Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 12 Gž Zk-491/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sucu tog suda Dubravki Bosilj, kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Grada P. - P., OIB: ..., P., protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u P.-P., Građansko upravni odjel P. – P., radi uknjižbe prava vlasništva, povodom žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola, poslovni broj: Z-32/2022 od 28. siječnja 2022., dana 1. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
I. Usvaja se žalba protustranke te se rješenje Zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Z-32/2022 od 28. siječnja 2022. preinačuje tako da se odbija prijedlog predlagatelja za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini čk.br. 864/79 i kčbr.864/80 obje upisane u zk.ul.18834 k.o. G., nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje provedenog upisa.
II. Određuje se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul. 18834 k.o. G.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja pod toč.I izreke odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-23528/21 od 21. prosinca 2021. kojim je usvojen prijedlog predlagatelja tako da je dopušten otpis nekretnina iz zk.ul.998 k.o. G. kčbr.864/79 šuma sa 10 m2 i kčbr.864/80 šuma sa 13 m2 upisane kao društveno vlasništvo korisnik Općina P. u novi zk.ul. 18834 k.o. G. uz uknjižbu istih u korist Grada P., a ovo osnovom čl. 360. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV), suglasnosti Grada P. – P., Upravnog odjela ..., Odsjeka ... Klasa: 947-03/17-01/295 Ur. br.: 2168/01-05-03- 0380-21-150 od 13. listopada 2021. kojom pravne slijednice bivše Općine P. i to Općina B., F., L., M.1 , M. , S., Grad V. i Grad P. daju suglasnost za provedbu kroz zemljišne knjige u korist Grada P. - P., te Uvjerenja Upravnog odjela ... Odsjek Ž. Grad P. – P. Klasa:350-01/17-02/140 Ur. br. 2168/01-03-05-0410/17-2 od 3. svibnja 2017., kojim se potvrđuje da su se navedene nekretnine na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja Grada P., toč.II. izreke naložen je upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk.ul 18834 k.o. G.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom protustranka pobija rješenje zemljišnoknjižnog suca zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije prijedlog predlagatelja, naloži brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedenog upisa. U žalbi ističe da je prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva u korist predlagatelja dozvoljen unatoč toga što je Izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90 – dalje: ZID ZŠ) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., izvršena vlasnička pretvorba šuma i šumskog zemljišta u društvenom vlasništvu u korist protustranke - Republike Hrvatske, a po kulturi navedene nekretnine jesu u zemljišnoj knjizi upisane kao šuma te u vlastovnici kao društveno vlasništvo, zbog čega nije relevantno da li se iste nalaze unutar ili izvan granica građevinskog područja. Ističe da je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda protivno stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske pri čemu se protustranka poziva na odluku tog suda broj Rev-450/11-2 od 11. siječnja 2012.
3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osporava sve žalbene navode kao neosnovane, smatrajući da je vlasništvo stekao kako primjenom čl. 360. ZV-a tako i temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) kao i ostaloj uz prijedlog priloženoj dokumentaciji, a što da potvrđuje i odluka VSRH br. Rev-450/2011-2 od 11. siječnja 2012. na koju se poziva i protustranka, a u kojoj je zauzet stav da RH stječe pravo vlasništva na nekretnine koje su po kulturi šume bez obzira da li se ove nekretnine nalaze unutar ili izvan građevinskog područja ali samo ako su se u trenutku stupanja na snagu ZID ZŠ-a nalazile u programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Ističe i da se predmetne nekretnine ne mogu smatrati šumom jer nisu površine veće od 10 ari.
4. Žalba je osnovana.
5. Iz stanja spisa proizlazi da je prijedlog predlagatelja utemeljen na odredbi čl. 360. ZV-a, suglasnosti pravnih slijednica bivše općine P. da se kroz zemljišne knjige provede pravno sljedništvo s bivše Općine P. na Grad P. - P. te Uvjerenja I. ž. Upravnog odjela ..... Odsjek ... od 3. svibnja 2017. iz kojeg proizlazi da su se navedene nekretnine na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja.
