REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6383/2022
ZAGREB
U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog K.M., zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/11., 55/89., 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) i prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog K.M., kojeg brane odvjetnici iz Zajedničkom odvjetničkom uredu XX u S., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, broj: Pp-1691/22. od 19. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba okrivljenog K.M. osnovanom, preinačuje se pobijana presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okrivljeniku, za prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan pod tokom 1.), utvrđuje novčana kazna od 2.000,00 (dvije tisuće) kuna, a za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisan pod točkom 2.), utvrđuje novčana kazna od 678,60 (šesto sedamdeset osam kuna i šezdeset lipa) kuna što je protuvrijednost od 180 (sto osamdeset) DEM, odnosno, odgovarajućeg iznosa EUR, pa se okrivljenom K.M., na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), izriče ukupna novčana kazna od 2.678,60 (dvije tisuće šesto sedamdeset osam kuna i šezdeset lipa) kuna, u koju kaznu se, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, uračunava vrijeme uhićenja od 25. travnja 2022. u 21,10 sati do 26. travnja 2022. u 13,15 sati kao (2) dva dana zatvora odnosno 600,00 ( šesto) kuna novčane kazne te vrijeme provedeno u zadržavanju od 26. travnja 2022. u 13,15 sati do 4. svibnja 2022. u 13,15 sati kao 8 (osam) dana zatvora odnosno 2.400,00 (dvije tisuće četiristo) kuna novčane kazne tako da za platiti nema ništa, te se zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja – J.M. – ukida.
II. U preostalom dijelu žalba okrivljenog K.M. se odbija kao neosnovana i prvostupanjska presuda u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje.
III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljeni K.M. dužan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 (četiristo) kuna, u roku od 15 dana računajući od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni K.M. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci. Okrivljeniku su za oba prekršaja izrečene ( pravilno je – utvrđene) novčane kazne i to novčana kazna od 3.000,00 (za prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji) te novčana kazna od 751,81 kune što je protuvrijednost od 200 DEM-a, odosno odgovarajućeg iznosa EUR-a ( za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira). U ukupnu novčanu kaznu od 3.751,81 kuna je okrivljeniku, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode tako da mu preostaje za platiti 751,81 kuna novčane kazne, s time da će se, ukoliko okrivljenik plati dvije trećine te kazne u određenom mu roku, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja – J.M., u trajanju od tri mjeseca, za koje vrijeme se okrivljenik ne smije približiti J.M. na udaljenost manju od deset metara na području Republike Hrvatske.
1.2. Također, istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu, kako navodi, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog odluke o novčanoj kazni i mjeri opreza ( radi se zapravo o odluci o zaštitnoj mjeri). Okrivljenik navodi da je prvostupanjski sud propustio obrazložiti na temelju čega je poklonio vjeru svjedocima – oštećenoj J.M. i policijskom službeniku B.V.. Navedeni iskazi su pristrani i neobjektivni iz razloga jer su ti svjedoci zainteresirani za ishod postupka. Okrivljenik je prilikom uhićenja bio zlostavljan od strane policijskih službenika koji su prekoračili svoje ovlasti. Nadalje, iz iskaza oštećenice je razvidno da ona nije pretrpila nikakvo nasilje već je stvarni razlog prijavljivanja okrivljenika imovinskopravne prirode budući da oštećenica i njezin sin žele u potpunosti isključiti okrivljenika iz poslovanja s najmom nekretnina. Čak i da je istina ono što govori oštećenica, postavlja se pitanje zašto ne pokrene brakorazvodnu parnicu. U odnosu na zaštitnu mjeru (okrivljenik ju pogrešno naziva mjerom opreza), ističe se da okrivljenik i oštećenica žive u zajedničkom domaćinstvu i takvom mjerom se okrivljeniku onemogućuje pravo na dom te je takva mera protivna konvencijskom i ustavnom pravu na poštivanje doma. Osim toga, takvom mjerom se okrivljenika isključuje iz obitelji jer mu se onemogućuje održavanje nekretnine, a sa oštećenicom mora kontaktirati prilikom susreta i posjeta ostalih članova obitelji.
2.1. Okrivljenik predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti, a od žalbenih osnova na koje se okrivljenik poziva Sud nalazi osnovanom onu u odnosu na prekršajnopravne sankcije – novčanu kaznu i zaštitnu mjeru.
5. Tijekom prvostupanjskog postupka sud je ispitao okrivljenog Krešimira Mažara koji je prekršaje poricao, a ispitani su svjedoci – oštećena J.M. i policijski službenik B.V.. Nakon provedenog dokaznog postupka je prvostupanjski sud donio odluku o krivnji okrivljenika, temeljeći je na iskazima spomenutih dvoje svjedoka, dok obranu okrivljenika nije prihvatio što je u skladu sa člankom 88. Prekršajnog zakona kojim je propisano da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima. Osim toga, prvostupanjski je sud, u konkretnom slučaju, dao argumentirane razloge za takvu svoju odluku, a odluku suda okrivljenik svojim neosnovanim žalbeni navodima, kojima osporava činjenično stanje utvrđeno od strane suda, nije doveo u pitanje.
6. Međutim, razmatrajući odluku o kazni i činjenice na temelju kojih je prvostupanjski sud odlučio o kazni, utvrđuje se da je okrivljeniku kao olakotno cijenio nekažnjavanost i stariju životnu dob, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene. S obzirom na takve utvrđene okolnosti, ovaj Sud smatra da su kazne kako ih je utvrdio prvostupanjski sud za predmetne prekršaje, previsoke, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude, pod točkom I. Napominje se da je za prekršaj iz članka 22.
u iznosu od
stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana novčana kazna najmanje 2000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana, dok je za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana novčana kazna u rasponu od 50 do 200 DEM i zatvorska kaznu u trajanju do 30 dana. Ovaj Sud smatra da su vrste i visine kazni, kako ih je utvrdio pod točkom I. izreke, primjerene svim okolnostima ovog slučaja. Budući da je okrivljeniku u izrečenu novčanu kaznu uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode, ne preostaje mu za platiti više ništa od izrečene novčane kazne.
7. Nadalje, u odnosu na zaštitnu mjeru, opravdano okrivljenik postavlja pitanje provedivosti iste budući da okrivljenik i oštećenica žive u istom prostoru. Međutim, prije svega, ovaj Sud smatra da razlozi koje je prvostupanjski sud dao za izricanje zaštitne mjere, nisu dostatni i nisu zakonski razlozi. Naime, i na temelju članka 12. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i na temelju članka 51. Prekršajnog zakona, svrha zaštitnih mjera je otklanjanje uvjeta koji omogućuju ili poticajno djeluju na počinjenje novih prekršaj. Osim toga, prilikom izricanja zaštitne mjere treba se poštivati načelo razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da se zaštitna mjera ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Ništa od navedenog nije vidljivo da bi sud utvrđivao u konkretnom slučaju, već izricanje zaštitne mjere opravdava time što je žrtva to tražila. Slijedom navedenog, u odnosu na zaštitnu mjeru je odlučeno kao u točki I. ove presude tj. zaštitna je mjera ukinuta.
8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.
9. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 5. srpnja 2022.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Martina Bastić, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i ovlaštenog tužitelja.
