Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 11 Gž Zk-403/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja V. G., M. D., L. USA, OIB:..., zastupanog po punomoćniku B. M., odvjetniku u D., radi uknjižbe prava vlasništva, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Z-11450/2021 od 18. siječnja 2022., dana 1. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukidaju se rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Z-11450/2021 od 18. siječnja 2022. i poslovni broj: Z-8571/2021 od 19. listopada 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe u zk.ul. 208 k.o. O., određen rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Z-1085/2022 od 15. veljače 2022. i ponovni upis plombe pod poslovnim brojem: Z-8571/2021. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj: Z- 8571/2021 od 19. listopada 2021. Ujedno je naložena zabilježba odbijanja prigovora.

1.1. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijen je prijedlog predlagatelja radi uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk.ul. 208 k.o. O. 2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagatelj pobija rješenje i izrijekom se ne poziva na konkretne zakonske žalbene razloge, ali sadržajem upućuje na sve razloge koji su normirani u odredbi čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH i 70/19; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu.

2.1. Prema odredbi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19; dalje: ZZK) ako tim Zakonom nije drugačije određeno, zemljišnoknjižni sud postupa prema pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Stav zemljišnoknjižnog suda da isprave koje je predlagatelj priložio uz prijedlog i na kojima zasniva zahtjev za uknjižbu prava vlasništva (predlagatelj je priložio pet Ugovora o stjecanju prava vlasništva nekretnine koji su pobliže opisani u samom prijedlogu: opaska ovoga suda) nisu isprave u kojima je vidljiv pravni temelj za upis knjižnog prava u smislu odredbe čl. 48. st. 2. ZZK-a, za sada se ne može prihvatiti kao pravilan. Obrazlažući rješenje u ovome dijelu zemljišnoknjižni sud (toč. 8. obrazloženja) navodi da dvostrana isprava (ugovor o stjecanju prava vlasništva) kojom upisani zemljišnoknjižni vlasnik priznaje trećoj osobi (ovdje predlagatelju) pravo vlasništva, odnosno priznaje činjenice da je stjecatelj (predlagatelj) u posjedu nekretnine preko dvadeset godina i da je nekretninu stekao dosjelošću, nije pravni posao u smislu zakonskih odredbi na koje se poziva u toč. 6. i 7. obrazloženja, jer takvoj ispravi da bi bila pravni posao s vidljivim pravnim temeljem, za cilj treba biti da vlasništvo s jedne osobe prelazi na drugu suglasnim očitovanjem volje. U situaciji kada je treća osoba već vlasnik, a njen upis je u zemljišnim knjigama posljedica ispunjenja zakonskih pretpostavki ili eventualno posljedica pogreške u upisu, dvostranom ispravom upisani zemljišnoknjižni vlasnik ništa ne prenosi, odnosno vlasništvo ne prelazi s upisanog vlasnika na stjecatelja, mada je formalno u ugovoru navedeno "ovim ugovorom prenositelj prenosi vlasništvo stjecatelju". U toč. 10. obrazloženja zemljišnoknjižni sud otklanja prigovor predlagatelja da je ugovorna odredba u kojoj stoji da se nekretnina prenosi u vlasništvo stjecatelja pravni temelj stjecanja, jer pored tvrdnje da je stjecatelj u posjedu preko 20 godina, čime upućuje na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, stjecatelj ništa ne stječe, pa su navedene odredbe ugovora međusobno kontradiktorne.

