Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Poslovni broj Gž Ovr-324/2022-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić Margan, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske OIB: …….zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u P.-P., protiv protivnika osiguranja: 1. R. M. iz K., OIB: …..i 2. S. d.o.o. za eksploataciju i obradu kamena iz K., OIB: …..oba zastupana po punomoćnicima iz Z. o. u. G. V., M. I., I. B. K., V. V. i A. A. iz P., radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj: 24 Ovr-252/2022-2 od 11. ožujka 2022., 5. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

1. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj: 24 Ovr-252/2022-2 od 11. ožujka 2022. osim u dijelu u kojemu je određena privremena mjera na novčanim sredstvima protivnika osiguranja.

2. Djelomičnim uvaženjem žalbe protivnika osiguranja preinačuje se isto rješenje u dijelu u kojem je određena privremena mjera na novčanim sredstvima protivnika osiguranja te se u tom dijelu prijedlog odbija kao neosnovan.

3. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 125.099,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 23. rujna 2020. do isplate određena privremena mjera kojom je zabranjeno protivnicima osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnina u njihovom vlasništvu, uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi, te kojom je naloženo svim bankama koje protivnicima osiguranja isplaćuju novčana sredstva, da im uskrate isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera. Istim rješenjem je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu R.-R. upisati privremenu mjeru na nekretninama, određeno je da će privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se pred Općinskim sudom u Puli – Pola vodi pod poslovnim brojem Kov- 439/2021, odnosno parničnog postupka ukoliko predlagatelj osiguranja bude u kaznenom postupku upućen na pokretanje, te je naloženo protivnicima osiguranja naknaditi trošak postupka u iznosu od 2.500,00 kn, u roku od 8 dana.

2. Protiv rješenja su žalbu podnijeli protivnici osiguranja pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP), koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 - dalje OZ).

3. U žalbi navode da nisu ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbom čl. 344 OZ-a za određivanje privremene mjere, budući da ne postoji tražbina predlagatelja osiguranja prema žaliteljima. Navode da im uz rješenje o osiguranju nije dostavljen prijedlog za određivanje privremene mjere, pa da mogu samo pretpostaviti da je sud izvršio uvid u isprave koje je citirao u pobijanom rješenju. Navode da iz optužnice od 30. prosinca 2021. proizlazi da je protivniku osiguranja S. d.o.o. dodijeljena koncesija za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u odnosu na koju je sklopljen ugovor o koncesiji 28. lipnja 2019., da je 11. siječnja 2021. sklopljen novi ugovor o koncesiji te je uredno dostavljen obrazac prijave za obračun varijabilnog dijela naknade za otkupnu količinu mineralnih sirovina, da je isti protivnik osiguranja platio naknadu za otkupne količine sirovina za prvi kvartal 2020. u iznosu od 37.716,00 kn, te da je za taj iznos bio u preplati varijabilnog dijela naknade, te da je Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2020. donijela uredbu kojom se gospodarski subjekti oslobađaju plaćanja varijabilnog dijela naknade. Osporavaju da je došlo do eksploatacije na katastarskim česticama koje nisu bile obuhvaćene ugovorom o koncesiji, ali i pod pretpostavkom da se to dogodilo, takva eksploatacija da ne bi rezultirala štetom za Republiku Hrvatsku. Osporavaju i iznos koji predstavlja tražbinu predlagatelja osiguranja, te navode da je sud prvog stupnja zanemario činjenicu da se sporne katastarske čestice nalaze unutar eksploatacijskog polja, te nije uzeta u obzir preplata naknade u iznosu od 37.716,00 kn. Naglašavaju da je ugovor o koncesiji od 11. siječnja 2021. utemeljen na Odluci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 15. lipnja 2020. te Odluci o izmjeni Odluke o davanju koncesije od 21. kolovoza 2020., koje su donesene prije spornog eksploatiranja od 23. rujna 2020., te da je u odnosu na nekretninu k.č.br. …..k.o. S. sklopljen Ugovor o osnivanju prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske 7. listopada 2020., a u odnosu na nekretninu k.č.br. ….k.o. S. U. o osnivanju prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske 27. studenoga 2020., a kojim ugovorima nije ukazano na postojanje tražbine prema protivnicima osiguranja, iz čega zaključuju da nezakonite eksploatacije nije bilo. Tvrde da je sva otkopana količina mineralne sirovine bila prijavljena nadležnom ministarstvu, te da bi obveza plaćanja naknade bila obračunata da je postojala, što da nije bio slučaj uslijed usvojenih Covid mjera.

4. Navode da nije ispunjena ni druga pretpostavka za određivanje privremene mjere, budući da okolnost što netko može raspolagati svojom imovinom ne čini vjerojatnim da će to i učiniti. Pored toga naglašavaju da je privremena mjera određena u odnosu na dvadeset nekretnina u vlasništvu žalitelja, ali da ni to nije bilo dovoljno, pa je bez obrazloženja mjera određena i na novčanim sredstvima protivnika osiguranja, suprotno odredbama čl. 5. i 6. OZ-a. Također naglašavaju da je protivniku osiguranja S. d.o.o. koncesija izdana do 31. prosinca 2042., te da ukupna tržišna vrijednost otkopanih količina iznosi preko 3.000.000,00 kn u 2020. godini, što ukazuje i na nepostojanje druge zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere.

