Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-213/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Sanje Katušić-Jergović članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. B., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. i 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog D. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Kov-39/2021. (Kov-19/2022.) od 19. svibnja 2022., u sjednici održanoj 5. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog D. B. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj broj Kov- 9/2021. (Kov-19/2022.) od 19. svibnja 2022., na temelju članka 557.a. stavak 1. točka a. i stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) produljena privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i to zabrana okrivljenom D. B., otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u kč.br. …., kuće u L., …., ukupne površine 315 m2, upisana u zk.ul. …, k.o. …. N. L. i to: 7. suvlasnički dio:1/8 etažno vlasništvo (E- 7) s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio nekretnine-stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,70 m2 te nekretnine suvlasničkog dijela ½ kč.br. …. pašnjak, kuća i dvorište ukupno 1188 m2 upisano u zk.ul. … k.o.T., sve uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Labin, Općinskog suda u Pazinu.
1.1. Pod točkom II. naloženo je zemljišnom odjelu Labin Općinskog suda u Pazinu da u knjizi zemljišno knjižnog odjela upiše zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja navedenih nekretnina.
1.2. Pod točkom III. na temelju odredbe članka 557.e. stavak 2. i 3. ZKP/08. određeno je da privremena mjera može trajati do potvrđivanja optužnice, najdulje 2 (dvije) godine, a nakon toga najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska koristi, time da je sud dužan svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju privremenu mjeru te donijeti rješenje o njezinom produljenju ili ukidanju.
2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni D. B. po branitelju, odvjetniku P. P., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. ZKP/08. Predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske ukinuti pobijanu odluku.
3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nasuprot tvrdnji žalitelja, zaključci suda prvog stupnja kojima se rukovodio prilikom produljenja trajanja privremene mjere, pravilni su, logični i zakoniti. Prvostupanjski sud je imao u vidu da je privremena mjera razmjerna svojoj svrsi koja se ogleda u osiguranju oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom. Naime, okrivljeniku je stavljeno na teret počinjenje tri kaznena djela, među ostalim i zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., na način da je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu 254.155,10 eur-a (1.938.018,86 kuna).
5.1. Žalitelj ponovno propušta uočiti da je vrijednost stana u L. u vrijeme okrivljenikova stjecanja prava vlasništva iznosila 50.000,00 eur-a te zanemaruje da je ova nekretnina opterećena predbilježbom založnog prava u korist treće osobe i to u iznosu 46.300,00 eur-a, što znatno umanjuje vrijednost predmetne nekretnine. Nadalje, u odnosu na ½ suvlasničkog dijela nekretnine označena kao kč.br. … upisano u zk.ul. ….. k.o. T. koju je okrivljenik stekao ugovorom o darovanju od 21. studenog 2017., a radi provjere osnovanosti žalbenih prigovora okrivljenika, sukladno odredbi članka 474. stavak 2. ZKP/08., drugostupanjski je sud putem sustava eSpis izvršio uvid u tužbu radi pobijanja dužnikovih pravni radnji koja je protiv okrivljenika, kao jednog od tuženika, podnesena Općinskom sudu u Pazinu (parnični postupak se vodio pod poslovnim brojem P-1274/19.), a u vezi navedene nekretnine. S tim u svezi utvrđeno je da je u parničnom postupku označena vrijednost spora iznosila 35.696,87 kuna.
6. Okrivljenik u žalbi ističe da tržišna vrijednost stana u L. sada više ne dogovara kupoprodajnoj cijeni nego je znatno viša, a da se vrijednost ½ suvlasničkog dijela nekretnine označena kao kč.br. …. upisano u zk.ul. …. k.o. T. ne temelji na konkretnim podacima, jer nije utvrđena vrijednost te nekretnine. Međutim prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju obrazložio da prigovor nesrazmjernosti blokiranih nekretnina (odnosno suvlasničkih dijelova istih) i u optužnom aktu navedene stečene protupravne imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom nije osnovan i to obrazloženje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a žalbenim navodima žalitelj nije doveo u sumnju načelo razmjernosti.
6.1. Točno je da vrijednost blokirane imovine ne smije značajno nadmašiti vrijednost pretpostavljene imovinske koristi naznačene u optužnici, jer bi to narušilo pravičnu ravnotežu između poduzete mjere zadiranja u pravo vlasništva i cilja koji se primjenom te mjere želi ostvariti. Točno je i da je tržišna vrijednost blokiranih nekretnina podložna promjenama, no žalitelj ne pruža nikakve podatke o tržišnoj vrijednosti tih nekretnina iz kojih bi proizlazio nesrazmjer između blokiranih nekretnina i u optužnom aktu navedene stečene protupravne imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Imajući u vidu dodatno umanjenje vrijednosti stana u L. i okolnosti koje upućuju na vrijednost ½ suvlasničkog dijela druge blokirane nekretnine načelo razmjernosti, kako je već rečeno, nije povrijeđeno te i dalje egzistiraju sve zakonske pretpostavke da se na opisani način optereti imovina okrivljenika.
7. S obzirom da žalbeni navodi nisu osnovani, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno članku 494. stavak 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavak 3. točke 2. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 5. srpnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
