REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Poslovni broj: 1 Us I-1113/2021-24
Rijeka, Erazma Barčića 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice J. I. iz R., ..., majke i zz mlt. M. H. I., koju zastupa opunomoćenik V. V., odvjetnik u R., ..., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi određivanja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, 5. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-552- 06/21-02/36, URBROJ: 524-11-01/3-21-2 od 12. kolovoza 2021.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.
Obrazloženje
1st Prvostupanjskim rješenjem Centra za socijalnu skrb Rijeka (dalje: CZSS Rijeka), KLASA: UP/I-552-06/21-05/60, URBROJ: 2170-20-05/33-21-8 od 11. lipnja 2021., donesenim po službenoj dužnosti, tužiteljici i B. H., roditeljima mlt. M. H. I., određena je mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi o njihovom djetetu, na period od šest mjeseci počevši od 4. lipnja 2021., a za voditelja mjere je imenovana M. M., vanjska suradnica CZSS Rijeka.
2nd Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-552-06/21-02/36, URBROJ: 524-11-01/3-21-2 od 12. kolovoza 2021. odbijena kao neosnovana.
3rd Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika, a u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, da činjenice koje su utvrđene od strane stručnog tima Listom za procjenu razvojnih rizika djeteta (dalje: Lista) ne postoje, a pored toga da su proturječne činjenicama koje su utvrđene u sudskom postupku koji se istovremeno vodi po tužbi oca djeteta protiv majke djeteta radi prepovjere djeteta. Smatra da je postupanje upravnih tijela posljedica zlonamjernog i nestručnog postupanja stručnih osoba CZSS Rijeka i time u izravnoj suprotnosti s interesom zaštite dobrobiti djeteta. Smatra da je pogrešno utvrđenje iz navedene Liste da postoji visoka razina nepovoljnog razvoja djeteta u postojećim okolnostima zbog obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja. Navodi da njezina kćer živi u obitelji s majkom, a postojeće okolnosti obitelji majke da su u svakom pogledu uredne. Tvrdi da razvoj njezine kćeri nije ugrožen ni na koji način pa da stoga ne postoje zakonski uvjet za izricanje ove intenzivne mjere. Dodaje da se navode obilježja roditelja kao smetnja razvoju djeteta, a da se pri tome ne navodi o kojem se obilježju kojeg roditelja konkretno radi. Navodi da se proizvoljno i potpuno neutemeljeno tvrdi da roditelji djeteta imaju izražene emocionalne i psihičke poteškoće, ali bez navođenja o kojim se to konkretnim poteškoćama radi, da su te poteškoće posljedica visoke izloženosti obiteljskom ili/i roditeljskom stresu i kriznim situacijama, bez navođenja konkretnih situacija iz kojih bi takav zaključak bilo moguće izvesti. Nadalje ističe da se navodi da roditelji ne razumiju razvojne i emocionalne potrebe djeteta, da primjenjuju neodgovarajuće odgojne postupke i neodgovarajući odnos prema djetetu, da ne prihvaćaju odgovornost za roditeljstvo, kao ni odgovornost za razvojne ishode i ponašanje djeteta, pa da bi iz toga slijedilo da se ovdje radi o potpuno zanemarenom djetetu što nema nikakve veze sa stvarnošću. Osim toga ukazuje kako se navodi da se djetetom manipulira, da se dijete koristi za ostvarenje osobnih ciljeva i to tako da se izravno ili neizravno ugrožava djetetova dobrobit, ali da bi trebalo biti poznato radi li se o izravnom ili o neizravnom ugrožavanju dobrobiti djeteta ili se tvrdnja ne odnosi na ovaj slučaj kad se nadležno upravno tijelo ne može odlučiti o kojem je vidu ugrožavanja riječ. Ukazuje još i kako je tuženik pogrešno primijenio materijalni propis kada u obrazloženju rješenja tumači odredbu čl. 146. u svezi čl. 141. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15 i 98/19, dalje: OZ) na način prema kojem centar, dakle stručne osobe, a ne stranke donose individualni plan i program provođenja mjere, te ukazuje kako u čl. 141. st. 3. OZ stoji da centar za socijalnu skrb, roditelji i dijete međusobno surađuju u postizanju dogovora o načinu rada i sadržaju mjere. Stoga smatra da i stranke sudjeluju u dogovoru oko određivanja sadržaja mjere, a tužiteljici da se kontinuirano od strane centra onemogućava sudjelovanje i dogovaranje oko sadržaja mjere od prve izrečene mjere pa nadalje. Navodi još i kako tuženik nije obrazloženo na temelju kojih su to konkretnih činjenica i utvrđenja stručnih osoba centra formirani zaključci stručnog tima i navedene Liste i na koji način su te činjenice utvrđene vjerodostojnim. Smatra da je neosnovano utvrđenje tuženika da centar nije zauzeo stajalište u korist oca djeteta. Navodi da je u žalbi detaljno obrazložila razloge zbog kojih drži da je centar neobjektivan i pristran. Dodaje još i kako je prvostupanjski upravni postupak proveden neposrednim rješavanjem u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, obzirom da tužiteljici kao stranci u postupku nije pružena mogućnost posebnog izjašnjavanja radi zaštite njezinih prava i pravnih interesa. Ukazuje kako je u upravnom postupku obavljen razgovor s roditeljima i voditeljem mjere iz kojeg proizlazi da su roditelji upoznati s određivanjem mjere i voditeljicom mjere, ali da formalno upoznavanje tužiteljice s određivanjem mjere po službenoj dužnosti, ne predstavlja istovremeno i izjašnjavanje stranke u upravnom postupku. Poziva se na odredbu čl. 30. