P-3878/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužiteljice R. P. iz S., K. .., OIB …………, zastupane po punomoćniku J.

T., odvjetniku u S. protiv tuženika H. J. iz S., P. S. ..,

OIB …………, zastupanoga po punomoćniku H. E., odvjetniku u

K., radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave …………. godine prisustvu punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 1. srpnja 2022. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 21.750,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi u skladu sa člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, koja na pojedine iznose teče kako slijedi: na iznos od 750,00 kn počev od

1. siječnja 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. veljače 2015 godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. ožujka 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. travnja 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. svibnja 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. lipnja 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. srpnja 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. kolovoza 2015. godina do isplate, na iznos od 1.000,00 kn počev od 1. rujna 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. listopada 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. studenog 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. prosinca 2015. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. siječnja 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. veljače 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. ožujka 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. travnja 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. svibnja 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. lipnja 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. srpnja 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. kolovoza 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. rujna 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. listopada 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. studenog 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. prosinca 2016. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. siječnja 2017. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. veljače 2017. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. ožujka 2017. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. travnja 2017. godina do isplate, na iznos od 750,00 kn počev od 1. svibnja 2017. godina do isplate.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužiteljici iznos od 8.730,00 kn.

III. U preostalom se dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu (list 1 spisa) protiv tuženika radi isplate.

1.1. Naime, tužiteljica je suvlasnica stana u S., H. …, s time

da je ona suvlasnica za jednu polovinu dijela, a tuženik je suvlasnik za jednu polovinu dijela.

1.2. Međutim, cijeli stan koristi isključivo tuženik. Predmetni stan tužiteljica je stekla ugovorom o darovanju sklopljenim dana ……….. godine sa

darovateljicom G. P..

1.3. Predmetni je stan posve u funkciji namješten. Imajući u vidu površinu stana te druge okolnosti koje utječu na visinu na primjer najma stana, evidentno je da mjesečni najam može biti najmanje 2.000,00 kn.

1.4. Kako tuženik koristi nekretninu u cijelosti, tužiteljica ima pravo od tuženika tražiti naknadu za korištenje njene nekretnine u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kn.

1.5. Zato tužiteljica podnosi tužbu protiv tuženika.

1.6. Konačno određenje tužbenog zahtjeva tužiteljica je dala u podnesku od …………... godine (list 11 spisa) na ukupan iznos od 29.000,00 kn,

specificirano po pojedinim mjesečnim iznosima od po 1.000,00 kn u razdoblju do ………... godine do …………. godine.

2.Tuženik se u svom odgovoru na tužbu od ………... godine (listovi 12 i 13 spisa) u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima.

2.1. Tužiteljica nije priložila dokaz suvlasništva u vidu izvatka iz zemljišne knjige kojim bi potkrijepila svoju tvrdnju te identificirala zemljišnoknjižnom oznakom sam stan. Nadalje, uvidom u ugovor o darovanju, i to baš članak 3. ugovora je razvidno kako je tužiteljicu njezina pravna prednica uvela u zakoniti i materijalni posjed predmetne nekretnine. Stoga je tuženiku nejasno uslijed čega bi on bio odgovoran za naknadu bilo kakvog novčanog iznosa tužiteljici po bilo kakvoj osnovi. Naprotiv, tuženik tužiteljici ne priječi vršenje suposjedovnih prava pa je to očito njezin izbor. Međutim, tuženik naglašava kako je stan takvih građevinskih karakteristika da se ne može koristiti djelomično, već isključivo kao cjelina, na što tuženik kao suvlasnik ima zakonska prava. Stoga se ne može govoriti o stjecanju bez osnove.

3. Sud je: pregledao presliku ugovora o darovanju od ………….. godine (listovi 3 do 5 spisa), pregledao presliku dokazne dokumentacije priložene uz podnesak tužitelja od ………….. godine (listovi 22 do 25 spisa), pregledao spis

Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem …………., pregledao spis

Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem …………., pregledao spis

Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem ……….., pregledao dopis Porezne uprave, područni ured S., ispostava S. od …………... godine (list 63 spisa), saslušao svjedoka G. P. (listovi 73 i 74 spisa), saslušao tužiteljicu R. P. u svojstvu parnične stranke (listovi 90 i 91 spisa), saslušao tuženika H.

