Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br.3.

31550 Valpovo

Poslovni broj: 66 Pr-311/2019-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, u pravnoj stvari tužiteljice L. P. iz B., , OIB …, zastupana po pun. Ž. E.r, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika A.L. d.o.o. iz B., ., OIB … (ranije A. d.o.o.) zastupan po pun. D. Š., odvjetniku iz Z., nakon zaključene glavne javne rasprave 20. svibnja 2022., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 01. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku A.L. d.o.o. iz B., ., OIB …, da tužiteljici L. P. iz B., . OIB …. na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 19.000,00 kn (devetnaesttisućakuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče od 29. srpnja 2019. do isplate, a sve u roku od 15 dana, dok se tužiteljica s preostalim dijelom zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 6.800,00 kn o d b i j a.

II. N a l a ž e s e tuženiku A.L. d.o.o. iz B., ., OIB …., da tužiteljici L. P. iz B.,

., OIB …. na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 1.800,00 kn (tisućuosamstokuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekuća od presuđenja tj. 1. srpnja 2022., do isplate, a sve u roku od 15 dana.

III. N a l a ž e s e tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 17.162,89 kn (sedamnaesttisućastošezdesetdvijekuneiosamdesetdevetlipa) sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče od dana donošenja presude, tj. 1. srpnja 2022. do isplate, a sve u roku od 15 dana, dok se tužiteljica s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 4.708,11 kn o d b i j a.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 6.5.2019. u B., Podružnici br. 001, T.A. Starčevića 1, kao zaposlenica kod tuženika, ozlijeđena na radnom mjestu djelatnice u proizvodnji (sudjelovanje u proizvodnom procesu sukladno planu proizvodnje, opskrbljivanje strojeva ambalažom, dovršavanje gotove robe u procesu proizvodnje, održavanje čistoće radnog mjesta i sredstava rada, ispunjavanje proizvodnih normi zadanih standardom ISO 9001, vođenje dnevnika rada i proizvodnje, izvršenje svih naloga dobivenih od neposrednog rukovodioca, a vezanih uz trenutne nastale potrebe za uredno funkcioniranje poslovanje tvrtke).

1.1. Uvidom u procjenu rizika razvidno je da nije obrađeno mjesto njenog rada, djelatnika u proizvodnji, niti mjesto rada rukovatelja strojem za izradu vrećica, te je utvrđeno da ista ne odgovara zatečenom stanju. U procjeni rizika vidljivo je da nema stroja za izradu papirnatih vrećica, a na osnovu toga utvrđeno je da tuženik nije izradio procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji, kako je propisano čl.18. Zakona o zaštiti na radu te je time počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl. 98. st. 1. toč.1. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu. Za nju nije predočen dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način, a sukladno čl. 27. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika osposobiti radnika za rad na siguran način i to prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao odnosno novo mjesto rada, kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na bolovanju. Od strane Državnog inspektorata upućen je savjet tuženiku po njenom povratku na rad osposobiti ju za rad na siguran način za navedene poslove.

1.2. Navodi da je utvrđeno da je u vrijeme štetnog događaja obavljala poslove s posebnim uvjetima rada i prema njenom iskazu utvrđeno je da ona inače obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, podešava stroj za izradu papirnatih vrećica. Prema čl. 3.toč. 1. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada posao rukovanja i upravljanja strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti zahtijeva posebne uvjete rada i to: dob života (radnik stariji od 18 godina), stručnu sposobnost, stručna osposobljenost za rukovanje odnosnom vrstom strojeva ili uređaja, zdravstveno stanje i psihička sposobnost. Za nju nije predočen dokaz da je stručno osposobljena za navedene poslove ni da zadovoljava posebne uvjete glede zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti. Smatra da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak i posljedice štetnog događaja iz navedenih razloga a sve sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu prema kojem tuženik odgovara za nastalu štetu po načelu objektivne odgovornosti.

1.3. U navedenom štetnom događaju zadobila je tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji zbog kojih se liječila u KBC Osijek na raznim odjelima. Pretrpjela je fizičke boli, strah, duševne boli zbog naruženosti te duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti, a bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Posebno joj teško pada zaostalo naruženje lijeve ruke koje je vrlo uočljivo trećima, a zbog amputacije prsta. Bila je podvrgnuta dugotrajnom liječenju koje je obuhvatilo osim boravka u bolnici, operativnih zahvata i niz vrlo bolnih i neugodnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka. U navedenom štetnom događaju pretrpjela je imovinsku i neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Obavljanje svakodnevnih higijenskih, fizioloških i drugih potreba mogla je obavljati samo uz tuđu pomoć i njegu. Imala je troškove liječenja u vidu troškova prijevoza zbog višekratnih odlazaka na mnogobrojne terapeutske i kontrolne preglede iz B. u Osijek. Također je kupovala tablete protiv bolova kao i medicinske kreme za njegu ozlijeđenog dijela lijeve ruke. Bila je prinuđena uzimati sredstva za smirenje obzirom da je kao žena koja drži do estetskog izgleda posebno osjetljiva na naruženi izgled ruke nakon amputacije srednjeg prsta lijeve šake, a koje stanje je trajno, svakome vidljivo i ne može se sanirati nikakvom daljnjom terapijom.

