Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić uz sudjelovanje Ivane Barać zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja J. L. iz R.,
OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik I. M. odvjetnik u S.,
protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda
Split, Ispostave Š., Š., u predmetu obustave izvršenja
inspekcijskog rješenja, odlučujući o tužbi tužitelja od 13. siječnja 2022., izvanraspravno
5. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Tužba se odbacuje.
Obrazloženje
1. J. L. iz R. zastupan po opunomoćeniku, podnio je tužbu 13.
siječnja 2022., radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda S., Ispostave Š., KLASA:UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-
21-21-9 od 7. prosinca 2021., kojim rješenjem je obustavljen postupak izvršenja inspekcijskog rješenja KLASA:UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-21-21-2 od 28. srpnja 2021.
2. Citiranim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda S., Ispostave u Š., Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443- 02-03-21-21-2 od 28. srpnja 2021. naređeno je vlasniku D. L. iz R.,
OIB: …, uklanjanje izvedene rekonstrukcije iznad postojeće
prizemne stambene zgrade i to 1. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m x 10,88 m, prema projektu uklanjanja, u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj
u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-…, na k.č.zgr. …, … i … K.O. R. u R., u roku od 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja.
3. Protiv osporavanog rješenja J. L., ovdje tužitelj, podnio je tužbu radi poništenja osporavanog rješenja u bitnom navodeći da kao susjed međašnik te prijavitelj nezakonitog građenja građevinskoj inspekciji radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, a sukladno čl. 4. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21, dalje ZUP-a) ima pravo sudjelovati u postupku, ujedno navodeći da je čl. 17. Zakona o upravnim sporovima određeno kako tužitelj može biti svaka fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora.
4. Tužitelj u tužbi opisuje kronologiju predmetne upravne stvari te navodi da je osporavanim rješenjem obustavljen postupak izvršenja inspekcijskog rješenja Klasa:
UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-21-21-2 od 28. srpnja 2021. godine kojim rješenjem je naređeno vlasniku D. L. iz R., OIB: …, uklanjanje izvedene rekonstrukcije iznad postojeće prizemne stambene zgrade i to I. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m x 10,88 m, prema projektu uklanjanja, u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-…, na kat. čest. zgr. …, … i …, k.o. R. u
R., u roku od 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja. Da Rješenjem
Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Š., KLASA: UP/I-612-
08/21-09/0556, URBROJ: 532-05-02-14/7-21-1 od 26.08.2021. nije izdana suglasnost na Projekt uklanjanja nezakonitog izgrađenog dijela građevine na kat. čest. zgr. …, …, …, k.o. R., broj projekta: TD-…-…, koji je izradio „A. g. p." d.o.o. iz Š. te da je slijedom navedenog a pozivom na čl.117. st. 7. Zakona o državnom inspektoratu Viši građevinski inspektor Državnog inspektorata obustavio postupak izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju.
5. Tužitelj navodi da pozivom na odredbu članka 106. st. 5. Zakona o državnom inspektoratu te sukladno članku 3. stavku 1. točka 1., a vezano uz odredbu članka 12.
stavak 2. točka 1. Zakona o upravnim sporovima, tužitelj u zakonskom roku podiže tužbu protiv citiranog rješenja i pokreće upravni spor jer smatra da pobijano Rješenje nije zasnovano na zakonu budući da se u postupku koji je prethodio osporavanom rješenju nije postupalo prema pravilima postupka, da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, te da je na takvo pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Da je u provedbi inspekcijskog nadzora kontrole zakonitosti građenja u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-…, na kat. čest. zgr. …, … i …, k.o. R. koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja, utvrđeno kako izvedena rekonstrukcija iznad postojeće prizemne stambene zgrade i to I. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m x 10,88 m, nije zakonita jer da vlasnik D. L., OIB: …, R. nije ishodio akt o građenju, odnosno građevinsku dozvolu te da je nakon
tako provedenog inspekcijskog nadzora nesporno utvrđeno kako je tako izgrađena rekonstrukcija nezakonita. Međutim, s obzirom na činjenicu da se predmetna građevina nalazi u kulturno povijesnoj cjelini naselja R. za provođenje odluke o uklanjanju navedene rekonstrukcije da je bilo potrebno pribaviti suglasnost Konzervatorskog odjela u Š.. Da predmetna suglasnost nije dana, i to
Rješenjem Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Š., KLASA:
UP/I-612-08/ 21-09/ 0556, UR. BROJ:532-05-02-14/7-21-1 od 26.08.2021. slijedom čega da se nije niti moglo provesti inspekcijsko rješenje o uklanjanju rekonstruiranog objekta unatoč činjenici što je isto bez građevinske dozvole. Stoga, uzimajući u obzir sveukupnost navedenih činjenica i okolnosti provedenih upravnih postupaka te evidentne propuste i nepravilnosti koju su pritom počinjene, da jasno proizlazi da je rješenje doneseno kao puko zadovoljavanje formalizma pri kojem da su grubo zanemarena prava tužitelja te da mu je u značajnoj mjeri smanjena mogućnost ravnopravnog sudjelovanja slijedom čega da je pobijano rješenje nezakonito i arbitrarno te nedostatno obrazloženo budući da tužitelju nikako nije jasno kako je Konzervatorski odjel u Š. mogao donijeti odluku kojom ne daje suglasnost na uklanjanje nezakonito izgrađenog objekta. Pored navedenog, tužitelj ističe da predmetno Rješenje Konzervatorskog odjela u Š. koje je odbilo dati suglasnost na uklanjanje nezakonitog objekta nikada nije zaprimio, niti dobio na uvid po svom traženju te s tim u vezi izražava sumnju u zakonitost spomenutog Rješenja
Konzervatorskog odjela u Š., posljedično i zakonitost pobijanog Rješenja. Stoga da je nesporno kako je povrijeđeno načelo jednakosti oružja u smislu pravične ravnoteže među strankama (fair balance) kao jedan od konstitutivnih elemenata prava na pravično suđenje, a koje načelo da nužno obuhvaća razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku (presuda P. protiv Hrvatske od 27. ožujka 2008., zahtjev broj: 34499/06).