6. Nesporno da u trenutku podnošenja prijedloga predlagatelja za upis njegovog prava vlasništva na nekretninama čkbr.864/79 i čkbr.864/80 upisanih u zk.ul. 998 k.o. G. po kulturi šuma, u zemljišnim knjigama je upisano u vlastovnici društveno vlasništvo - korisnik Općina P. Odredba čl. 360. st.1. ZV-a temeljem koje zakonske odredbe predlagatelj traži uknjižbu prava vlasništva na svoje ime propisuje da pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postaje pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
6.1. Isto tako čl. 362. ZV-a određuje da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, dok čl. 365. ZV-a određuje da će se upis prava vlasništva nekretnine koje potječe od nekadašnjega prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu provesti po pravilima zemljišnoknjižnoga prava, time da će zemljišnoknjižni sud na zahtjev osobe koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje društvenoga vlasništva i prava korištenja, upisati pravo vlasništva u korist osobe koja je kao nositelj prava korištenja, bila upisana u zemljišnoj knjizi.
7. Samim time što su nekretnine upisane kao društveno vlasništvo na kojima se prijedlogom traži upis prava vlasništva u korist predlagatelja nalazile unutar granica građevinskog područja na dan stupanja na snagu ZID ZŠ 16. listopada 1990. ne daje osnovu za zaključak da su time postale vlasništvo općina/gradova na čijem se području nalaze. Naime, čl. 16. st. 1. ZID ZŠ iz 1990. propisano je da šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu jesu u državnom vlasništvu. Šuma je određena prema kulturi i pri tome je potpuno nebitno da li se nalazi unutar zone građevinskog zemljišta ili izvan te zone. Prema tome nekretnine u društvenom vlasništvu koje su u naravi šuma iako se nalaze unutar granica građevinskog područja na temelju čl. 16. st. 1. ZŠ ex lege postale su vlasništvo Republike Hrvatske.
7.1. Niti činjenica da je u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama pravna prednica predlagatelja (Općina P.) upisana kao korisnik istih ne daje osnovu za zaključak da su iste temeljem čl. 360. ZV-a, na kojoj zakonskoj odredbi predlagatelj utemeljuje svoj prijedlog, postale vlasništvo predlagatelja. Naime, odredbom čl. 390. st. 1. ZV propisano je da se odredbe čl. 360. do čl. 365. toga Zakona ne primjenjuju na stvari koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Niti činjenica da predmetne nekretnine kako to predlagatelj u odgovoru na žalbu ističe ne predstavljaju šumu u smislu čl. 5. ZŠ - zbog njihove površine od svega 10 odnosno 13 m2, nije osnovana jer su one upisane u jedan zemljišnoknjižni uložak (zk.ul. 998 k.o. G.) sa još 4 zk. čestice te je ukupna površina nekretnina upisanih u zk.ul. 4418 m2, a sukladno čl. 19. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 70/19 – dalje: ZZK) u zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo koje se može sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini, što znači da se radi o pravnoj cjelini.
7.2. Na navode predlagatelja da protustranka nije dokazala da su se nekretnine na koje se odnosi prijedlog na dan stupanja na snagu ZID ZŠ nalazile u programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, valja reći da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan, ne kontradiktoran postupak u kojem se odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, samo na temelju prijedloga, njemu priloženih isprava i stanja u zemljišnoj knjizi, to je upravo na predlagatelju, a ne na protustranci bilo da uz svoj prijedlog priloži ispravu iz koje bi proizlazilo da predmetne nekretnine iako su u zemljišnim knjigama upisane po kulturi kao šume nisu na dan stupanja na snagu ZID ZŠ istodobno bile obuhvaćene i programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Naime, činjenica da nekretnine na kojima se predlaže upis prava vlasništva u korist predlagatelja nisu eventualno u vrijeme podnošenja prijedloga obuhvaćene programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem (za što predlagatelj također ne prilaže nikakvu ispravu) za odluku u ovom zemljišnoknjižnom postupku nije relevantna jer ukoliko su to bile na dan stupanja na snagu ZID ZŠ tada su temeljem samog zakona postale vlasništvo protustranke.
8. Zbog svega navedenog, prijedlog za upis prava vlasništva u korist ovdje predlagatelja je neosnovan, to je valjalo žalbu protustranke usvojiti, preinačiti prvostupanjsko rješenje suca o prigovoru, odbiti prijedlog, naložiti brisanje provedenog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, a ujedno i brisanje zabilježbe žalbe sve temeljem čl. 149. st. 1. toč. b ZZK-a.
U Varaždinu, 1. srpnja 2022.
Sutkinja
Dubravka Bosilj v.r.