5. Sukladno odredbi čl. 48. st. 2. ZZK-a za upis knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

5.1. Prema shvaćanju (i) ovoga suda sama izjava zemljišnoknjižnog vlasnika o priznavanju vlasničkog prava drugoj osobi na nekretnini za koju se predlaže upis prava vlasništva nije dokaz da je taj drugi doista stekao vlasničko pravo, jer u tabularnoj ispravi kojom zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine priznaje trećoj osobi pravo vlasništva mora biti označen pravni naslov stjecanja. Međutim, prema daljnjem shvaćanju ovoga suda, osoba koja je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine (ali ne i njen stvarni/faktični vlasnik) može na valjan način (pravnim poslom) priznati drugoj osobi koja je stvarni/faktični (ali ne i upisani zemljišnoknjižni) vlasnik nekretnine relevantne činjenice koje se odnose na status nekretnine, pa tako i činjenice koje se odnose na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a nakon priznanja tih činjenica dopustiti toj osobi da se upiše kao vlasnik nekretnina u zemljišnoj knjizi (izdati joj valjanu tabularnu ispravu), kako bi se pravno (zemljišnoknjižno) stanje nekretnine uskladilo sa stvarnim/faktičnim stanjem i u takvoj situaciji se može smatrati da je dosjelost pravni temelj stjecanja vlasništva. Stoga, iako izjava zemljišnoknjižnog vlasnika o priznavanju vlasničkog prava drugoj osobi na nekretnini za koju se predlaže upis prava vlasništva sama po sebi nije dokaz da je taj drugi doista stekao vlasničko pravo, u situaciji kada postoje i druge pravno relevantne okolnosti (priznanje zemljišnoknjižnog vlasnika o činjenicama koje su relevantne za status nekretnine), tada iz takve isprave može biti vidljiv pravni temelj za upis knjižnog prava.

5.2. U okolnostima koje navodi zemljišnoknjižni sud, konkretno da u ispravama koje je predlagatelj priložio uz prijedlog zemljišnoknjižni (su)vlasnici priznaju činjenice da je stjecatelj (predlagatelj) u pravno relevantnom posjedu nekretnine preko 20 godina i da je nekretnine stekao na temelju dosjelosti te kada se iz priloženih isprava (ugovora) može zaključiti da su zemljišnoknjižni (su)vlasnici u tim ispravama izričito prenijeli u vlasništvo stjecatelju (predlagatelju) pravo (su)vlasništva na nekretnini koja je predmet postupka, preuranjen je zaključak zemljišnoknjižnog suda da iz tih isprava nije vidljiv pravni temelj za upis knjižnog prava, čemu predlagatelj osnovano prigovara u žalbi.

5.3. U vezi navedenog, ovaj sud mora primijetiti da u konkretnim okolnostima nema nikakve sumnje da između zemljišnoknjižnih (su)vlasnika i predlagatelja kao stvarnog/faktičnog vlasnika nekretnine nema nikakvog spora u vezi statusa i vlasništva nekretnine, pa je u ovom stadiju postupka suvišno upućivati (siliti) stranke na neki drugi (parnični) postupak, obzirom da se u parničnom postupku sukladno odredbi čl. 1. ZPP-a raspravlja i odlučuje u sporovima (pa i u sporovima o pravu vlasništva), a da ovdje nikakvog spora nema.

6. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa zemljišnoknjižni sud nije niti utvrđivao činjenice koje su relevantne za dopuštenje upisa u smislu odredbe čl. 117. st. 1. ZZK- a, to rješenje zemljišnoknjižnog suca i rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda nemaju razloge o odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP-a, na koju se sadržajem žalbe poziva predlagatelj.

7. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuto je rješenje zemljišnoknjižnog suca i posljedično rješenje zemljišnoknjižnog referenta te je predmet vraćen na ponovni postupak. Ujedno je naložen upis brisanja zabilježbe žalbe i ponovni upis plombe pod brojem Z-8571/2021 u zk.ul. 208 k.o. O.

8. U nastavku postupka zemljišnoknjižni sud će otkloniti uočenu bitnu povredu postupka te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja, imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja. Potrebno je na pouzdan način utvrditi je li iz isprava koje je priložio predlagatelj i na kojima temelji osnovanost svog prijedloga, vidljiv pravni temelj u smislu odredbe čl. 48. st. 2. ZZK-a, obzirom da te isprave ne sadrže samo izjave zemljišnoknjižnih (su)vlasnika o priznavanju vlasničkog prava predlagatelju i dopuštenju uknjižbe na nekretnini na kojoj predlaže upis prava vlasništva nego sadrže i druge pravno relevantne okolnosti kao dokaz da je predlagatelj stekao pravo vlasništva.

U Varaždinu 1. srpnja 2022.

Sudac

Milko Sambolek v.r.