J. u svojstvu parnične stranke (listovi 91 i 92 spisa), pregledao presliku dopisa Prekršajnog suda u S. od …………. godine (list 96 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale. 5.

Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Među strankama je sporno duguje li tuženik tužiteljici s osnove korištenja predmetnog stana.

7. Izvadak iz zemljišne knjige od …………... godine (list 22 spisa)

potvrđuje da je tužiteljica R. P. iz S. upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica za jednu polovinu dijela čestice zemljišta ……….., koji je povezan sa cjelinom jednog dvosobnog stana smještenog na trećem katu, ulaz 2, orijentacije jug,

označenog brojem 13, a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, 2 sobe, kuhinjske niše, boravka blagovaonice i lođe – balkona, ukupne površine 54,74 m²; kao suvlasnik u preostalom omjeru od jedne polovine upisan je tuženik J. H. iz

S..

7.1. Otud proizlazi aktivna legitimacija tužiteljice kao suvlasnice predmetnoga stana.

8. Suvlasništvo nad predmetnim stanom tužiteljica je stekla temeljem ugovora o darovanju (listovi 3-5 spisa) zaključenog …………. godine sa G.

P. iz S. kao darovateljicom. Naime, navedenim ugovorom darovateljica daruje obdarenici R. P. svoj suvlasnički dio od jedne polovine dijela koji ima na nekretnini, stanu u S., dijela čestice zemljišta …….. z.k. uložak …….. K.O. S., koji je povezan sa cjelinom jednog dvosobnog stana smještenog na trećem katu, ulaz 2, orijentacija jug, označenog brojem 13, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, 2 sobe, kuhinjske niše, boravka blagovaonice i lođe balkona, ukupne površine 54,74 m² (članak 2. ugovora o darovanju).

8.1. Prema odredbi članka 3. ugovora o darovanju darovateljica je uvela obdarenicu u zakoniti i materijalni posjed nekretnine – stana koji je predmet darovanja.

9. Očito je iz izloženog da su tužiteljica i tuženik suvlasnici nad predmetnim stanom; u omjeru od po jedne polovine.

10. Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika (članak 38. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; u daljnjem tekstu ZV).

11. Pregledom spisa Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem ………… utvrđeno je da je taj postupak pokrenut prijedlogom predlagateljice G.

J. iz S. protiv protustranke H. J. iz S. za razvrgnuće suvlasništva

u odnosu na stan položen u zgradi anagrafske oznake S., H. .., kao …….. dijela čestice zem. ……… z.k. uložak …….. K.O. S., koji je povezan sa cjelinom jednog dvosobnog stana smještenog na trećem katu, ulaz 2, orijentacije jug, označenog brojem 13, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, 2 sobe, kuhinjske niše, boravka i blagovaonice i lođe balkona, ukupne površine 54, 74 m².

11.1. Pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u S. ……… od …………. godine (listovi 28 do 30 navedenog spisa) zajednička nekretnina

stranaka, u naravi stan položen u zgradi anagrafske oznake S., H. …., kao ……. dijela čestice zemljišta ………… z.k. uložak …… K.O. S., koji je povezan sa cjelinom jednog dvosobnog stana smještenog na trećem katu, ulaz 2,

orijentacije jug, označenog brojem 13, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, 2 sobe, kuhinjske niše, boravka i blagovaonice i lođe balkona, ukupne površine 54,74 m² - dijeli se na način da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagateljici G. J. pripadne ½ dijela postignute vrijednosti, a predloženiku H. V. pripadne ½ dijela postignute vrijednosti (točka 1. navedenog rješenja).

