Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-3384/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv D. Ž. zbog prekršaja iz članka 50. stavka 5. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) odlučujući o prigovoru okrivljenice protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod brojem klase: 211-07/22-3-948, ur. br. 511-12-36-22-1 od 02. veljače 2022., nakon provedenog žurnog postupka dovršenog dana 01. srpnja 2022. temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
p r e s u d i o j e
okrivljenica D. Ž., kći B. Ž. i L., dj. R., rođ. u S.,
OIB: ….,
stanuje
u
S.,
Dr.
F.
T.
kbr…
SSS, prodavačica, zaposlena u firmi F. C. d.o.o. Z. u dućanu "L. J" S., plaća cca … kn, samohrana majka jednog maloljetnog djeteta, državljanka RH, nekažnjavana,
k r i v a j e
a) što je dana 09. rujna 2021. u 10,30 sati u S. u Š. ulici kbr. . . , kao vozačica vozila M1 marke Peugeot reg. oz. … izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da nakon što se prethodno navedenim vozilom nalazila zaustavljena na ulazu u garažu zgrade kbr. 10 Š. ulice, prednjim dijelom vozila okrenutim u smjeru zapada, pokrenula je vozilo unatrag u smjeru sjevera, a da se prethodno nije uvjerila da isto može obaviti bez opasnosti po ostale sudionike u prometu i imovinu, uslijed čega je stražnjom desnom stranom vozila udarila u prednji lijevi dio teretnog automobila Škoda reg. oz. … . koji se od strane vozača B. B. nalazio parkiran uz južni ulaz u zgradu kbr. …
Š. ulice, prednjim dijelom vozila okrenutim u smjeru zapada,
čime je počinila prekršaj iz članka 50. stavka 1. kažnjiv po članku 50. stavku 5. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
b) što je istom prilikom nakon izazivanja prometne nesreće s materijalnom štetom napustila mjesto događaja, a da prethodno oštećenom nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je prouzrokovala prometnu nesreću,
čime je počinila prekršaj iz članka 176. stavka 3. kažnjiv po članku 176. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa joj se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j u
za djelo pod a) novčana kazna u iznosu od 900,00 (devet stotina) kuna za djelo pod b) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvije stotine) kuna Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.100,00 (dvije tisuće stotinu) KUNA
Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom novčana kazna naplatiti prisilno. Izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako u navedenom roku okrivljenica plati dvije trećine (2/3) novčane kazne.
Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljenici se
i z r i č e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM U TRAJANJU OD JEDNOG (1) MJESECA.
Izrečena zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužna je okrivljenica platiti iznos od 415,00 (četiri stotine petnaest) kuna, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica je proglašena krivom zbog gore navedenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je kažnjena ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 4.300,00 kn, izrečena joj je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci, uz obvezu snošenja troškova postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor, pa je prekršajni nalog stavljen van snage i nastavljen žurni postupak, sukladno članku 221. stavku 1. točki 1. Prekršajnog zakona.
U tom postupku u kojem je pobijani prekršajni nalog prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, okrivljenica je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaje radi kojih se tereti navela da se osjeća krivom, te je u svojoj obrani izjavila kako je istina da je 09. rujna 2021. u 10,30 sati u S. u Š. ulici u garaži zgrade kbr.…, izazvala lakšu prometnu nesreću s manjom materijalnom štetom dok je upravljala svojim automobilom Peugeot reg. oz. …, tako što je prethodno bila zaustavljena na ulazu u garažu prednjim dijelom okrenutim u smjeru zapada, a kada je pokrenula vozilo prema natrag, stražnjim dijelom automobila udarila je u prednji lijevi dio teretnog automobila marke Škoda koji se nalazio parkiran uz južni dio zgrade Š. kbr…, prednjim dijelom okrenut u smjeru zapada. Kontakt vozila da je osjetila, te je mobitelom zvala na broj koji se nalazio na natpisu teretnog vozila, ali se nitko nije javljao, a kako je bila s djetetom i žurila na posao, nije ponovno zvala, u uvjerenju da će možda oni nju zvati kako bi regulirali štetu. Kako nisu zvali, mislila je da nije bilo neke značajnije štete na tom vozilu, ali je nakon par mjeseci od policije dobila prekršajni nalog s kaznama za prometnu nesreću i za odlazak s lica mjesta, a da vlasniku oštećenog vozila nije ostavila svoje podatke i podatke o vozilu kojim je izazvana prometna nesreća. Izrazila je žaljenje zbog počinjenih prekršaja, te zamolila sud za ublažavanje izrečenih kazni i ukidanje ili barem skraćenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, jer joj je automobil potreban zbog posla i zbog djeteta.
U dokazne svrhe pročitan je prigovor na prekršajni nalog, zapisnik o očevidu, račun za nastale materijalne troškove izrade skice mjesta događaja i optičkog medija s fotografijama koji iznose 215,00 kn, pregledan je situacijski plan lica mjesta, a preko sudskog računala fotodokumentacija, te je izvršena provjera elektroničkim putem u Ministarstvu i uprave, Odjelu za prekršajne evidencije iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine D. Ž. nije prekršajno kažnjavana.