1.4. Predlaže da sud odluku o iznosu naknade imovinske štete u vidu troškova liječenja te troškova putovanja na terapije donese prema slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. ZPP-a. Obratila se tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 29.7. 2019. ali tuženik nije niti odgovorio na njen zahtjev pa je tim danom dospjela obveza pravične novčane naknade sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 12.12.2019. protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da tužiteljica nije dokazala visinu svojih zahtjeva niti je priložila isprave iz kojih proizlaze navedeni zahtijevani iznosi niti kako je došlo do istih.

2.1. Navodi da povreda koju je tužiteljica zadobila odnosno gubitak prsta predstavlja naruženost najblažeg stupnja, što proizlazi iz prakse Vrhovnog suda, (presuda Rev-3676/1999-2 od 17.05.2000.), dok se iznosi koje potražuje odnose na povrede visokog stupnja. Slijedom navedenog visina tužbenog zahtjeva na ime naknade štete previsoka je s obzirom na vrstu povrede. Smatra da je tužiteljica pridonijela nastanku štete odnosno da je šteta nastala njenom radnjom a koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti niti otkloniti što ga u ovom slučaju oslobađa od odgovornosti sukladno čl. 1067. i čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO). Tužiteljica je unatoč sigurnosnim upozorenjima i znanju o uvjetima mjesta rada postupila s nedovoljnom pažnjom koju njeno radno mjesto zahtjeva te time pridonijela nastanku štete.

2.2. Navodi da je ispunio svoju zakonsku obvezu procjene rizika na radu u svibnju 2015., a što proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata od 11.07.2019. Izradio je procjenu rizika putem ovlaštene tvrtke Energo zaštite d.o.o. Zagreb u svibnju 2015. Procjena rizika za radno mjesto tužiteljice nije mogla biti obavljena budući je stroj za izradu papirnatih vrećica nabavljen u srpnju 2018., nakon što je već izvršena procjena rizika za mjesto rada na lokaciji Podružnice br. 001, a što proizlazi i iz zapisnika.

2.3. Mjesto rada tužiteljice kao i mjesto rada i sigurnost svih drugih zaposlenika bilo je pod sigurnosnim nadzorom koordinatorice Marije Jakopec koja je ovlaštenik za provođenje zaštite na radu a koja je obavljala poslove zaštite na radu zakonito te postupajući sa svom dužnom pažnjom i nije mogla spriječiti nastalu štetu unatoč ispunjenju svih zakonskih obveza. 22.05.2019. putem ovlaštene tvrtke Zaštita inspekt d.o.o. Osijek obavio je ispitivanje stroja za izradu papirnatih vrećica na kojim se tužiteljica ozlijedila pri kojem ispitivanju je utvrđeno kako predmetni stroj ispunjava sigurnosno zdravstvene uvjete slijedom čega se zaključuje kako se tužiteljica ozlijedila uslijed pogrešnog rukovanja predmetnim strojem te kako je šteta posljedica nepredvidivog uzroka izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, otkloniti niti izbjeći. Tuženik u periodu između nastanka štete i ispitivanja predmetnog stroja nije vršio nikakve promjene na stroju iz čega je razvidno kako je stroj u vrijeme nastanka štete bio u ispravnom stanju kako je i utvrđeno zapisnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme od dana 22.5.2019.

2.4. Predlaže da sud tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom odbije u cijelosti.

3. Tužiteljica se podneskom od 28.01.2020. u cijelosti usprotivila navodima iz odgovora na tužbu između ostaloga navodeći da uvidom u navedenu procjenu rizika od 2015. razvidno je da nije određeno mjesto rada tužiteljice, djelatnika u proizvodnji, niti mjesto rada rukovatelja strojem za izradu vrećica, te je utvrđeno da ista ne odgovara zatečenom stanju. U procjeni rizika vidljivo je da nema stroja za izradu papirnatih vrećica te prema iskazu prisutnih radnika navedeni stroj nabavljen je u 7 mjeseci 2018. Smatra da je utvrđeno da tuženik nije izradio procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji, a kako je propisano čl. 8. Zakona o zaštiti na radu te je time tuženik počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl. 98. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu te mu je izrečena kazna na mjestu izvršenja prekršaja, a kako je navedeno u Zapisniku Državnog inspektorata. Navodi kako se u Zapisniku navodi kako je tek dana 22.05.2019., dva tjedna nakon nastanka štetnog događaja, tuženik obavio ispitivanje stroja za izradu papirnatih vrećica te kako je tek tada utvrđeno da isti ispunjava sigurnosne zdravstvene zahtjeve, a ne može se znati u kakvom je stanju bio stroj na dan štetnog događaja 6.5.2019. Smatra da tuženik nije dokazao da ju je osposobio za obavljanje ranije navedenih poslova te da ista niti ne zadovoljava posebne uvjete rada glede zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. Sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu tuženik odgovara za nastalu štetu po načelu objektivne odgovornosti dok je isključilo st. 2. navedenog članka određeno kada se poslodavac, u ovom slučaju tuženik, može osloboditi odgovornosti za nastalu štetu ili se njegova odgovornost može umanjiti, a to je u slučaju ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

4. Tužiteljica u podnesku od 11. veljače 2022., a s obzirom da je prvotni tuženik A. d.o.o. OIB .... pripojen društvu A.L. d.o.o. iz B., ., OIB ..., a što je vidljivo iz rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru broj Tt-21/2509 od 28.04.2021. kao i u izvatku iz sudskog registra koji je dostavila u spis, zahtjeva naknadu štete od pravnog slijednika prvotnog tuženika koji je preuzeo sva prava i obveze istoga sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, čemu se tuženik nije usprotivio.

