Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž-502/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u pravnoj stvari tužiteljice J. G. iz P., OIB: ..., koju zastupaju punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. i p. d.o.o., S. B., protiv tuženika A. B. d.d., Z., OIB: ..., koju zastupa predsjednik uprave M. Ž., a ovoga punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu L. N. S. d.o.o., radi stjecanja bez osnove, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-318/2021-56 od 2. veljače 2022., 5. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika A. B. d.d., Z. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-318/2021-56 od 2. veljače 2022. u toč. I izreke i u toč. II izreke u dijelu kojim se nalaže tuženiku A. B. d.d., OIB ... da tužiteljici J. G., OIB ..., naknadi parnične troškove postupka u iznosu od 18.633,00 kune na koje troškove teku zakonske zatezne kamate po stopi zatezne kamate koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, a sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom je suđeno:

"I Nalaže se tuženiku A. b. d.d., OIB ... da tužiteljici J. G., OIB ... na ime povrata stečenog bez osnove, odnosno ugovorene valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a o kojoj se nije pregovaralo isplati iznos od 34.127,95 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svaki pojedini iznos do isplate i to do 31. prosinca 2007. po stopi od 15 % godišnje, a od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5 %-tnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa nadalje po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena i to kako slijedi: 38,85 kune teče počev od 1. studenog 2008., 42,62 kuna teče počev od 1. siječnja 2009., 49,45 kuna teče počev od 1. veljače 2009., 58,56 kuna teče počev od 1. ožujka 2009., 45,28 kuna teče počev od 1. travnja 2009., 45,42 kuna teče počev od 1. svibnja 2009., 30,47 kuna teče počev od 1. lipnja 2009., 20,29 kuna teče počev od 1. srpnja 2009., 23,68 kuna teče počev od 1. kolovoza 2009., 32,01 kunu teče počev od 1. rujna 2009., 28,24 kuna teče počev od 1. 1. prosinca 2009., 44,16 kuna teče počev od 1. siječnja 2010., 55,14 kuna teče počev od 1. veljače 2010., 56,63 kuna teče počev od 1. ožujka 2010., 71,22 kuna teče počev od 1. travnja 2010., 68,55 kuna teče počev od 1. svibnja 2010., 76,59 kuna teče počev od 1. lipnja 2010., 132,82 kuna teče počev od 1. srpnja 2010., 118,40 kuna teče počev od 1. kolovoza 2010., 164,58 kuna teče počev od 1. rujna 2010., 144,66 kuna teče počev od 1. listopada 2010., 123,96 kuna teče počev od 1. studenog 2010., 184,58 kuna teče počev od 1. prosinca 2010., 218,72 teče počev od 1. siječnja 2011., 194,32 kuna teče počev od 1. veljače 2011., 211,45 kuna teče počev od 1. ožujka 2011., 181,74 kune teče počev od 1. travnja 2011., 192,28 kuna teče počev od 1. svibnja 2011., 253,51 kuna teče počev od 1. lipnja 2011., 269,06 kuna teče počev od 1. srpnja 2011., 337,00 kuna teče počev od 1. kolovoza 2011., 312,73 kune teče počev od 1. rujna 2011., 278,59 kuna teče počev od 1. listopada 2011., 276,05 kuna teče počev od 1. studenog 2011., 277,68 kuna teče počev od 1. prosinca 2011., 289,66 kuna teče počev od 1. siječnja 2012., 308,50 kuna teče počev od 1. veljače 2012., 320,85 kuna teče počev od 1. ožujka 2012., 301,64 kuna teče počev od 1. travnja 2012., 312,51 kuna teče počev od 1. svibnja 2012., 315,76 kuna teče počev od 1. lipnja 2012., 315,22 kuna teče počev od 1. srpnja 2012., 312,72 kuna teče počev od 1. kolovoza 2012., 307,87 kuna teče počev od 1. rujna 2012., 301,72 kuna teče počev od 1. listopada 2012. i 26.319,17 kune teče počev od 26. listopada 2012., a sve to u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku A. b. d.d., OIB ... da tužiteljici J. G., Požega, OIB ..., naknadi parnične troškove postupka u iznosu od 18.633,00 kune na koje troškove teku zakonske zatezne kamate po stopi zatezne kamate koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuna za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, a sve to u roku od 15 dana. S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužiteljica se s neosnovanim odbija."

2. Protiv citirane presude u dosuđujućem dijelu tuženik je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je presuda proturječna sama sebi i razlozima iznesenim u obrazloženju te da nema razloga o odlučnim činjenicama. Pogrešno je primijenjena odredba čl. 319. st. 2. Zakona o obveznim odnosima jer je trebalo istražiti zajedničku namjeru ugovornih strana, koja je bila sklapanje ugovora o kreditu s promjenjivom, a ne fiksnom kamatnom stopom. Tužiteljica je odabrala sklopiti ugovor o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom koji model je u to vrijeme bio za nju povoljniji. S obzirom da je sud utvrdio valutnu klauzulu ništetnom i time je preoblikovao ugovor o kreditu u CHF u ugovoru o kreditu u HRK, bio je dužan primijeniti prosječnu kamatnu stopu koja je primjenjivala na kredite u HRK u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu. Pogrešno su primijenjene odredbe Zakona o obveznim odnosima o zastari pri čemu je trebalo uzeti u obzir opći zastarni rok koji počinje teći od dana sklapanja ništavog pravnog posla, pri čemu nije poduzeta niti jedna radnja vjerovnika koja bi dovela do prekida tijeka zastare, pa je u konkretnom slučaju zastara nastupila u rujnu 2011. Nije objašnjeno zašto tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana stjecanja svakog pojedinog anuiteta od strane tuženika, odnosno zašto u ovom slučaju tuženik ne bi bio savjestan. Pobija i odluku o trošku, posebno osporavajući parnični trošak za pristup na ročište za objavu presude od 500,00 kn. Predlaže preinaku pobijane presude na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, uz obvezu da tuženiku naknadi parnične troškove, a podredno provedbu postupka u skladu sa čl. 366.a st.

