Republika Hrvatska

Poslovni broj 14 Gž Zk-300/2022-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja E. R. d.o.o., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnik I. R., odvjetnik iz Z., protiv protustranke R. S. S.-J.-W. eGen, OIB: …, A- …, S. S. i. R., radi uknjižbe prijenosa založnog prava, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe (založnog dužnika), S. A., OIB: …, V., P., protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Z-2211/2022 od 30. ožujka 2022., 4. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba S. A. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Z-2211/2022 od 30. ožujka 2022.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu - Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe S. A. upisane pod poslovnim brojem Z-4758/22, u zk. ul. 1566 k. o. O..

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbija se prigovor S. A. kao neosnovan i potvrđuje rješenje toga suda poslovni broj Z-611/2022 od 7. veljače 2022. te se određuje upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. 1566 k. o. O..

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio S. A., zainteresirana osoba-založni dužnik i vlasnik predmetne nekretnine, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ne iznosi prijedlog drugostupanjske odluke.

3. Žalba nije osnovana.

4. U postupku suda prvoga stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' broj 63/19).

5. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-611/2022 od 7. veljače 2022. prihvaćen prijedlog predlagatelja E. R. d.o.o. (dalje: predlagatelj) kojim zahtijeva upis prijenosa založnog prava na temelju isprava koje su dostavljene uz prijedlog, upisanog u zemljišnoj knjizi pod poslovnim brojem Z-5/07 za glavnicu od 21.000,00 eur uz pripadajuće naknade, kamate i troškove ovrhe, na nekretninama u vlasništvu S. A., u zk. ul. 1566 k. o. O., ovdje žalitelja, s prijašnjeg založnog vjerovnika, ovdje protustranke, na novog založnog vjerovnika, ovdje predlagatelja.

6. Protiv navedenog rješenja S. A. (založni dužnik) je podnio prigovor kojim je odlučeno pobijanim rješenjem.

7. Suprotno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je valjano utvrdio potrebno činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje. Sud prvog stupnja je pritom pravilno utvrdio sve okolnosti relevantne za donošenje odluke u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari. To znači da je prvostupanjski sud odlučujući o prigovoru pravilno ocijenio da predmetne isprave (od strane javnog bilježnika ovjeren Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa -ugovor o ustupu odnosno cesiji od 9. prosinca 2021., izvadak iz sudskog registra) na temelju kojih je zatražen sporni upis, ispunjavaju sve potrebne pretpostavke kao i da je stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga za upis bilo takvo da nije bilo zapreka za zemljišnoknjižni upis (čl. 116., čl. 117. st. 1. ZZK) pa da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent pravilno postupio kada je navedenim rješenjem prijedlogu za upis udovoljio ( čl.118. st. 1. ZZK).

8. Prema stanju koje proizlazi iz prvostupanjskog spisa, sve zakonske pretpostavke potrebne za uknjižbu prijenosa založnog prava su u konkretnom slučaju bile ispunjene, kako je to valjano i obrazloženo pobijanim prvostupanjskim rješenjem. Ovo iz razloga jer je u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu u korist protustranke bilo u zemljišnim knjigama upisano založno pravo (hipoteka), u pogledu dužnog iznosa (21.000,00 eur), na nekretnini vlasnika S. A. i jer je predlagatelj prijedlogu priložio navedene valjane isprave za prijenos tog založnog prava.

9. Naime, odredbom čl. 117. st. 1. ZZK je propisano da će zemljišnoknjižni sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala prepreka tom upisu, da nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena, te da utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i isprave imaju potreban oblik.

10. Kako predlagatelj prijenos hipoteke traži temeljem pravnog posla – ugovora o ustupanju, a protustranka je bila upisana kao ovlaštenik knjižnog prava (hipoteke) čiji se prijenos traži, to je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je ocijenio da su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke iz čl.117. st. 1. ZZK u vezi s čl. 40. ZZK za udovoljenje prijedlogu predlagatelja (čl. 118. st. 1. i st. 2. ZZK).

11. Iz isprave dostavljene uz prijedlog – navedenog ugovora o ustupu tražbine, proizlazi da je ovdje protustranka (cedent) ustupila ovdje predlagatelju (cesionaru) sva svoja prava, potraživanja i koristi koja cedent ima prema dužniku (cesus) ovdje zainteresirana osoba S. A. temeljem predmetnog ugovora o kreditu. Tim Ugovorom cedent je izričito, između ostalog, dozvolio i ovlastio cesionara, kao novog založnog vjerovnika, da se u zemljišnim knjigama, na predmetnim nekretninama u vlasništvu S. A. upiše kao založni vjerovnik na mjesto cedenta koje založno pravo je upisano pod brojem Z-5/07 (čl. 43. st. 1. i čl. 54. ZZK). Na navedenoj ispravi je ovjerovljena istinitost potpisa ugovornih strana u skladu s čl. 52. i čl. 215. ZZK. 12. Odredbom čl. 80. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO), propisano je da vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga, a odredbom čl. 81. st. 1. ZOO da s tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl.

13. Prema odredbi čl. 319. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno. Također je odredbom čl. 320. st. 2. ZVDSP propisano da će novi vjerovnik moći izvršavati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je prešla na njega zajedno s tražbinom koju osigurava pošto ona bude upisana u zemljišnim knjigama kao njegovo pravo.

14. S obzirom na navedene zakonske odredbe, predlagatelj je dostavljenom ispravom dokazao da je na njega prešla tražbina osigurana uknjižbom založnog prava, upisanog na predmetnim nekretninama žalitelja čime je (po samom zakonu) na njega prešlo i navedeno založno pravo pa je predlagatelj ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi (čl. 15. st. 3. ZZK), a kako bi mogao izvršavati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je na njega prešla zajedno s tražbinom, sukladno s odredbom čl. 320. st. 2. ZVDSP.

15. Žalbeni navodi kojima žalitelj ukazuje da sporni kredit otplaćuje i da je polovicu duga podmirio nemaju nikakvog utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja. Nije od utjecaja niti žalbeni navod da žalitelj nije dao pristanak na ustup predmetne tražbine jer prema odredbama mjerodavnog obveznog prava (čl. 82. st. 1. ZOO) pristanak dužnika nije obvezan za valjanost cesije.

16. S obzirom na izneseno, a kako nisu ostvareni razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe, kako je navedeno pod točkama I. i II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 4. srpnja 2022.

Sudac

Vesna Težak-Škrbina, v.r.