjižio,
-da je po prijedlogu tuženice Republike Hrvatske, kao predlagatelja osiguranja, rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola posl.br. Ovr-1258/08 od 5. ožujka 2008., kada je kao vlasnik još uvijek bilo upisano društvo Mont-Grad d.o.o., izvršena uknjižba založnog prava u korist Republike Hrvatske, radi osiguranja tražbine u iznosu od 660.465,64 kn,
-da je rješenje kojim je utvrđeno postojanje poreznog duga društva Mont-Grad d.o.o. postalo ovršno 2008. odnosno nakon što je tužitelj nadležnom ministarstvu predao zahtjev za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva u Republici Hrvatskoj,
-da je tuženica znala ili bar mogla znati da je ono što je upisano glede vlasništva predmetne nekretnine različito od stvarnog stanja posebno s obzirom na činjenicu da je tužitelj zahtjev Ministarstvu pravosuđa predao 2007. godine te da je u vrijeme zasnivanja založnog prava imao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva i stupio je u posjed predmetne nekretnine.
11. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da tuženica nije bila savjesna, jer je imala dovoljno razloga posumnjati da stvar u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje više ne pripada zemljišnoknjižnom vlasniku Mont-Grad d.o.o. Stoga ocjenjuje da tuženica u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje nije postupala u dobroj vjeri u smislu odredbe čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 141/06 i 146/08, 38/09, 143/12, dalje: ZVDSP) i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, dalje: ZZK), slijedom čega prihvaća tužbeni zahtjev i proglašava ovrhu nedopuštenom.
12. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom uz obrazloženje da tuženica nije imala saznanja da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju i da ju stoga u smislu čl. 122. ZVDSP-a štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige. Smatra da proglašenje ovrhe nedopuštenom utemeljeno na tvrdnji stjecatelja prava vlasništva temeljem pravnog posla ne zaustavlja ovrhu jer se vlasništvo na nekretnini temeljem čl. 120. ZVDSP-a stječe upisom u zemljišne knjige.
13. Prije svega valja reći da u smislu odredbi čl. 122. st. 1. ZVDSP-a i čl. 8. st. 3. ZZK, zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja, kao i da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.
14. Nadalje, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 22. veljače 2018. zauzeto je pravno shvaćanje da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo. 15. Predmnijevani vlasnik (onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, a koji se po tome ima smatrati vlasnikom te stvari) može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo - što valja cijeniti u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir osobite okolnosti svakog konkretnog slučaja: ponašanje, savjesnost i dobru vjeru svih sudionika određenog pravnog odnosa.
16. U ovom predmetu drugostupanjski sud nije prihvatio utvrđenje prvostupanjskog suda da je tuženica znala ili bar mogla znati da je ono što je upisano u zemljišne knjige različito od izvanknjižnog stanja, a u obrazloženju svoje odluke o toj odlučnoj činjenici odnosno savjesnosti (dobroj vjeri) tuženice u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava nije dao razloge, jer okolnosti konkretnog slučaja nije ni cijenio.
17. Kako zbog navedenog nedostatka drugostupanjsku presudu nije moguće ispitati, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP- a.
18. Budući da je osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
19. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 5. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