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) i navodi da je prilikom donošenja rješenja koje nije povoljno za stranku potrebno provesti ispitni postupak, koji u ovom slučaju nije proveden. Tužiteljica je kao dokaz svojih navoda predložila da se u sporu provede dokaz njezinim saslušanjem, saslušanjem zastupnika tuženika, te da se kao svjedoci saslušaju B. H., voditeljica mjere M. B. i M. M. te da se provede dokaz kombiniranim vještačenjem po vještacima psihijatrijske i psihološke struke, a po potrebi i drugima, da se saslušaju članovi stručnog tima CZSS Rijeka te da se pribavi dodatno očitovanje od CZSS Rijeka. Slijedom navedenog, tužiteljica u tužbenom zahtjevu predlaže da se poništi rješenje tuženika i da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak. Ujedno je zatražila naknadu troška ovog spora.
4th Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice. 5th U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 14. prosinca 2021., 26. travnja 2022. i 28. lipnja 2022. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je tužiteljica osobno uz svog opunomoćenika, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
6th Na navedenoj raspravi tužiteljica je ustrajala na dokaznom prijedlogu da se u sporu provede kombinirano vještačenje po sudskim vještacima psihijatrijske i psihološke struke, a po potrebi i drugima, te da se vještacima imenuju osobe s područja Zagreba obzirom da su za potrebe parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci već angažirani vještaci s područja Rijeke.
7th Tužiteljica je naknadno u tijeku spora odustala od navedenog dokaznog prijedloga vještačenja te je predložila da se za potrebe ovog spora koristi nalaz i mišljenje iz parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem P Ob-121/2019 povodom tužbe oca djeteta radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi.
8th Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je izvršen uvid u navedeni spis Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem P Ob- 121/2019.
9th Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze koje je predložila tužiteljica u tužbi i to da se pribavi dodatno očitovanje od CZSS Rijeka, zatim dokaz saslušanjem tužiteljice, saslušanjem zastupnika tuženika te saslušanjem svjedoka B. H., M. B. i M. M. iz razloga što je Sud odlučne činjenice mogao utvrditi na temelju uvida u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i u dokumentaciju koja se nalazi u navedenom parničnom spisu. Također Sud nije našao da je u sporu potrebno saslušavati članove stručnog tima CZSS Rijeka.
10th Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
11th Čl. 128. OZ propisano je da je tijelo koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta dužno voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta.
12th Čl. 131. st. 1. OZ propisano je da se mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju na temelju stručne procjene ako se utvrdi da je došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi. St. 2. istog članka propisano je da se prava djeteta smatraju ugroženima ako je skrb o djetetu neodgovarajuća ili ako dijete ima psihosocijalne poteškoće koje se očituju kroz ponašanje, emocionalne, školske i druge probleme u djetetovu odrastanju ili ako postoji vjerojatnost da će do toga doći.
13th Čl. 134. OZ propisano je da Centar za socijalnu skrb može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti:
1. žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji
2. upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu 3. mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i
4. mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
14th Čl. 145. st. 1. OZ propisano je da će Centar za socijalnu skrb roditeljima odrediti mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvrđeno da je djetetov razvoj ozbiljno ugrožen, a roditelji su: 1. spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje ponašanje kako bi se spriječilo izdvajanje djeteta iz obitelji i 2. spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu. St. 2. istog članka propisano je da će mjeru iz st. 1. tog članka centar za socijalnu skrb odredit samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi.