5. Tužiteljica je istim podneskom, nakon provedenih vještačenja konačno postavila tužbeni zahtjev na ukupan iznos od 27.600,00 kn (list spisa 114) predlažući da ga sud u cijelosti usvoji.

6. Sud među strankama smatra neprijepornim i utvrđenim i to:

- da je tužiteljica 01.01.2019. zaključila Ugovor o radu na određeno vrijeme s A. proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 2 c, do 31.12.2019. zbog povećanog opsega posla a sukladno čl. 10. Zakona o radu, na radno mjesto djelatnika u proizvodnji;

- da se 06.05.2019. u Belišću, podružnica br. 001, Trg A. Starčevića 1, tužiteljica ozlijedila kao zaposlenica na radu kod tuženika na radnom mjesto djelatnice u proizvodnji;

- da je tužiteljica zadobila laku tjelesnu ozljedu opisanu u medicinskoj dokumentaciji i utvrđenu po sudskim vještacima;

- da na osnovi uvida u procjenu rizika je razvidno da nije određeno mjesto rada tužiteljice, djelatnika u proizvodnji, niti mjesto rada rukovatelja stroja za izradu vrećica te da u procjeni rizika nema stroja za izradu papirnatih vrećica;

- da tuženik nije izradio procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojevima za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji, sukladno čl. 18. Zakona o zaštiti na radu;

- da za tužiteljicu nije predočen državnom inspektoru dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način sukladno čl. 27. Zakona o zaštiti na radu po kojoj je njen poslodavac obvezan na temelju procjene rizika osposobiti radnika za rad na siguran način;

- da je od strane Državnog inspektorata tuženiku upućen savjet po povratku tužiteljice na rad, osposobiti je za rad na siguran način za navedene poslove;

- da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica obavljala poslove s posebnim uvjetima rada, podešavanja stroja za izradu papirnatih vrećica a za koji posao nije predočen dokaz da je stručno osposobljena za navedene poslove niti da zadovoljava posebne uvjete glede zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti;

- da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 29.07.2019.;

- da je tuženik otklonio odgovornost za nastali štetni događaj;

- da je došlo do promjene na strani tuženika A. d.o.o Z., OIB ...., na način da je isti pripojen društvu A.L. iz B. označenom kao novom tuženiku i pravnom slijedniku bivšeg tuženika.

7. Među strankama je prijeporna osnova i visina naknade imovinske i neimovinske štete kao i doprinos tužiteljice samom štetnom događaju.

8. Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke M. J., tužiteljicu, vještakinju Du. D., vještaka M. J. te izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu spisu.

9. Svjedokinja M. J. iskazala je da je kod tuženika radila na radnom mjestu koordinatora od rujna 2018. do srpnja 2020. i to na koordinaciji između proizvodnje i uprave, nabavke repromaterijala, vodila je evidenciju o djelatnicima te je bila nadređena tužiteljici. Tužiteljici je također bio nadređen i voditelj proizvodnje F. S.. Navela je da je s F. S.odlučivala koji radnik će raditi za kojim strojem. Tužiteljica se zaposlila kod tuženika u proljeće 2018. na temelju natječaja koji je bio raspisan za djelatnika na stroju i radila je na različitim strojevima (npr. stroju za izradu spiralnih cijevi). Sjeća se da je tužiteljica na stroju za proizvodnju papirnih vrećica na kojoj joj se i dogodila nezgoda počela raditi u studenom 2020., ali ne zna kada je stroj za proizvodnju papirnih vrećica nabavljen, ali bio je kod tuženika kada je ona došla raditi. Tužiteljicu je za rad na stroju za izradu papirnih vrećica obučio g. P. kao i još 4 djelatnika te se radilo o internoj obuci i tom prigodom se nije dobivao nikakav certifikat za rad na tom stroju. Kod tuženika se obavljalo i osposobljavanje za rad na siguran način putem tvrtke Z. i oni su na siguran način osposobili 4 djelatnika, ali ne i tužiteljicu, budući je ista tog dana kada se događalo osposobljavanje bila na bolovanju te je ona jedina bila preostala za osposobljavanje za rad na siguran način. Djelatnici Z.nisu htjeli doći naknadno samo da bi tužiteljicu osposobili jer im se to ne isplati. Tužiteljica je na bolovanju bila svakih par mjeseci po otprilike tjedan dana. Iskazala je da ne zna koji stroj je kompleksniji za raditi – stroj za izradu spiralnih cijevi ili stroj za izradu papirnatih vrećica, a tužiteljica je raspoređena na stroj za izradu papirnatih vrećica jer su mislili da će se na njemu bolje snaći. Inače na strojevima su izvješena upozorenja da se ne diraju rotirajući dijelovi i električni dijelovi i to u vidu naljepnica sa znakovima upozorenja.

