Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 34 Gž-3232/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Lidije Jelavić, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Nike grospić Ivasović, članice, u pravnoj stvari tužitelja B. D. /OIB:…/ iz S. Đ., kojeg zastupa G. M., odvjetniku iz Đ., protiv tuženika Grada Đakovo /OIB:…/, Đ., kojeg zastupa J. J., odvjetnik iz Đ., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-178/2020-10 od 2. srpnja 2021., u sjednici održanoj 5. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-178/2020-10 od 2. srpnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odluči će sud prvog stupnja u ponovljenom suđenju.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. 1714, k.o. Selci Đakovački i to kč. br. 205/1, Oranica Selo sa 230 čhv (827 m2) i kč. br. 205/2, Oranica Selo sa 95 čhv (342 m2), da je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama, jer da će u protivnom takvo trpljenje zamijeniti presuda, i naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.025,00 kn.
2. Protiv presude žali se tuženik iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlaže preinaku ili ukidanje iste i zahtijeva trošak žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora jest zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću, na trpljenje upisa tužiteljevog prava vlasništva u zemljišnim knjigama i zahtjev za naknadu parničnog troška.
6. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio u granicama žalbenih navoda utvrđena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a s neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u ovom stadiju postupka, budući da niti činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. 8. Naime, pravilima o odlučivanju među kojima je i odredba članka 338. stavka 4. ZPP-a je propisano da će sud u obrazloženju sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrđivao, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka i izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.
9. Opće jamstvo poštenog postupka iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014.,) i članka 6. stavka 1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010.) između ostalog nameće sudu dužnost učinkovitog ispitivanja podnesaka, argumenata i dokaza iznesenih od stranaka u postupku, pri čemu sud zadržava pravo procjene njihove mjerodavnosti.
10. Suprotno navedenom, sud prvog stupnja je propustio učinkovito ispitati podneske, argumente i dokaze iznesene od stanaka u postupku i dati objektivnu procjenu mjerodavnosti istih, na što se opravdano žali tuženik jer nije jasno, niti se iz stanja spisa može utvrditi s obzirom nelogičnosti i nedorečenosti iskaza tužitelja na kojem je utemeljena presuda, početak vremena posjedovanja predmetnih nekretnina po predniku tužitelja, kao bitnoj činjenice za ocjenu jedne od pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću (vrijeme dosjelosti određeno zakonom).
10.1. Nije jasno niti kojom vrstom dosjelosti se sud prvog stupnja rukovodio, odnosno prema kojoj materijalnoj odredbi je ocjenjivao pretpostavke stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću.
10.2. Nadalje, prvostupanjski sud, iako dužan nije iskazao svoj stav vezano za prigovor prekida tijeka vremena dosjelosti istaknutom po tuženiku, niti je za ocjenu istoga utvrdio činjenice (postojanje/nepostojanje okolnosti zbog kojih dosjelost nije mogla početi teći, nastavno i zavisno stvaranje novih pretpostavki za dosjelost ako su otpale okolnosti zbog dospjelost nije mogla početi teći, te jesu li se i kada ispunile / prije nastupanja okolnosti na kojima tuženik temelji svoje stečeno pravo vlasništva na predmetnim nekretnina ili nakon što su se ispunile pretpostavke stečenog prava vlasništva dosjelošću, te nastavno i zavisno, ukoliko nisu, jesu li kao takve od utjecaja na vrijeme dosjelosti određeno zakonom).
10.3. Naime, kako su se predmetne nekretnine vodile kao općenarodna imovina ovaj sud je suglasan za zaključkom prvostupanjskog suda da se u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme prije 8. listopada 1991. koji je u skladu sa shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazanom u više odluka (Rev-291/2014-2 od 17. travnja 2018., Rev-3014/2019 od 12. svibnja 2020. i drugima), doneseno na temelju shvaćanja Europski suda za ljudska prava iskaznog u predmetima Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske) u kojem se navodi "Sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.".
10.4. Međutim, da bi odluka o stečenom pravu vlasništva dosjelošću po deklaratornom zahtjevu tužitelja bila zakonita nužno je bilo utvrditi uz sposobnost stjecatelja i sposobnost nekretnina, kakvoću posjeda i vrijeme dosjelosti s obzirom da u osnovi razlikovanja vrsta dosjelosti (redovna i izvanredna) stoji kvaliteta posjeda i da od nje zavisi dužina vremena posjedovanja određeno zakonom, te ocijeniti okolnosti vezano za prigovor prekida dosjelosti i iskazati stav vezano za taj prigovor. 10.5. Osim toga, za dosjelost prava vlasništva nekretnine dugotrajnim posjedom, ukoliko je po sudu prvog stupnja to izbor mjerodavnog prava za razrješenje predmetnog spora, neovisno o tome primjenjuje li se vezano za računanje vremena Opći građanski zakon (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch), Zakon o za dosjelost
osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj: 53/1991) u vezi s člankom 388. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015., 94/2017., u daljnjem tekstu: ZVDSP-a) ili ZVDSP-a, nije bilo potrebno utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već vlasnički odnosno miran posjed s uočljivom voljom držanja predmetnih nekretnina kao svojih i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme posjedovanja određeno zakonom za tu vrstu dosjelosti.
11. Stoga je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. i članak 370. ZPP-a). Ukinuta je i odluka o parničnim troškovima budući da dužnost naknade istih zavisi od konačne odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, te je ostavljeno sudu prvog stupnja odlučiti i o troškovima predmetne žalbe (članak 166. stavak 3. ZPP-a), odnosno odlučeno je kao u izreci rješenja.
12. U zakonitom nastavku postupka, imajući u vidu sve naprijed navedeno, utvrditi će sud prvog stupnja odlučne činjenice, ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu, pri čemu će voditi računa da se o relevantnosti određene činjenične tvrdnje ne zaključuje na temelju rezultata dokazivanja o njezinom postojanju, već na temelju pravilne primjene pravilno izabrane pravne norme, i odluku će obrazložiti na način određen navedenom odredbom članka 338. stavkom 4. ZPP-a.
U Zagrebu 5. srpnja 2022.
Predsjednica Vijeća:
Lidija Jelavić, v.r.