15th Čl. 141. st. 1. OZ propisano je da rješenje o mjeri stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu mora sadržati svrhu određivanja mjere, vrijeme trajanja mjere, osobno ime voditelja mjere te upozorenje o pravnim posljedicama nesuradnje pri provođenju mjere. St. 2. istog članka propisano je da na temelju rješenja iz st. 1. tog članka centar za socijalnu skrb će u roku od trideset dana od donošenja rješenja izraditi individualni plan i program provođenja mjere. St. 3. istog članka propisano je da Centar za socijalnu skrb, roditelji i dijete međusobno surađuju u postizanju dogovora o načinu rada i sadržaju mjere.
16th Čl. 143. st. 4. OZ propisano je da je Centar za socijalnu skrb dužan roditelje i dijete upoznati sa završnim izvješćem, stručnom procjenom, kao i eventualnom potrebom poduzimanja drugih odgovarajućih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.
17th Odredbom čl. 2. st. 1. Pravilnika o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta („Narodne novine“, broj 123/15, dalje: Pravilnik) propisano je da CZSS određuje i provodi mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta navedene u čl. 134. OZ, a sudu predlaže mjere navedene u čl. 149. OZ temeljem zaključka stručnog tima centra o procjeni ugroženosti prava i dobrobiti djeteta, u stručnoj cjelini odnosno odjelu za djecu, mlade i obitelj. U st. 2. istog članka propisano je da stručni tim centra iz st. 1. tog članka čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a po potrebi i socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator. St. 3. istog članka propisano je da se postupak procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta provodi sukladno pravilima struke i metodama stručnog rada.
18th Iz stanja spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je predmetni postupak pokrenut po službenoj dužnosti radi zaštite prava i dobrobiti mlt. M. H. I. te da je u postupku provedena stručna procjena CZSS Rijeka dana 24. svibnja 2021. kojom je primjenom Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta utvrđeno da je psiho- fizički i socijalni razvoj mlt. M. H. I. izrazito ugrožen u situaciji razdvojenog roditeljstva radi čega je potrebno odrediti predmetnu mjeru kako bi se žurno otklonili ili umanjili potencijalno štetni razvojni rizični čimbenici po dijete i kako bi se pomoglo roditeljima da steknu uvid u potrebe djeteta i u posljedice vlastitog ponašanja na djetetov pravilan psihofizički razvoj, te kako bi se pomoglo roditeljima da uspostave adekvatnu komunikaciju i da se osigura neometani osobni odnos djeteta s ocem. Utvrđeno je da postoji nerazumijevanje emocionalnih potreba djeteta, da su prisutni neodgovarajući odgojni postupci i odnos prema djetetu, manipulacija djetetom, da roditelji teško uviđaju svoje pogreške i propuste u međusobnoj komunikaciji, da su roditelji okrenuti traženju mana i okrivljavanju drugog roditelja umjesto radu na sebi, da roditelji nisu u stanju bez uključivanja treće osobe dogovoriti se o najosnovnijim potrebama djeteta, da roditelji nemaju uvid u svoje ponašanje i da smatraju da nije problem u njima nego u drugom roditelju, da je prisutna nedovoljna samokritičnost. 19th Naime, postupak stručne procjene je postupak koji je propisan OZ i navedenim Pravilnikom, te je izričito propisano koje sve stručne osobe sudjeluju u tom postupku. Dakle, radi se o multidisciplinarnoj procjeni u kojoj više različitih relevantnih stručnjaka daje svoje mišljenje. Radi se o postupku koji se provodi prema pravilima struke i metodama stručnog rada.
20th Da je razvoj mlt. M. H. I. ozbiljno ugrožen slijedi i iz navedenog parničnog spisa poslovni broj P Ob-121/2019 u kojeg je Sud izvršio uvid. Naime, u tom postupku dana 25. rujna 2019. proveden je dokaz saslušanjem u svojstvu svjedoka ranijih voditelja mjere nadzora za tužiteljicu i B. H. tijekom 2018. godine i to R. P., A. D. i M. B., a iz njihovih iskaza danih na zapisnik od 25. rujna 2019. slijedi da su svi suglasno iskazali kako su tijekom praćenja susreta i druženja utvrdili da je komunikacija i suradnja roditelja narušena što se negativno odražava na razvoj njihovog djeteta. Nadalje, u tom postupku provedeno je i kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima T. K., dr. med. specijalist psihijatrije, subspecijalist psihijatrije - dječje i adolescentne psihijatrije i D. B., dipl. psiholog-prof., klinički psiholog, a iz njihovog pisanog nalaz i mišljenja i dopune istog slijedi da je roditeljima i dalje nužan suport stručnjaka radi daljnjeg normalnog psihofizičkog razvoja njihovog djeteta.
