- 1 -              Revd 966/2024-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 966/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Hrastinski Jurčec predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, Goranke Barać Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari prvo tužiteljice J. K., OIB … i drugo tužitelja G. K., OIB …, oboje iz Z., …, oboje zastupani po punomoćniku I. G. odvjetniku u Z., protiv tuženika G. Z.., OIB …, …, zastupan po punomoćniku M. R. odvjetniku u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika J. G., OIB …, iz S., …, zastupan po punomoćniku I. M., odvjetniku u Z., odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3106/2022-2 od 3. listopada 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5830/15-143 od 7. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2024.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3106/2022-2 od 3. listopada 2023. u dijelu u kojem je odlučeno o tijeku zakonske zatezne kamate na iznos ukupno dosuđene naknade štete, zbog pitanja:

 

„Kada je podnošenjem tužbe poduzeta radnja ostvarenja subjektivnog prava na isplatu, a čime je prekinuto zastarijevanje, ima li tužitelj pravo zahtijevati zakonske zatezne kamate na (u tijeku postupka) povećani dio tužbenog zahtijeva od dana podnošenja tužbe ili tek od dana učinjenog povećanja tužbenog zahtjeva?“.

 

II. O troškovima postupka odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda drugog stupnja presuđeno je:

 

„I. Preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5830/15-143 od 7. srpnja 2022. i sudi:

1. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljima naknadu štete u iznosu od 57.696,12 Eur1/434.711,39 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, počevši od 06. lipnja 2007. do 31.07.2015., a od dana 01.08.2015. do 31. prosinca 2022. po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljima iznos od 1.558,69 Eur2/11.743,96 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, počevši od 06. lipnja 2007. do 31.07.2015., a od dana 01.08.2015. do 31. prosinca 2022. po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, NN 78/15), uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku i umješaču solidarno naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 28.972,10 Eur/218.290,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena tekuće od 3. listopada 2023. do isplate, u roku od 15 dana.

III. Preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5830/15-143 od 7. srpnja 2022. u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke i odbija se zahtjev tuženika i umješača za naknadu troškova ovog postupka.

IV. Nalaže se tuženiku i umješaču solidarno naknaditi tužiteljima trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.016,16 Eur/7.656,25 kn u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev umješača za naknadu troškova odgovora na žalbu.“.

 

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:

 

„-Da li u slučajevima kada zbog radova koji se izvode u posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu jednog suvlasnika nastane šteta na posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu drugog suvlasnika za štetu odgovara suvlasnik u čijem posebnom dijelu nekretnine su radovi izvođeni, iako taj suvlasnik radove nije izvodio niti su po njegovom nalogu izvođeni, ili za štetu odgovara zakupnik koji je izvodio radove bez ugovorom i zakonom zahtijevane suglasnosti suvlasnika i unatoč izričitom protivljenju suvlasnika?

-Da li je odredbama čl. 80. i 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisana objektivna odgovornost ili odgovornost za drugoga na strani vlasnika posebnog dijela nekretnine za štetu koja nastaje ostalim suvlasnicima nekretnine zbog radova koje u njegovom posebnom dijelu nekretnine neovlašteno obavlja treća osoba odnosno zakupnik, bez njegova ovlaštenja, suprotno ugovornoj i zakonskoj zabrani te izričitom protivljenju vlasnika?

-Odgovara li vlasnik posebnog dijela nekretnine drugim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine za štetu koja bi im nastala zbog radova koji su obavljeni u njegovom posebnom dijelu nekretnine, ako je radove izveo zakupnik sa kojim je taj vlasnik zaključio ugovor o zakupu, ali zakupnik radove izvodi suprotno zakonskoj zabrani da ih izvodi bez suglasnosti vlasnika zakupodavca, suprotno ugovornoj zabrani da ih izvodi bez suglasnosti vlasnika zakupodavca i suprotno pisanoj zabrani vlasnika zakupodavca?

-Da li stan sam po sebi predstavlja opasnu stvar i da li izvođenje radova (preinaka) u stanu predstavlja samo po sebi opasnu djelatnost te tko odgovara za isto?

-Može li vlasnik posebnog dijela nekretnine počiniti štetnu radnju propustom da zabrani izvođenje neovlaštenih radova, ako je zabrana takvih radova u odnosu na osobu koja izvodi radove (zakupnik) već propisana zakonom i ugovorom koji su obvezujući za osobu koja izvodi radove (zakupnika)?

-Treba li tuženik dokazivati po sudu navedenu odlučnu činjenicu, kada je takvu činjenicu tužitelj izrijekom priznao tijekom svojega saslušanja ili je oslobođen istoga temeljem čl. 221. Zakona o parničnom postupku?

-Na kome je teret dokaza da je zakupnik obavljao radove uz suglasnost zakupodavca i vlasnika poslovnog prostora – da li na onome tko tvrdi da je zakupodavac i vlasnik dao takvu suglasnost ili zakupodavac i vlasnik mora dokazivati negativnu činjenicu – da nije dao suglasnost zakupniku?

-Da li je na tužitelju teret dokaza tvrdnje da tuženik kao vlasnik posebnog dijela nekretnine nije spriječio neovlašteno izvođenje radova od strane zakupnika u tom posebnom dijelu nekretnine, kada spisu prileži dopis vlasnika prema zakupniku kojim se traži obustava radova, a takve je radnje priznao sam tužitelj?

-Kada je podnošenjem tužbe poduzeta radnja ostvarenja subjektivnog prava na isplatu, a čime je prekinuto zastarijevanje, ima li tužitelj pravo zahtijevati zakonske zatezne kamate na (u tijeku postupka) povećani dio tužbenog zahtijeva od dana podnošenja tužbe ili tek od dana učinjenog povećanja tužbenog zahtjeva?

-Je li sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, ako drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu isprava i iskaza stranaka koji su od odlučnog značaja?

-Je li sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku kada o odlučnoj činjenici (pitanje je li tuženik zabranio radove) zaključuje protivno iskazu samog tužitelja i ispravama u spisu?“.

 

3. Na prijedlog je odgovoreno.

 

4. Prijedlog je dopušten.

 

5. Kako je u ovom predmetu na cjelokupan iznos naknade dosuđena zakonska zatezna kamata od podnošenja prvotno postavljenog zahtjeva, makar je tijekom postupka povišen tužbeni zahtjev to pravno shvaćanje suda drugog stupnja odstupa od pravnog shvaćanja ovog suda sadržanog u odluci pa je stoga valjalo riješiti kao u izreci primjenom odredbe čl. 385.a ZPP-a.

 

6. Glede ostalih pitanja, ima se smatrati da je prijedlog povučen sukladno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 13. ožujka 2024.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Ljiljana Hrastinski Jurčec, v.r.