- 1 -              Revd 4360/2023-4

Broj: Revd 4360/2023-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grad Z., OIB ..., Z., kojega zastupa punomoćnica po zaposlenju I. Z., dipl. iur., protiv tuženice M. J., OIB ..., Z., koju zastupa punomoćnik P. P., odvjetnik u odvjetničkom društvu P. & K. d.o.o., Z., radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-255/2022-3 od 5. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-178/19-89 od 14. siječnja 2022., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-255/2022-3 od 5. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-178/19-89 od 14. siječnja 2022., u kojem postavlja sljedeća pravna pitanja:

1. Da li se predmnjevanim vlasnikom nekretnine za koju je podnesen zahtjev za povrat može smatrati osoba koja ne može postati vlasnik niti u slučaju da zahtjevu za povrat bude udovoljeno niti u slučaju da zahtjevu za povrat ne bude udovoljeno, dakle ne može postati vlasnik niti u jednom slučaju mogućeg ishoda završetka postupka povrata?

2. Da li nekretnina koja je predmet iseljenja mora biti individualizirana i označena prema podacima iz zemljišne knjige (katastarski broj i općina te površina) ili može biti neodređeno navedena kao jedna soba unutar stana koji predstavlja jednu cjelinu?

3. Može li netko tražiti iseljenje iz prostorije koja je sastavni dio stana koji je pored toga vlasništvo treće osobe koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik stana te koja nije stranka u postupku niti je sudjelovala o postupku?

4. Može li netko tražiti predaju u suposjed pristupnog hodnika koji se koristi kao sastavni dio stana u vlasništvu treće osobe?

5. Da li sud mora provesti test razmjernosti neovisno što tuženik nema temeljem domaćeg prava pravo na posjed predmetnog stana a ima pravo na dom sukladno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno da li sud u tom slučajuj mora utvrđivati mogu li se sporne prostorije smatrati domom i je li došlo do miješanja u pravo na dom te ovisno o tom utvrđenju ocijeniti je li miješanje bilo utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja te je li mjera iseljenja nužna u demokratskom društvu?

6. Da li je dopušteno osnov za odbijanje žalbe i potvrđivanje prvostupanjske presude utemeljiti na jednom selektivno izdvojenom dokazu, a ostale dokaze ocijeniti kao pravno nerelevantne odnosno ne ocjenjivati ih u njihovoj ukupnosti?.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda.

4. Za pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije pod 1., 2., 3., 4. i 6., tuženica, osim što izražava neslaganje s pobijanom odlukom, nije (pozivajući se na različitu praksu drugostupanjskih sudova ili nesuglasnost pobijane odluke s nekom odlukom ovog suda) navela odgovarajuće razloge zbog kojih smatra da su pitanja važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a što je bila dužna prema izričitoj odredbi čl. 387. st. 3. ZPP-a.

5. Pitanjem u prijedlogu naznačenim pod 5. tuženica problematizira provođenje testa razmjernosti radi utvrđenja je li povrijeđeno njeno pravo na dom.

6. Odgovor na pitanje o dužnosti suda da primjeni test razmjernosti kada odlučuje o tužiteljevu zahtjevu za iseljenje iz stana u situaciji kada se tuženik tome zahtjevu suprotstavlja prigovorom prava na dom uvijek je potvrdan, jer takva obveza suda proizlazi iz čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10).

7. Međutim, postavivši takvo pitanje tuženica je zanemarila da predmet spora nije iseljenje i predaja u posjed stana, koji je njeno vlasništvo i njen dom, već prostorija koje predstavljaju poslovni prostor u površini od 16 m2, koje je bez valjanog pravnog osnova pripojila svom stanu.

8. Slijedom navedenog odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-111/405/2008 od 21. veljače. 2012., Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-634/2017 od 4. svibnja 2017. kao i praksa Europskog suda za ljudska prava, na koje se kao razlog važnosti poziva predlagateljica, donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga nema proturječnosti između navedenih odluka, niti je pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

9. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi čl. 385.a st. 1. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 13. ožujka 2024.

                                          Predsjednik vijeća:

                                          Đuro Sessa, v.r.