9.1. Navela je da je bila pokraj tužiteljice kada se ozlijedila, ali samu ozljedu nije vidjela, budući joj je tužiteljica bila okrenuta leđima. Kada se tužiteljica ozlijedila, čula je da je vrisnula a zatim vidjela da je čučnula i da joj iz usta ispadaju štapići, što znači da je jela za strojem. Previla joj je ranu gazom i odvezla je autom do njezinog liječnika u B. koji ju je uputio da bi trebala otići u Osijek na Traumu. Tužiteljica je tražila da se prvo vrate u firmu po njezin mobitel, zatim po njezinu majku, što je i učinila, te ju je nakon toga odvezla na Traumu u Osijek. Smatra da se nezgoda ne bi dogodila da se tužiteljica pridržavala uputa odnosno upozoravajućih znakovlja na strojevima. Navela je da se još jedna djelatnica ozlijedila na stroju za izradu papirnatih vrećica. Posao tužiteljice bio je zamijeniti rolu papira, nadoliti boju, nadosipati ljepilo, a to su sve radnje koje su vezane za dijelove stroja u kojima ne postoji opasnost od ozljede. Kritičnog dana tužiteljica je skupljala vrećice koje kao gotov proizvod izlaze iz stroja što je također bio njezin posao, ali je prilikom skupljanja tih vrećica rukom došla preblizu stroju i jedino se na taj način ozljeda mogla dogoditi. Mišljenja je da ukoliko je netko pažljiv takva ozljeda se ne može dogoditi. Kritičnog dana bila je zadužena za nadziranje rada tužiteljice, a stroj je bio u ispravnom stanju.

9.2. Navela je da je tužiteljicu vidjela kako jede za strojem kao i da koristi mobitel (što se ne smije na radnom mjestu, a ona ju je na to upozoravala) te čak i da hoda po stroju, no unatoč tomu nije joj otkazan ugovor o radu budući je tužiteljica imala ugovor o radu na određeno vrijeme do kraja 2019. Dali su joj vrijeme da se "trgne i dokaže", a s druge strane otkazi mogu uzrokovati nepotrebno parničenje.

10. Tužiteljica L. P. iskazala je da se kod tuženika zaposlila početkom 2019. kao djelatnica u proizvodnji, s tim da je u početku radila kao pomoćnik djelatnici S. M.. Stroj na kojem joj se dogodila nezgoda dostavljen je uz još dva stroja, kod tuženika naknadno, dakle, nakon što je počela raditi, ali se ne sjeća kada. Starije radnice na tim strojevima nisu željele raditi te su zaposlenici na određeno vrijeme upućeni na rad na tim strojevima uz prijetnju otkaza. Gospođa M. J. joj je bila nadređena te kada su došli strojevi rekla joj je da mora raditi na tom stroju na kojem se i dogodila nezgoda. Strojeve su spojili radnici tuženika. Kada ju je M. J. dovela pred stroj, ona i ostale djelatnice koje su radile na novim pristiglim strojevima molile su M. J. da im dovede nekog da ih obuči za rad na tim strojevima, budući da ga nisu znale ni pokrenuti. Nikad ih nitko nije obučio za rad, a kroz određeno vrijeme naučila je kako raditi na tom stroju koji je služio za proizvodnju tzv. natron vrećica. Kritičnog dana 6.5.2019. u jutarnjoj smjeni na stroju je radio mladić koji nije znao na stroju raditi, a ona je došla u 14,00 sati, pa ju je M. J. zamolila da pokrene stroj. Ona ga je pokrenula i u početku stroj izbaci oko 20-ak vrećica koje ne valjaju i koje treba baciti. Ona je skupljala jednu po jednu vrećicu i u jednom trenutku remen koji se nalazi na stroju i koji se vrti joj je povukao ruku koja je otišla u utor stroja i tada joj je stroj odsjekao dio srednjeg prsta. Napominje kako je predmetni stroj imao samo četiri remena koji su bili pokidani, a po njenom saznanju isti bi trebao imati 6 remena, na što je upozoravala Mariju Jakopec. Na predmetnom stroju nije radila nikada svojevoljno, već isključivo po naputku Marije Jakopec. Navela je da pokraj tog stroja kritičnog dana, a i prije toga, nije bilo izvješeno upozorenje niti upute za rad na siguran način.