2. Zakona o parničnom postupku, uz obvezu tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prije svega, valja reći da je presudom ovog suda br. Gž-173/2020-2 od 15. rujna 2021. djelomično odbijena žalba tuženika i potvrđena presuda prvostupanjskog suda br. P-370/2018-43 od 31. listopada 2019. u toč. I, II i III izreke, dakle u dijelu kojim je utvrđena ništetnost čl. 2. i čl. 4. Ugovora o kreditu br. 5140030250- 697000014606/2006. od 23. svibnja 2006. sklopljenog između pravnog prednika tuženika S. b. d.d. O. i tužiteljice te da isti članci ne proizvode nikakve pravne učinke i kojim je naloženo tuženiku da tužiteljici na ime povrata stečenog bez osnove s osnove preplaćenih kamata isplati iznos od 11.628,65 kn s pripadajućim zateznim kamatama na pojedine iznose od dospijeća do isplate, dok je ista prvostupanjska presuda ukinuta u toč. IV i V izreke i predmet u tom dijelu vraćen radi održavanja nove glavne rasprave, dakle zahtjev tužiteljice koji se odnosi na isplatu preplaćenih anuiteta kredita zbog promjene tečaja CHF u odnosu na HRK tijekom otplate kredita.

6. Tužiteljica je u tužbi na ime povrata stečenog bez osnove, odnosno ugovorene valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak zatražila isplatu iznosa od 12.000,00 kn sa zateznim kamatama od dospijeća pojedinih iznosa do isplate, a nakon vještačenja podneskom od 21. lipnja 2019. tužbeni zahtjev po toj osnovi je povećala na iznos od 34.127,95 kn.

7. Prema odredbi čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.; dalje ZID ZPP), koji je bio na snazi u vrijeme kad je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev, tužitelj je mogao do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu.

7.1. Citirana odredba izmijenjena je čl. 39. ZID ZPP tako da je iza stavka 1. dodan novi stavak 2., prema kojem iznimno od odredbe stavka 1. toga članka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, s tim da je čl. 117. st. 2. ZID ZPP propisana primjena odredbe čl. 39. toga Zakona na sve postupke u tijeku.

7.2. U ovom postupku je nakon zaključenja prethodnog postupka provedeno vještačenje po vještaku knjigovodstvene struke, nakon kojega je tužiteljica mogla preinačiti tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva, tako da su u konkretnom slučaju ispunjene procesne pretpostavke iz odredbe čl. 39. ZID ZPP da se dopusti preinaka tužbe.

8. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda u pobijanom dijelu nije proturječna sama sebi i razlozima iznesenim u obrazloženju, sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama te se može ispitati.

8.1. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. toga Zakona pazi po službenoj dužnosti.

9. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za računovodstvo i financije, procjenu imovine, obveza i potraživanja i procjenu poduzeća B. B., mag. oecc proizlazi da je zbog povećanja tečaja i primjene valutne klauzule i otplate kredita prema tečaju CHF na dan otplate tužiteljica preplatila iznos od 34.127,95 kn.

10. Prema odredbi čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18. i 126/21.; dalje ZOO) u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Zahtjev za vraćanje primljenog po osnovi ništetne ugovorne odredbe pravno se smatra zahtjevom za vraćanje stečenog bez osnove iz čl. 1111. ZOO. Sudsko utvrđenje ništetnosti dijela odredbi mora imati za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije potrošača u kojoj bi se nalazio da takvih odredbi nije bilo. Utvrđenjem ugovorne odredbe ništetnom potrošač stječe subjektivno pravo na restituciju svih neosnovano isplaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora neovisno o tome kada je utvrđeno da je ugovorna odredba ništetna.

11. Kako je u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača pravomoćno utvrđeno da je odredba tuženika kojom je ugovorena valutna klauzula u švicarskim francima nepoštena, a imajući u vidu nespornu činjenicu da je tuženik sastavljač predmetnog Ugovora o kreditu, proizlazi logičnim zaključak da je tuženik nepošten stjecatelj zbog čega u smislu čl. 1115. ZOO mora platiti i zateznu kamatu od dana stjecanja, odnosno od dana kada je tužiteljici nastala šteta sukladno čl. 1086. ZOO. 12. Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim je presudama br. Rev-2245/2017, Rev- 3142/2018 i Rev-1404/2018 izrazio shvaćanje da pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO te da zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe.

12.1. Isto tako, na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. siječnja 2022., u odnosu na pravno shvaćanje o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi u CHF, zaključeno je da ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju, već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.

12.2. Tužiteljica je preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva na ime preplaćenih anuiteta zbog valutne klauzule podneskom od 21. lipnja 2019., a zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe (u odnosu na valutnu klauzulu to je presuda Visokog trgovačkog suda RH, br. Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018.), tako da u konkretnom slučaju nije osnovan tuženikov prigovor zastare.

13. Neosnovana je tvrdnja tuženika kojom osporava zakonitost odluke o trošku, jer je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP te odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.), kada je tuženiku naložio da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 18.633,00 kn.

14. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u toč. I i toč. II izreke u dosuđujućem dijelu, dakle odlučiti kao u izreci ove presude.

15. U nepobijanom dijelu u toč. II izreke kojim je tužiteljica odbijena s preostalim zahtjevom za naknadu troškova postupka, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru 5. srpnja 2022.

Sudac

Igor Delin, v.r.