21st Dakle, stručni tim je iznio argumentirane, logične i uvjerljive razloge zbog kojih postoji situacija koja udovoljava pretpostavkama za primjenu citiranog čl. 145. st. 1. OZ, a tužiteljica ničim nije osporila taj zaključak stručnog tima obzirom da je odustala od provođenja vještačenja u ovom sporu. U konačnici takav zaključak stručnog tima je suglasan s dokumentacijom iz parničnog spisa poslovni broj P Ob- 121/2019 u kojeg je Sud izvršio uvid i koju je prethodno citirao. Stoga nije bilo potrebno u sporu provoditi bilo kakve daljnje dokaze na okolnost je li razvoj djeteta ozbiljno ugrožen, a koje je predložila tužiteljica u tužbi. Isto tako za donošenje odluke u ovom sporu nije bilo potrebno pribaviti dodatno očitovanje CZSS Rijeka da li postoji potreba za poduzimanje daljnjih mjera i kojih, jer je za ocjenu zakonitosti navedenih upravnih rješenja jedino bilo odlučno da li je u vrijeme određivanja predmetne mjere bio ugrožen djetetov razvoj i u kojoj mjeri. Namjera CZSS Rijeka u svezi daljnjih mjera nije odlučna za ovaj postupak, a pored toga tu informaciju CZSS Rijeka treba dati tužiteljici neovisno od ovog spora sukladno citiranom čl. 143. st. 4. OZ. 22nd U odnosu na navode tužiteljice da je cijela mjera određena iz razloga što je ona navodno otuđila dijete od oca navodi se da to nije razlog radi kojeg je određena navedena mjera, već cjelokupni konfliktni odnosi između roditelja koji negativno utječu na psihosocijalni razvoj njihovog djeteta.
23rd Pri tome Sud ukazuje, kako je to obrazloženo i u ovosudnoj presudi poslovni broj 2 Us I-399/2021 od 10. lipnja 2021. donesenoj u povezanom predmetu, da je predmetna mjera jednako određena tužiteljici i ocu njihova djeteta B. H., pa u tom pogledu očito nije bilo pogodovanja ocu djeteta.
24th U konačnici, za određivanje predmetne mjere nije bitno koji roditelj točno negativnije utječe na razvoj djeteta, već je bitno da postoji negativan utjecaj na razvoj djeteta i da je upravo kako bi se taj negativan utjecaj otklonio ili ublažio bitno odrediti potrebne preventivne mjere.
25th Dodaje se i to, kao što je to napomenuto i u spomenutoj presudi ovog Suda poslovni broj 2 Us I-399/2021, kako za ocjenu zakonitosti izreke osporavanih rješenja nisu od utjecaja različita viđenja tužiteljice i B. H. o stupnju vlastite odgovornosti za stanje u kojem je, u interesu njihova zajedničkog djeteta, bilo potrebno odrediti ovu potpornu mjeru.
26th U odnosu na individualni plan i program provođenja mjere navodi se da isti nije predmetom ocjene zakonitosti obzirom da isti nije sadržan u prvostupanjskom rješenju, a niti je to bila obveza prema citiranom čl. 141. st. 1. OZ kojom odredbom je propisan sadržaj rješenja o mjeri stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu.
27th U odnosu na prigovor tužiteljice da je u upravnom postupku odluka donesena neposrednim rješavanjem bez provođenja ispitnog postupka navodi se da je iz stanja spisa razvidno da je tužiteljica pozvana u prvostupanjskom upravnom postupku dana 4. lipnja 2021., a iz zapisnika sastavljenog tog dana je razvidno da je tužiteljica tom prilikom upoznata za zaključkom stručnog tima i o predloženoj mjeri te da je tužiteljica nakon toga izjavila kako nema što drugo za izjaviti. Dakle, time je tužiteljici omogućeno da se očituje u postupku na navedeni zaključak stručnog tima i na predloženu mjeru. Također iz stanja spisa slijedi da je tužiteljica dostavila prvostupanjskom tijelu pisani podnesak dana 15. lipnja 2021. kojim se je još naknadno očitovala u tom postupku.
28th Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika kojim je potvrđeno navedeno prvostupanjsko rješenje ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju čl. 57. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.
29th Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
U Rijeci 5. srpnja 2022.
Sutkinja
Vesna Perić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).