10.1. Radi liječenja putovala je u O. oko 10-ak puta, par puta u V., a kontrole je obavljala u B. i to na previjanje rane oko 20-ak dana. Protiv bolova koristila je Brufen i Tramale koje je dobila na recept, a za smirenje je koristila Helex i diazepam, također na recept, ali uz nadoplatu. Kupila je 6 puta Voltaren kremu koju je stavljala oko rane, a po njenoj procjeni utrošila je sigurno oko 1.000,00 kuna što na prijevoz na kontrole budući ju je mama vozila automobilom, kao i na nadoplatu lijekova i krema koje je koristila. Iskazala je da je od tableta bila omamljena te joj je trebala pomoć majke čak da se ustane iz kreveta u periodu od oko tri mjeseca. Majka joj je kuhala, prala joj rublje i općenito pomagala kako bi mogla normalno funkcionirati.

11. Iz izvršenog uvida u odštetni zahtjev tužiteljice od 29.07.2019. razvidno je da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom radi naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 80.000,00 kn kao i naknadi odvjetničkih troškova, a radi zaključenja izvansudske nagodbe.

12. Izvršenog uvida u zapisnik Državnog inspektorata od 11.07.2019. godine razvidno je da je viši inspektor rada J. V. obavila inspekcijski nadzor kod poslodavca A. d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Podružnica br. 001 u Belišću, kojom prilikom je utvrđeno da je poslodavac putem ovlaštene tvrtke Energo zaštita d.o.o. Zagreb izradio procjenu rizika za mjesto rada na predmetnoj lokaciji podružnice broj 001 to u svibnju 2015. koja je u pisanom obliku dostupna radnicima. Uvidom u procjenu rizika vidljivo je da nije obrađeno mjesto rada ozlijeđene radnice, djelatnika u proizvodnji, niti mjesto rada rukovatelja strojem za izradu vrećica te je utvrđeno da ista ne odgovara zatečenom stanju. U procjeni rizika vidljivo je da nema stroja za izradu papirnatih vrećica. Prema iskazu prisutnih radnika, stroj za izradu papirnatih vrećica nabavljen je u sedmom mjesecu 2018.

12.1. Na osnovi utvrđenog stanja razvidno je da poslodavac A. proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. sa sjedištem u Z., ., nije izradio procjenu rizika za mjesto rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji sukladno čl. 18. Zakona o zaštiti na radu. Neposredno nadređena ozlijeđenoj radnici je bila Marija Jakopec. Za radnicu L. P. nije predočen dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način niti je predočen dokaz da je stručno osposobljena za navedene poslove ni da zadovoljava posebne uvjete glede zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.

12.2. Inspektorica rada je donijela usmeno rješenje kojim je naređeno poslodavcu da u roku od 30 dana od donošenja rješenja izradi procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji i učini dostupnom radnicima na mjestu rada.

13. Iz izvršenog uvida u ugovor o radu na određeno vrijeme razvidno je da je A. proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. Z. s tužiteljicom dana 1.01.2019. sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju do 31.12.2019. godine na radno mjesto djelatnika u proizvodnji.

14. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka M. J. zasnovanog na medicinskoj dokumentaciji i kliničkog pregleda tužiteljice razvidno je da su pretrpljeni i budući fizički bolovi te nelagodnosti tužiteljice jakog intenziteta trajali jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i lakog intenziteta 15 dana. Zbog pretrpljenih ozljeda tužiteljica je tijekom liječenja imala fizičke bolove različitog intenziteta. Imala je i nelagodnosti: obrada u bolnici neposredno nakon ozljede, obrada rane na trećem prstu lijeve ruke, tri ciklusa ambulantne fizikalne terapije, dijagnostičke pretrage te razne specijalističke i kontrolne preglede.

14.1. Ozljede tužiteljice obzirom na konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uzrok su smanjenja životne aktivnosti trajnog karaktera od 3 %. Kao posljedica ozljede nastala je djelomična amputacija distalnog članka trećeg prsta lijeve šake te smanjena gibljivost DIP zgloba što minimalno ometa funkciju trećeg prsta. Aktivnostima u slobodno vrijeme može se i moći će se baviti na uobičajeni način bez ulaganja povećanih potreba. Ozljede tužiteljice su uzrokovale naruženost izgleda, skladnosti tijela i funkcije tijela u lakom stupnju vrlo uočljivu trećima. Kao posljedica ozljede zaostala je djelomična amputacija distalnog članka uz zadebljanje nokta. Tužiteljici je bila potreba tuđa pomoć nekvalificirane osobe tijekom prvih 20 dana dva sata dnevno.

15. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještakinje D. D. zasnovanog na medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužiteljice razvidno je da tužiteljica 6.5.2019. proživjela nesreću na radu na način da joj je stroj povukao ruku i ozlijedio i otkinuo distalnu falangu III prsta lijeve ruke te joj je dio prsta amputiran. Pri pregledu tužiteljica iznosi simptome anksiozno-depresivnog poremećaja ali i elemente posttraumatskog stresnog poremećaja te simptome žalovanja posljedično gubitku majke. Tužiteljica je proživjela traumatsku situaciju te intenzivan strah jakog intenziteta u trajanju nekoliko sati, srednjeg intenziteta u trajanju tjedan dana te lakog intenziteta u trajanju od dvadeset dana. Uzevši u obzir životnu dob u tužiteljice u trenutku proživljene nesreće, proživljenu traumatsku ozljedu te psihičke posljedice kao i teškoće s prilagodbom na situaciju u kojoj se našla te pogoršanu razinu funkcioniranja, mišljenja je da je posljedično štetnom događaju došlo do trajnog umanjenja životnih aktivnosti od 5 % u odnosu na zdravu osobu usporedivu po dobi, stupnju edukacije i socijalno obiteljskim prilikama.

