REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 4 Kž-366/2022-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Dušanke Zastavniković Duplančić i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog Ž. L. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama 2. okrivljenog D. D. i 3. okrivljenog H. F., izjavljenih protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, broj Kov-248/2021 od 24. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Povodom žalbi 2. okrivljenog D. D. i 3. okrivljenog H. F., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Uslijed gornje odluke, žalbe 2. okrivljenog D. D. i 3. okrivljenog H. F. su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem broj Kov-248/2021 od 24. veljače 2022. odbijen je prijedlog branitelja 1., 2. i 3. okrivljenika da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 9. lipnja 2020. (list 58), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 76368 (list 57) i zapisnik o ispitivanju svjedoka V. G. (list 299-300).

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je podnio žalbu 2. okrivljeni D. D., po branitelju A. I., odvjetniku iz Z., a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Također je protiv pobijanog rješenja podnio žalbu 3. okrivljeni H. F., po branitelju I. A., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP/08.

5. Žalbe 2. okrivljenog D. D. i 3. okrivljenog H. F. su bespredmetne.

6. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu članka 494. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer obrazloženju rješenja nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su potpuno nerazumljivi i nejasni.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedloge branitelja 1., 2. i 3. okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoje dokazi navedeni u izreci pobijanog rješenja kao nezakoniti dokazi.

8. Prije svega, prvostupanjski sud je u potpunosti zanemario sadržaj prijedloga 1., 2. i 3. okrivljenika, odnosno, iz kojih razloga okrivljenici predlažu da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 9. lipnja 2020., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 76368 i zapisnik o ispitivanju svjedoka V. G., a što ima za posljedicu da pobijanom rješenju nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su potpuno nejasni i nerazumljivi.

9. Naime, 2. okrivljenik je, a kojem su se prijedlogu pridružili 1. i 3. okrivljenici, predložio da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta jer da policijskim službenicima nije dragovoljno predao mobilni telefon u kojem je bila SIM kartica. U odnosu na navedeni prijedlog 2. okrivljenika, prvostupanjski sud se poziva na članak 261. ZKP/08 i članak 246. stavak 4. ZKP/08 koje reproducira te zaključuje da su policijski službenici postupali "sukladno citiranim propisima pa se radi o zakonitom postupanju, odnosno, oduzetom predmetu kao dokazu. Tvrdnja okrivljenika da on nije dao privolu policiji za oduzimanjem mobilnog uređaja nije relevantna jer policija sukladno citiranim propisima nije morala istu imati". U nastavku obrazloženja prvostupanjski sud govori o pretrazi i pregledu osoba kako je to propisano Zakonom o kaznenom postupku.

10. Takvo obrazloženje prvostupanjskog suda je potpuno nejasno i nerazumljivo. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je propustio, vezano uz okolnost oduzimanja predmeta od 2. okrivljenika, tj. da li je 2. okrivljenik dragovoljno policijskim službenicima predao mobilni telefon, ispitati djelatnike policije koji su bili prisutni oduzimanju istog, odnosno, ispitati ih pod kojim okolnostima su sačinjeni zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta. Samo će na ovaj način prvostupanjski sud moći utvrditi da li su zapisnik i potvrda o oduzimanju predmeta od 2. okrivljenika zakoniti dokazi.

11. Isto tako, prvostupanjski sud gubi iz vida da 2. okrivljenik u prijedlogu za izdvajanje kao nezakonitog dokaza zapisnika o ispitivanju svjedoka V. G. tvrdi da su djelatnici policije do identiteta V. G. došli "nezakonitom provjerom uspostave elektroničke komunikacije u odnosu na broj telefona 385 955 6693712 jer da su postupali protivno članku 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima".

12. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi "prema članku 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima za pribavljanje takvog izlista potrebno je pisano odobrenje rukovoditelja kojeg nema u spisu. Dakle, kako u spisu nema odobrenja suca istrage niti naloga nadležnog rukovoditelja, kontrola predmetne elektronske komunikacije jest nezakonit dokaz. Međutim, tužitelj niti ne predlaže taj izlist kao dokaz niti on prileži u spisu kao samostalan dokaz, stoga nema mjesta njegovom izdvajanju niti daljnjem preispitivanju".

13. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja, prvostupanjski sud navodi "sam izlist uopće nije relevantan jer na njemu tužiteljstvo ne temelji optužnicu niti je sa aspekta ocjenjivanja zakonitosti ispitivanja svjedoka V. G. bitan. Činjenica je, da saznanje o svjedoku V. G. prema stanju spisa policija crpi iz analize izlista, jer se u zapisniku izričito navodi da je svjedok pozvan prema riječima policijskog službenika vezano za njegove kontakte s njegovog broja telefona 092/2304-762 na broj telefona 095/75693-712 je potpuno nebitna. Sukladno članku 10. stavku 4. ZKP/08 saznanje o identitetu svjedoka nije dokaz, pa se taj članak ne može odnositi na samo saznanje o dokazu, već samo o dokazima. Ispitivanje svjedoka provedeno je na zakoniti način sukladno članku 288. i 289. ZKP/08, svjedoku su priopćena sva propisana upozorenja prije davanja iskaza, nakon čega je on dao iskaz koji se tada može koristiti kao dokaz u postupku". Takvo obrazloženje prvostupanjskog suda nije razumljivo, a niti ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Naime, prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju propustio utvrditi zakonitost postupanja djelatnika policije u smislu članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, što je bio u obvezi kada donosi zaključak o nezakonitosti dokaza pri tome svakako cijeneći sadržaj prijedloga za izdvajanje iskaza navedenog svjedoka po 2. okrivljeniku. Sadržaj prijedloga se odnosi samo na to da policijski službenici u konkretnom slučaju nisu postupali u smislu članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kada su došli do saznanja o identitetu svjedoka V. G.. Iz ovih je razloga prvostupanjski sud bio u obvezi provjeriti da li su policijski službenici u konkretnom slučaju postupali sukladno članku 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, odnosno, da li su do identiteta svjedoka V. G. došli na temelju provjere uspostave elektroničke komunikacije bez odobrenja načelnika uprave kriminalističke policije ili načelnika policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ili načelnika policijske uprave, a u njihovoj odsutnosti osoba koje ih zamjenjuju.

14. Kako ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, trebalo je pobijano rješenje po službenoj dužnosti ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, pa su stoga žalbe 2. i 3. okrivljenika bespredmetne.

15. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem, odnosno, prema sadržaju prijedloga branitelja okrivljenika za izdvajanje nezakonitih dokaza treba dati argumentirane razloge o zakonitosti dokaza čije izdvajanje branitelji okrivljenika predlažu. Naime, prvostupanjski sud će ispitati policijske službenike na okolnost oduzimanja mobilnog telefona od 2. okrivljenika o čemu su sastavljeni zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 57 i 58 spisa), odnosno, da li im je 2. okrivljenik dragovoljno predao naveden mobilni uređaj, a ukoliko nije, pod kojim okolnostima mu je oduzet. Isto tako, prvostupanjski sud će zatražiti podatak o tome da li su policijski službenici postupali zakonito i sukladno odredbama članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, odnosno, da li su za provjeru uspostave elektroničke komunikacije u odnosu na broj 385 955 693712 kada su došli do saznanja o identitetu svjedoka V. G. imali odobrenje kako je to propisano u stavku 3. članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Zakonitost postupanja policijskih službenika u smislu članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima od utjecaja je i na odluku o tome da li je iskaz svjedoka V. G. zakonit dokaz.

16. Slijedom navedenog, riješeno je kao gore u izreci temeljem članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08.

U Zagrebu 5. srpnja 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Renata Miličević, v.r.