12. Svjedokinja G. P. iz S. u svom iskazu (listovi 73 i 74 spisa)

navodi: Ja sam bila u braku sa tuženikom H. J. i on je u tom braku

prema meni bio nasilan, tukao me i fizički maltretirao. Zbog toga je čak bio osuđen pred ovim sudom.

Onaj dana kad je bila rasprava pred sudom u postupku razvoda braka naredio mi je da se iselim iz stana zajedno s djetetom i ja nisam od straha uopće reagirala niti se pobunila nego sam uzela dijete i otišla sam roditeljima.

Kada mi predočavate moj iskaz koji sam dala u postupku razvoda braka da sam se mislila odseliti kod roditelja mogu kazati da je točno jer sam se njega bojala kao što ga se bojim i danas, a on je stalno govorio da se moram iseliti s djetetom iz stana.

Prije otpr. 4,5 g. ja sam zadnji put bila u tom stanu kada me je on i njegova cura napali, više nemam ključeve od tog stana i to me ne zanima.

Meni je svega toga bilo dosta i svi računi su bili na moje ime, dobivala sam ovrhe i zbog svega toga sam /2 stana darovala majci.

2014. g. sam zbog toga taj stan darovala majci i u to vrijeme sam još mogla ući u stan i imala sam ključeve od istog, a majci nisam predala ključeve niti sam je uvela u posjed. Moja majka nikada nije bila u stanu i nema ključeve istog. Kada me posebno pitate zbog čega nisam provela postupak prodaje stana s obzirom da sam za to imala sve uvjete jer sam provela postupak diobe mogu kazati da o tome nisam imala nikakvih saznanja. Da sam znala da to mogu napraviti sigurno bi napravila jer mi nije u interesu da se cijeli život po sudu prepirem s tuženikom. Želim sve završiti i dobiti ½ svog stana kako mi je i sud dosudio.

Ja ču se sada zajedno s majkom konzultirati oko provođenja ovog postupka konačne prodaje stana i diobe kupoprodajne cijene.

Koliko je meni poznato sada u stanu stanuje tuženik sa svojom djevojkom, a odnos između njega i sina se uredno održavaju, sin je svako drugi vikend kod oca.

13. U svom iskazu (listovi 90-91 spisa) tužiteljica R. P. navodi: Ja sam vlasnica jedne polovine stana u S. površine nešto više od 54 m2, kojeg mi je darovala kći G. P. ….. godine. Moja kći je prethodno bila vlasnica ½

dijela ovoga stana te se ….. iselila iz tog stana zajedno s djetetom, a njezin suprug

H. J. je ostao živjeti u stanu. Iako je doneseno rješenje o prodaji stana te da se vrijednost tog stana podijeli na pola između mene i H. J. do takve prodaje nije došlo, iako sam ja pokušavala prodati stan ali nitko ne želi kupiti stan u kojem netko živi. Jedan dio režija dolazi i na moje ime, pa i oko tog plaćanja imam problem jer ukoliko računi ne budu plaćeni dolazi do ovrha. Kako je riječ o komforno opremljenom stanu njegova vrijednost na tržištu je i veća od 2.000,00 kuna mjesečno za najam i stoga držim da mi pripada pola tog iznosa. Moja kćer je podstanar, a ja živim u K. ulici u S.. Ovaj stan nije moguće fizički podijeliti da bi u njemu živjela dva odvojena domaćinstva. Zbog obiteljskih razmirica moja kći je bila prisiljena napustiti stan, a ja nisam nikada niti pokušala ući u taj stan nakon njihovog razvoda.

Drugo nemam što izjaviti.

Na upit suda punomoćniku tužitelja ima li pitanja za tužitelja, ista navodi: imam pitanje.

Jeste li ikada imali ključeve ovog stana?

Tužiteljica navodi: Ja nikada nisam imala ključeve ovog stana, a moja kći također nedugo nakon izlaska iz stana više nema ključ tog stana.

Jeste li tražili od tuženika da vam preda posjed, da vam plaća najamninu?

Tužiteljica navodi: Jesam, tražila sam dio režija i dio najma te sam mu slala poruke, ali se on na sve te poruke oglušio.

Jeste li tražili da vam preda suposjed, da vam da ključ?

Tužiteljica navodi: Kako ću ga to pitati, nema šanse da bi me pustio u stan. Na upit suda punomoćniku tuženika ima li pitanja za tužitelja, ista navodi: imam pitanje.

Kada vam je kćerka …... darovala stan, je li vam predala i ključeve i je li ih i ona tada imala?

Tužiteljica navodi: Nije mi predala ključeve, a ne znam je li ih ona tada imala. U ovom trenutku pun. tuženika čita dio iskaza tužiteljice G. P. u

predmetu broj ……….. u kojem govori kako ona ima ključ stana kao i njezina majka i kako ga i danas ima.

Tužiteljica na pročitani dio iskaza navodi: Kada bih ja imala ključ, ja ih ne bi pustila u miru da žive u ovom stanu jer mi je ionako više puta došlo da uzmem sjekiru i razbijem vrata.

Je li vam izričito H. J. branio ulazak u ovaj stan? Tužiteljica

navodi: Ja nisam niti pokušala ući u taj stan.

14. U svom iskazu (listovi 91 i 92 spisa) tuženik H. J. navodi: Točno je da ja od …. godine živim u Stanu u S. koji je u vlasništvu mene i sada R. P., majke moje bivše supruge svakoga za ½ dijela. Moja bivša supruga je iselila iz stana, po mom mišljenju svojevoljno, čitavo vrijeme ima ključ stana, ima ga i danas, jer je nedavno naš sin zvao na mobitel svoju majku da nazove tužiteljicu da kod nje uzme ključ kako bi mogao otvoriti vrata te je taj ključ sin i dobio i ona je zvala sina da joj vrati taj ključ. Ja nikada nisam niti priječio tužiteljici ulazak u ovaj stan, iako nije moguće da u njemu žive dvije obitelji. Ne znam zašto nije došlo do prodaje stana na javnoj dražbi niti sam ja pokrenuo takav postupak i ja držim zapravo da tužiteljima mene iscrpljuje s nizom tužbi i to najviše financijski kako bih ja zapravo imao financijsku štetu u konačnici. Ja nemam ništa protiv da se stan proda, čak sam to jednom i predložio kćeri tužiteljice, ali o tome nikada više nije bilo riječi. Moja želja je također da se pitanje ovog stana u konačnici riješi na ovaj ili onaj način. Drugo nemam što izjaviti.

Na upit suda punomoćniku tužitelja ima li pitanja za tuženika, ista navodi: imam pitanje.

S kime živite u ovom stanu?

Tuženik odgovara: Živim sa svojom suprugom i našim zajedničkim djetetom, a povremeno u stan dolazi i moj sin kojeg imam iz prvog braka.

Jeste li voljni da se stan da u najam pa da najamninu dijelite po pola?

Tuženik navodi: Ja želim da se stan proda ili da netko nekoga isplati.

15. Iz iskaza saslušanih stranaka te iskaza svjedokinje G. P.

nedvojbeno proizlazi da tužiteljica, kao suvlasnica predmetnog stana, nije ga u mogućnosti koristiti. Naprotiv, iz navedenih iskaza proizlazi da predmetni stan isključivo koristi tuženik.

16. Tuženik s druge strane ne poriče da od …... godine živi u predmetnom stanu, koji je u suvlasništvu njega i tužiteljice (majke njegove bivše supruge).

17. Nadalje, nije od odlučne važnosti je li G. P. (bivša supruga tuženika) iselila iz predmetnog stana svojevoljno ili pak uslijed promijenjenih životnih okolnosti te je li tuženik u međuvremenu priječio tužiteljici ulazak u predmetni stan.

18. S obzirom na citiranu zakonsku odredbu iz članka 38. stavak 1. ZV, tuženik kao suvlasnik predmetnog stana smije izvršavati glede stana sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ali samo pod uvjetom da time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

18.1. Naprotiv, time što isključivim posjedovanjem i korištenjem predmetnog stana od toga istovremeno i potpuno isključuje tužiteljica kao njegovu suvlasnicu, tuženik na taj način vrijeđa pravo iz citirane zakonske odredbe tužiteljice kao suvlasnice predmetnog stana.

19. Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (članak 46. stavak 1. ZV).

20. Tome dosljedno, tužiteljica je ovlaštena, kao suvlasnica, zahtijevati od tuženika naknadu koja joj pripada zbog nemogućnosti korištenja predmetnoga stana.

20.1. Naime, imajući na umu da je tužiteljica suvlasnica za jednu polovinu nad predmetnim stanom, tuženik je utoliko stjecatelj bez osnove (čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima; Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; u daljnjem tekstu ZOO), s obzirom da isključivo i potpuno koristi predmetni stan, isključujući od toga tužiteljicu.

21. Prema dopisu Porezne uprave, Područni ured S., Ispostava S. od ………... godine (list 63 spisa) visina najamnine za stanove u trećoj zoni

(područje Gradskog kotara B. i R. N., odnosno H. ulica i susjedne ulice) – kreću se u rasponu od 1.000,00 kn do 2.000,00 kn.

22. Tome dosljedno, s obzirom na omjer suvlasništva nad predmetnim stanom od jedne polovine, tužiteljica ima pravo na naknadu iznosa od 750,00 kn mjesečno u utuženom razdoblju; utoliko je tužbeni zahtjev osnovan.

23. Na dosuđene iznose naknade tužiteljice pripada pravo na zatezne kamate od dana nepoštenog stjecanja do isplate (čl. 1115. ZOO).

24. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. i III. izreke.

25. Tužiteljica je tako djelomično uspjela u parnici. Potraživala je naime ukupno na ime naknade iznos od 29.000,00 kn, dok joj je naposljetku dosuđen po navedenom pravnom osnovu iznos od ukupno 21.750,00 kn. Tome dosljedno, kada se uzme u obzir osnov zahtjeva, tužiteljica je u parnici uspjela u omjeru od cca. 87,50%, dok je tuženi u parnici uspio u preostalom omjeru od cca. 12,50%.

22. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebno za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19; u daljnjem tekstu ZPP).

23. Na ime naknade popisanog parničnog troška (listovi 95 i 112 spisa), temeljem citirane zakonske odredbe, u vezi sa odredbom članka 155. ZPP, tužiteljici je priznato sljedeće: trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 7. toč. 1. O.T.), trošak sastava podneska od 23. rujna 2016. u iznosu od 250,00 kn (Tbr. 8. toč. 3. O.T.), trošak sastava podneska od 29. ožujka 2017. u iznosu od 250,00 kn (Tbr. 8. toč. 3. O.T.), trošak sastava podneska od 8. svibnja 2017. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak sastava podneska od 31. kolovoza 2020. u iznosu od 250,00 kn (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak sastava podneska od 20. listopada 2020. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 4. travnja 2017. u iznosu od 500,00 kn (Tbr. 9. toč. 2. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 9. svibnja 2017. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 21. lipnja 2017. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 8. studenog 2017. u iznosu od 250,00 kn (Tbr. 9. toč. 5. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 27. lipnja 2018. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 10. studenog 2020. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 24. veljače 2021. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 20. travnja 2022. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), odnosno ukupno iznos od 10.500,00 kn. Tom je iznosu pridodan iznos od 500,00 kn na ime sudske pristojbe na tužbu, te iznos od 640,00 kn na ime sudske pristojbe na presudu, slijedom čega se dobije sveukupni iznos od 11.640,00 kn; pomnožen sa obračunskim postotkom uspjeha u parnici od 75%, daje konačni iznos od 8.730,00 kn koji je dosuđen tužiteljici po navedenom pravnom osnovu.

24. Radi toga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu, dana 1. srpnja 2022. god.

SUDAC

Željko Borić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu,

pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- tužiteljici, po punomoćniku;

- tuženiku, po punomoćniku;