16. Iz objedinjenog mišljenja vještaka razvidno je da su pretrpljeni i budući fizički bolovi jakog intenziteta trajali jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana, lakog intenziteta petnaest dana.

16.1. Primarni jaki strah je trajao nekoliko sati, a sekundarni strah jakog intenziteta nekoliko sati, srednjeg intenziteta tjedan dana i lakog intenziteta dvadeset dana.

16.2. Nezgoda je uzrokovala naruženost izgleda skladnosti i funkcije tijela u lakom stupnju vrlo uočljivu trećima, a tužiteljici je bila potrebna djelomična tuđa pomoć i njega kroz dvadeset dana dva sata dnevno.

16.3. Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti iznose 6 %.

17. Tužiteljica nije imala primjedbe na pismene nalaze i mišljenja te objedinjeni nalaz i mišljenje oba vještaka dok je tuženik imao primjedbi na nalaze i mišljenje vještaka.

18. U odnosu na istaknute prigovore i mišljenje vještaka, oba vještaka su u svojim iskazima na ročištu održanom 20. svibnja 2022. pojasnili svoje nalaze i mišljenja te objedinjeno mišljenje ostajući kod objedinjenog nalaza i mišljenja u odnosu na navedeni štetni događaj i u odnosu na sve vidove neimovinske i imovinske štete uz navođenje vještaka M. J. da je tužiteljica pretrpjela laku tjelesnu ozljedu.

19. Sud je pismene nalaze i mišljenja vještaka te njihovo objedinjeno mišljenje kao i iskaze prihvatio u cijelosti jer su isti dani po osnovi medicinske dokumentacije priložene u spisu, obavljenog razgovora i pregleda tužiteljice tako da sud nije imao osnove posumnjati u njihove iskaze i nalaze jer su dani po pravilima struke.

20. Stoga je sud kao osnov za ocjenu osnovanosti visine štete uzeo objedinjeno mišljenje oba vještaka po osnovi kojih vještačenja je tužiteljica specificirala konačan tužbeni zahtjev opisan kao u izreci ove presude na način da na ime neimovinske štete zahtijeva iznos od 25.800,00 n te na ime imovinske štete iznos od 1.800,00 kn ili ukupno 27.600,00 kn.

21. Sud je sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a dopustio preinaku tužbenog zahtjeva tužiteljice jer se radi o neznatnom dijelu preinake u iznosu od 600,00 kn u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev s obzirom da tužiteljica nije mogla znati prije provedbe provedenog vještačenja koliki je obujam njenog ozljeđivanja a što je i svrsishodno za konačno rješenje spora među strankama.

22. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

23. Odredbom čl. 8. ZPP-a propisano je koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

24. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

25. Odredbom čl. 221. a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

26. Analizirajući navode tužbe i tužbenog zahtjeva, odgovora na tužbu, iskaze svjedokinje, tužiteljice, vještaka M. J. te vještakinje D. D., materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno kao i rezultat cjelokupnog postupka, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

27. U odnosu na prijeporna pitanja sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice s obzirom da su njeni navodi u cijelosti potvrđeni Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru provedenom po višem inspektoru rada J. V. od 11.07.2019.

28. Naime, provedenim inspekcijskim nadzorom po višoj inspektorici rada Jelici Vukić utvrđeno je da uvidom u procjenu rizika nije obrađeno mjesto rada ozlijeđene radnice, djelatnika u proizvodnji, niti mjesto rada rukovatelja strojem za izradu vrećica, te je utvrđeno da ista ne odgovara zatečenom stanju. U procjeni rizika utvrđeno je da nema stroja za izradu papirnatih vrećica, a prema iskazu proizvodnih radnika stroj za izradu papirnatih vrećica nabavljen je u sedmom mjesecu 2018. Poslodavac nije izradio procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji kako je to propisano odredbom čl. 18. Zakona o zaštiti na radu, čime je počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl. 98. st. 1. toč.1. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu (NN broj 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).

28.1. Inspektorica rada utvrdila je da je neposredno nadređena tužiteljici kao ozlijeđenoj radnici bila prisutna M. J. koja je zaposlena na radnom mjestu koordinatora. Za tužiteljicu nije predočen inspektorici dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način niti dokaz da je stručno osposobljena za navedene poslove kao ni da zadovoljava posebne uvjete glede zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja inspektorica je izdala usmeno rješenje kojim je naredila poslodavcu da u roku od 30 dana od izdavanja rješenja izradi procjenu rizika za mjesta rada rukovatelja strojem za izradu vrećica i djelatnika u proizvodnji i učini je dostupnom radnicima na mjestu rada.