5. Smatraju da je počinjena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, pa predlažu rješenje ukinuti i obvezati predlagatelja osiguranja na nadoknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 7.106,25 kn sa zateznom kamatom od dana donošenja odluke do isplate.

6. Žalba protivnika osiguranja je djelomično osnovana.

7. Sud prvog stupnja je odredio privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 125.099,00 kn, ocijenivši da su u nazočnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbom čl.342 i čl. 344 OZ-a, dakle da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da će bez mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

8. Na temelju isprava priloženih uz prijedlog za osiguranje je utvrđeno da je Općinsko državno odvjetništvo u Puli - Pola podnijelo optužnicu broj KO-DO-454/2021 od 30. prosinca 2021. radi sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv okoliša protupravnom eksploatacijom rudnog blaga iz čl. 211 st. 1. Kaznenog zakona, te da je Općinsko državno odvjetništvo u P. - P. podnijelo imovinskopravni zahtjev radi naknade štete u iznosu od 125.099,00 kn sa zateznom kamatom od 23. rujna 2020. do isplate, pri čemu se zahtjev temelji na zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru, rješenju Državnog inspektorata od 14. prosinca 2020., te ostalim dokazima koji su u zahtjevu navedeni.

9. Pravilno je stajalište suda prvog stupnja da je ispravama koje su dostavljene uz prijedlog predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, što je jedna od zakonom propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere. Također je pravilno stajalište da glede privremene mjere koja se odnosi na zabranu otuđenja i opterećenja nekretnina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi, sukladno odredbi čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ-a, postoji pretpostavka iz čl. 344. st. 2. OZ-a, prema kojoj predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, jer predloženom mjerom protivnik osiguranja može pretrpjeti samo neznatnu štetu.

10. Međutim, imajući u vidu načelo zaštite dostojanstva protivnika osiguranja iz čl. 6. OZ-a, prema kojem propisu pri provedbi osiguranja treba paziti na dostojanstvo protivnika osiguranja, te na to da osiguranje za njega bude što manje nepovoljno, prema stajalištu ovog suda, s obzirom na visinu tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja, te okolnost da je privremena mjera određena na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, između ostalog i na k.č.br. …..kuća od …. m2 upisana u zk.ul. ….k.o. K., u suvlasništvu protivnika osiguranja R. M. u ½ dijela, te na više nekretnina koje u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište, određivanje privremene mjere na računima protivnika osiguranja nije opravdano, jer će predlagatelj osiguranja, ukoliko bude ishodio ovršnu ispravu, moći naplatiti svoju tražbinu iz nekretnina na kojima je određeno osiguranje.

11. Na žalbene navode protivnika osiguranja, valja odgovoriti da su sve isprave na koje se protivnici osiguranja pozivaju u žalbi, navedene i u optužnici Općinskog državnog odvjetništva u P. – P. od 3. prosinca 2021., pa tako i ugovori o koncesiji od 11. siječnja 2021. te 28. lipnja 2019., s tim što bi proizlazilo da se optužnica temelji i na ispravama koje protivnici osiguranja nisu priložili, a radi se zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 7. prosinca, 15. listopada i 2. listopada 2020., rješenju Državnog inspektorata od 14. prosinca 2020., te još nizu isprava koje u ovom predmetu nisu priložene, a koje su donesene u postupcima u kojima su sudjelovali i žalitelji.

12. Protivnici osiguranja u žalbi ustraju na tvrdnji da nije bilo nezakonite eksploatacije tehničko-građevnog kamena, te da je sva otkopana količina kamena uredno prijavljena nadležnom ministarstvu, međutim, povodom prijedloga za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a ne tražbinu i dokazati, budući da će se dokazni postupak provesti u okviru kaznenog postupka.

13. Žalba protivnika osiguranja je osnovana u dijelu u kojem je određena privremena mjera na novčanoj tražbini protivnika osiguranja što je već obrazloženo, budući da sud prvog stupnja nije u dovoljnoj mjeri pri donošenju odluke cijenio bitne okolnosti, prije svega visinu tražbine u odnosu na mjere osiguranja koje su predložene, a u kontekstu zaštite protivnika osiguranja.

14. Kako sud prvog stupnja nije počinio neku od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuju žalitelji, valjalo je žalbu protivnika osiguranja odbiti i rješenje o osiguranju u dijelu u kojemu je određeno osiguranje na nekretninama protivnika osiguranja potvrditi, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, dok je u dijelu u kojem je određeno osiguranje na novčanoj tražbini protivnika osiguranja žalba uvažena, te je rješenje preinačeno i prijedlog odbijen, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

15. Protivnicima osiguranja nije priznat trošak žalbenog postupka, jer sa žalbom u pretežitom dijelu nisu uspjeli.

U Rijeci, 5. srpnja 2022.

Sutkinja

Milena Vukelić Margan