6. Ističe da pokreće upravni spor radi zaštite svojih prava i pravnih interesa budući da se cijeli postupak vodio na način koji je nepravičan za tužitelja te da je kao takav doveo i do povreda zajamčenih ustavnih prava i konvencijskih jamstava zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to članka 6. stavak 1. koji definira pravo na pošteno suđenje, da je navedenim postupanjem upravnih tijela odnosno tuženika, na štetu tužitelja povrijeđeno ustavno načelo jednakosti, koje se u procesnom smislu manifestira kao pravo na jednakost oružja stranaka u postupcima pred državnim i drugim javnim tijelima, da je cijeli postupak na temelju kojeg je doneseno osporavano rješenje u cijelosti proveden na nezakonit način kršenjem prava stranaka u postupku, na nezakonito provedenim radnjama, a sve bez mogućnosti ulaganje žalbe. Stoga predlaže da Sud tužbu uvaži te poništi osporavano rješenje tuženika, te da tuženiku naloži da tužitelju naknadi troškove upravnog spora.
7. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu od 16. svibnja 2022. naveo da u cijelosti ustraje u navodima iz osporavanog rješenja predlažući da Sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
8. Prema odredbi članka 17. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17. - dalje: ZUS-a) tužitelj je fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke.
9. Članak 19. stavak 1. ZUS-a određuje da je zainteresirana osoba svaka osoba kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinačne odluke, postupanje ili propuštanje postupanja javnopravnog tijela, sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora, povrijedilo njezino pravo ili pravni interes.
10. Pravo i pravni interes mora biti konkretno označen te opravdavati osnovanost tužbenog zahtjeva, na način da traži pravnu zaštitu određenog sadržaja jer je njegovo subjektivno pravo ugroženo, i da bi usvajanje tužbenog zahtjeva za tužitelja predstavljalo ostvarenje određenog prava, pravnog interesa ili pravne koristi,
koju bez povoljne sudske odluke ne bi mogao ostvariti.
11. Nadalje, odredbom članka 105. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18 i 117/21, dalje: ZDI), koji je lexspecialis za provođenje inspekcijskog nadzora, propisano je da stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini.
12. U skladu s odredbom sadržanom u članku 58. stavku 1. ZDI-a inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom.
13. Pored navedenog, valja istaći i da je ranijom odredbom članka 18. Zakona o građevinskoj inspekciji (Narodne novine, broj 153/13) bilo propisano da prijavitelj bespravne gradnje u postupku inspekcijskog nadzora nije stranka u tom postupku.
14. Istovremeno, tužitelju se napominje da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o državnom inspektoratu koji zakon je - lex specialis u odnosu na
Zakon o općem upravnom postupku, pa je i u tom smislu tužiteljevo pozivanje na odredbu čl. 4. ZUP-a da tužitelj kao susjed međašnik te prijavitelj nezakonitog građenja građevinskoj inspekciji radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku, u cijelosti neosnovano.
15. U konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nespornim proizlazi da predmetni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nije pokrenuo tužitelj kao podnositelj prijave već je upravni postupak vođen ex offo.
16. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, tužitelj kao podnositelj prijave ne spada u krug osoba koje ex lege imaju status stranke, a koje pravno shvaćanje je izraženo u recentnoj upravno sudskoj praksi, pa tako primjerice i u presudi Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsIgr-411/19-4 od 23. ožujka 2020. koja je potvrđena presudom Visokog upravnog suda RH poslovni broj Usž-3841/20-2 od 10.
prosinca 2020, a s kojim shvaćanjem je suglasan i Ustavni sud RH koji je svojom Odlukom broj: U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. odbio ustavnu tužbu koja je bila podnesena upravo protiv presude Visokog upravnog suda RH poslovni broj Usž- 3841/20-2 od 10. prosinca 2020. Ustavni sud je u svojoj Odluci, između ostalog, smatrao potrebnim istaknuti kako blizina življenja kraj građevine koja je objekt inspekcijskog nadzora, sama po sebi, ne može biti pravna osnova za stjecanje statusa stranke u postupku inspekcijskog nadzora.
17. S obzirom da tužitelj nije u krugu osoba kojima prethodno citirana odredba daje svojstvo stranke u postupku, tužitelj nema svojstvo stranke u postupku donošenja rješenja o uklanjanju građevine, pa to rješenje, kao ni rješenje o obustavi postupka izvršenja tog rješenja, tužitelj ne može osporavati tužbom u upravnom sporu.
18. Odredbom članka 30. stavkom 1. toč. 2. je propisano da će Sud odbaciti tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora ako utvrdi da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili pravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.
19. Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka
30. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima odbaciti tužbu tužitelja te riješiti kao u izreci.
U Splitu 5. srpnja 2022.
S U D A C
Leandra Mojtić, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- opunom. tužitelja -
tuženiku
- tuženiku povrat spisa tuženog tijela, po pravomoćnosti
- po pravomoćnosti pozvati tužitelja na uplatu pristojbe za tužbu u iznosu od 400,00 kn i pristojbe za žalbu u iznosu od 500,00 kn
- spis kal. do 31.08.2022.