29. S obzirom na takvo utvrđeno činjenično stanje po višem inspektoru rada sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice kao istinit jer su njeni navodi potvrđeni inspekcijskim nadzorom te obavljenim vještačenjem po sudskim vještacima.

30. Stoga sud prihvaća navode tužiteljice da je tuženik tek dva tjedna nakon nastanka štetnog događaja obavio ispitivanje stroja za izradu papirnatih vrećica te zasigurno na temelju toga se ne može znati u kakvom je stanju bio stroj dana 6.05.2019. kada se štetni događaj dogodio.

31. Sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu tuženik odgovara za nastalu štetu tužiteljici po načelu objektivne odgovornosti dok je isključivo st. 2. navedenog članka određeno kada se poslodavac u ovom slučaju tuženik može osloboditi odgovornosti za nastalu štetu ili se njegova odgovornost može umanjiti, to je u slučaju ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

32. Sukladno čl. 3. st. 1.toč.14. Zakona o zaštiti na radu ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojem obavlja rad ili ga tijekom rada koristi ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Shodno navedenome tužiteljica je pretrpjela ozljedu na radu na način kako je navedeno u tužbi, a što je utvrđeno provedenim vještačenjima.

33. Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ozljede na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. St. 2. propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

34. Odredbom čl. 1067. ZOO propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.

35. Odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

36. Odredbom čl. 1095 ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

37. Odredbom čl. 1100. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

38. Po ocjeni suda tužiteljica je dokazala da je u navedenom štetnom događaju pretrpjela navedenu neimovinsku i imovinsku štetu za koju je u cijelosti odgovoran tuženik.

39. Naime, tuženik nije dokazao tijekom postupka, niti je to razvidno iz iskaza svjedokinje M. J., da je tužiteljica pridonijela navedenom štetnom događaju, a iz iskaza svjedokinje M. J., utvrđeno je da je vidjela ozljedu tužiteljice ali vrijeme samog ozljeđivanja nije vidjela budući da joj je tužiteljica bila okrenuta leđima.

Stoga sud smatra da tužiteljica, bez obzira na tvrdnje tuženika da je jela grickalice prilikom rada, nije doprinijela nastanku navedenog štetnog događaja, a sukladno provedenom inspekcijskom nadzoru.

39.1. Tuženik nije dokazao da je osnovni razlog ozljeđivanja tužiteljice to što je jela grickalice jer Marija Jakopec nije vidjela način na koji je došlo do ozljeđivanja tužiteljice.

40. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje tužiteljica osnovano od tuženika sukladno odredbi čl. 25 Zakona o zaštiti na radu te čl. 19., 1095. i 1100. ZOO-a zahtjeva naknadu neimovinske i imovinske štete.

41. Tužiteljica, s obzirom na najnovije orijentacijske kriterije VSRH za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koji su povećani za 50 %, potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete sukladno podnesku od 11.02.2022. za pretrpljene i buduće fizičke boli u iznosu od 3.800,00 kn uz dodatnih 2.000,00 kn ili ukupno 5.800,00 kn zbog nelagodnosti koje je ista imala prilikom liječenja: obrada u bolnici neposredno nakon ozljede, obrada rane na trećem prstu lijeve ruke, 3 ciklusa ambulantne fizikalne terapije, dijagnostičke pretrage te razne specijalističke i kontrolne preglede.

41.1. Tužiteljica je po objedinjenom mišljenju vještaka pretrpjela fizičke bolove i buduće bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana te lakog intenziteta petnaest dana.

41.2. Sud smatra da joj pripada pravo na naknadu za ovaj vid neimovinske štete u iznosu od 4.500,00 kn.

42. Tužiteljica za pretrpljeni i budući strah zahtijeva iznosu od 5.500,00 kn. 42.1. Po objedinjenom mišljenju oba vještaka tužiteljica je trpjela primarni i jaki strah u trajanju od nekoliko sati, a sekundarni strah jakog intenziteta nekoliko sati, srednjeg intenziteta tjedan dana i lakog intenziteta 20 dana.

42.1. Stoga sud smatra da joj pripada iznos od 3.500,00 kn.

43. Tužiteljica zahtijeva za pretrpljene i buduće duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 6 % iznos od 7.000,00 kn. Sud smatra da joj za ovaj vid štete pripada iznos od 5.000,00 kn s obzirom na starosnu dob od 35 godina u vrijeme ozljeđivanja, težinu ozljede te stupanj umanjenja životne aktivnosti.

44. Zbog pretrpljenih i budućih duševnih boli zbog naruženosti u lakom stupnju koja je vrlo uočljiva trećima tužiteljica potražuje iznos od 7.500,00 kn.

44.1. Sud smatra da joj pripada iznos od 6.000,00 kn budući se ipak radi o naruženosti u lakom stupnju jer je tužiteljici ozlijeđena samo jagodica i dio nokta, a kako to u svom iskazu navodi vještak Mario Jelavić.

45. Dakle tužiteljici je ukupno na ime pravične novčane naknade na ime neimovinske štete priznat iznos od 19.000,00 kn od zahtijevanih 25.800,00 kn. 46. Tužiteljica na ime naknade imovinske štete zbog potrebe tuđe pomoći i njege kroz 20 dana po 2 sata dnevno (ukupno 40 sati), a po objedinjenom mišljenju vještaka, zahtjeva iznos od 800,00 kn.