Iz rezultata provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po slobodnom uvjerenju, svakog posebno i u međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenicu i koje joj idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno proizlazi da je D. Ž. počinila prekršaje zbog kojih se tereti, odnosno da je kriva za nastanak ove prometne nesreće u kojoj je nastala samo materijalna šteta na drugom vozilu, te zbog toga što je nakon prometne nesreće napustila lice mjesta, a da o istoj nije izvijestila policiju, nije popunila i potpisala Europsko izvješće ili na drugi način razmijenila osobne podatke i podatke o vozilu kojim je upravljala, niti je vlasniku oštećenog vozila koji nije bio na mjestu događaja ostavila svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću.
U svojoj obrani D. Ž. je priznala prekršaje, osjeća se krivom, te je izrazila žaljenje zbog njihova počinjenja, napomenuvši i to da je mislila kako nije nastala neka veća šteta sve dok nakon par mjeseci nije dobila od policije Prekršajni nalog s kaznama.
Prema podacima iz zapisnika o očevidu proizlazi da su ovlašteni policijski službenici Postaje prometne policije Split po dojavi vlasnika oštećenog vozila B. B. na licu mjesta evidentirali sve relevantne podatke o načinu nastanka ove prometne nesreće, posebno o mjestu na kojem se dogodila, o vozilima i nastalim oštećenjima, vlasnicima vozila i poduzetim radnjama i mjerama. Lice mjesta je skicirano o čemu se u spisu nalazi situacijski plan, a prema pregledanim fotografijama vozila iz priložene fotodokumentacije i opisu nastalih oštećenja, ista odgovaraju načinu nastanka prometne nesreće.
S obzirom na navedeno D. Ž. bila je dužna postupiti sukladno Zakonu, odnosno o prometnoj nesreći izvijestiti policiju, pravovremeno kontaktirati na bilo koji način vlasnika oštećenog vozila i razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, te potpisati Europsko izvješće o nesreći, a ne lakomisleno napustiti lice mjesta. Članak 50. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag, može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu.
Članak 176. stavak 3. istog Zakona propisuje da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
D. Ž. nakon prometne nesreće za koju je kriva i koju je počinila nehajem kao blažim oblikom krivnje, također nehajno je napustila lice mjesta, iako je s obzirom na okolnosti mogla i trebala znati da je vlasniku oštećenog vozila bila u obvezi ostaviti svoje podatke i podatke o vozilu kojim je upravljala, jer sigurno ni sama ne bi bila zadovoljna ako bi netko oštetio njezin automobil, te napustio lice mjesta, a da joj se nije javio na bilo koji način kako bi riješili problem oko nastale štete na vozilima. Takvim svojim postupanjem ostvarila je sva bitna obilježja prekršaja koji joj se stavljaju na teret, pa ju je stoga trebalo proglasiti krivom i izreći odgovarajuće sankcije.
Za prekršaj pod a) propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kn, a ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kažnjava se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kn, dok je za djelo pod b) propisana novčana kazna u rasponu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna.
U članku 58. Prekršajnog zakona je propisano da zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine sud može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kada postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, a zabrana se izriče u odnosu na sve vrste ili kategorije, ili u odnosu na samo određene vrste ili kategorije motornih vozila.
Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da iste po vrsti i mjeri budu lakše ili teže za počinitelja prekršaja u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i njegovo imovinsko stanje.
U tom smislu je D. Ž. kao olakotne okolnosti sud cijenio to što je priznala prekršaje i osjeća se krivom za njihovo počinjenje, što su prekršaji počinjeni blažim oblikom krivnje, odnosno nehajem, što je samohrana majka maloljetnog djeteta, te što u zadnje tri godine nije kažnjavana za prometne prekršaje. Kako otegotnih okolnosti nije bilo, sud joj je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona za svaki prekršaj utvrdio ublažene novčane kazne, nakon čega joj je temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu koja se u konkretnom slučaju čini adekvatnom težini počinjenih djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenice, te je za vjerovati da će se tom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.
Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u ostavljenom roku.
Uz novčanu kaznu joj je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca, a ne u trajanju od šest mjeseci, kao što je to bilo određeno pobijanim prekršajnim nalogom, jer sud smatra da s obzirom na njezino ranije ponašanje u prometu gdje do sada nije evidentirana kao počinitelj prekršaja, ne postoji tolika opasnost od ponavljanja djela da bi joj trebalo izricati tako dugu zaštitnu mjeru, u uvjerenju da se i zaštitnom mjerom u kraćem trajanju može postići svrha njezine primjene, te da je zajedno s izrečenom novčanom kaznom razmjerna težini počinjenih prekršaja i stupnju njezine prekršajne odgovornosti i da će se izrečenim prekršajnopravnim sankcijama ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.
Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, s time što se dio od 215,00 kn odnosi na materijalni trošak izrade skice mjesta događaja i optičkog medija s fotografijama, a ostatak se odnosi na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, te materijalne prilike okrivljenice.
U Splitu 01. srpnja 2022.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