46.1. Sud smatra da s pravom tužiteljica zahtijeva na ime tuđe pomoći i njege zahtijevani iznos od 800,00 kn kada se uzme u obzir pozitivna sudska praksa prema kojoj sat tuđe pomoći i njege od nestručne osobe na području Osječko-baranjske županije iznosi 20,00 kn.

47. Tužiteljica zahtijeva na ime naknade imovinske štete zbog troškova liječenja (odlaske na terapije i preglede, kupovina krema, analgetika itd.) iznos od 1.000,00 kn.

47.1. Sud je u cijelosti usvojio i ovako postavljeni zahtjev tužiteljice na ime naknade imovinske štete zbog troškova liječenja, odn. zajedno s tuđom pomoći i njegom od 800,00 kn u ukupnom iznosu od 1.800,00 kn koji je određen sukladno odredbi čl. 223 ZPP-a u svezi čl. 1093. ZOO-a.

48. Odluka o kamatu potraživanju zasniva se na odredbi čl. 29 ZOO-a.

49. Naime, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a ista u odnosu na neimovinsku štetu tužiteljice teče od dana podnošenja zahtjeva tuženiku od 29.07.2019. sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a kojim je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

49.1. Kamate na imovinsku štetu tužiteljice teče od dana presuđenja jer se radi o nenovčanoj imovinskoj obvezi na koju kamate teku od dana presuđenja.

50. Odluka o troškovima zasniva se na odredbi čl. 154 st. 2. u svezi čl. 155. st. 1. ZPP-a.

51. Tužiteljica zahtjeva troškove postupka u iznosu od 21.871,00 kn a priznati su joj troškovi postupka u iznosu od 19.996,00 kn koji se sastoje i to: iznosa od 1.000,00 kn na ime sastava odštetnog zahtjeva po punomoćniku od 29.07.2019. po Tbr. 28 tarife o nagradama itd. dalje tarife, iznosa od 1.000,00 kn na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1. Tarife, četiri iznosa od po 1.000,00 kn na ime sastava podnesaka po punomoćniku od 28.01.2020. 12.03.2020., 29.10.2021. i 14.03.2022. sve po Tbr. 8/1. Tarife, pet iznosa od po 1.000,00 kn na ime pristupa punomoćnika na rasprave održane 9.03.2020., 12.10.2021., 08.11.2021., 18.03.2022. i 20.05.2022., sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 2.750,00 kn na ime 25 % PDV-a na iznos od 11.000,00 kn, iznosa od 5.000,00 kn na ime troškova vještačenja, iznosa od 620,00 kn na ime sudske pristojbe na tužbu te iznosa od 626,00 kn na ime sudske pristojbe na presudu a koji su u skladu sa važećom tarifom.

51.1. Sud je odbio tužiteljicu sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 1.250,00 kn s uračunatih 25 % PDV-a na ime obrazloženog podneska od 4.05.2022. po Tbr. 8/1. (list spisa 121) jer po Tbr. 8/1. tužiteljica ima pravo na naknadu za četiri obrazložena podneska koja su joj priznata.

51.2. Isto tako sud je odbio tužiteljicu s dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 625,00 kn s uračunatih 25 % PDV-a na ime pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3. Tarife jer punomoćnik nije pristupio na ročište za objavu presude.

52. Tuženik zahtijeva troškove postupka u iznosu od 3.500,00 kn, a priznati su mu troškovi u iznosu od 3.000,00 kn koji se sastoje i to: iznosa od 1.000,00 kn na ime pismenog odgovora na tužbu po punomoćniku po Tbr. 8/1. Tarife, iznosa od 1.000,00 kn na ime pristupa tuženika na ročište održano 9.03.2020. po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 1.000,00 kn na ime troškova vještačenja ili sveukupno iznos od 3.000,00 kn koji su u skladu sa važećom tarifom.

52.1. Sud je odbio tuženika sa zahtjevom za naknadom troškova u iznosu od 500,00 kn na ime podneska od 11.10.2021. jer se radi o podnesku kojim tuženik traži odgodu ročišta i taj trošak sud ne smatra nužnim.

53. Tužiteljica je u ovoj parnici u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev u iznosu od 27.600,00 kn uspjela sa 75,36 %, a 100 % glede osnove tužbenog zahtjeva tako da je njen ukupan uspjeh u parnici 87,68 % (175,36/2) ili u iznosu od 17.532,49 kn, a tuženik je s obzirom na uspjeh u parnici od 12,32 % uspio sa 369,60 kn. Prebijanjem međusobnih troškova, a s obzirom na uspjeh u parnici, tuženik je tužiteljici dužan naknaditi parnični trošak u iznosu od 17.162,89 kn. 54. Stoga je sud tužiteljicu s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.800,00 kn te zahtjevom za naknadom troškova postupka u iznosu od 4.708,11 kn kao neosnovanim odbio.

55. Slijedom svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Valpovu, 1. srpnja 2022.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda.

DNA:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika